Husnija Bešković: Iz država u regionu poput Crne Gore, Srbije ili BiH na Kosovo se vratilo 425 pojedinaca u ovoj 2011. godini. Riječ je o interno raseljenim licima, znači lica koja se nalaze u bivšim republikama SFRJ, a sada državama, zavisno gdje ih je ratni vihor ponio. Za izbjeglice koje se nalaze u državama zapadne Evrope nije u mandatu ministarstva za zajednice i povratak da se bavi njihovim povratkom. Za njih mendat ima ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova.
Husnija Bešković, zamjenik je ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova i predsjednik Nove Bošnjačke Stranke (NBS) iz Peći.
NBS je osnovana 2002. godine kao Bošnjačka Inicijativa, a nakon toga prerastaju u stranku sa sadašnjim nazivom. Politički nagažman Beškovića započinje nakon prvih izbora 2000. godine kao odbornika u opštinskom Parlamentu u Peći. Nakon narednih izbora 2004. godine radi kao savjetnik u Ministarstvu zdravlja, u vrijeme kada je ministar zdravlja u Vladi Kosova bio Sadik Idrizi, i zastupnik je u Parlamentu Kosova. Nakon posljednjih parlamentarnih izbora na Kosovu, održanih krajem prošle godine, NBS-u, kao članici Koalicije Vakat, pripada zamjeničko mjesto u Ministarstvu za zajednice i povratak, funkcija koju danas obavlja naš sagovornik Husnija Bešković.
Ukoliko ste imali izbora, zašto ste izabrali mjesto savjetnika u ministarstvu za zajednice i povratak?
Husnija Bešković: Naša stranka, NBS jedna je od članica Koalicije Vakat, te smo tako na osnovu tog dogovora mi, kao Koalicija, dobili tri zamjenička mjesta na osnovu rezultata na prošlim parlamentarnim izborima. Mi smo, takođe, prilikom odabira ponuđenih ministarstava strogo vodili računa šta ćemo odabrati za dobrobit i korist naše bošnjačke zajednice na Kosovu te smo tako izabrali ministarstvo obrazovanja, gdje na mjestu zamjenika ministra imamo Usmena Baldžija (VATAN), u novoformiranom Ministarstvu dijaspore na mjestu zamjenika ministra imamo Ćerima Bajramija (DSB) a u Ministarstvu za zajednice i povratak ja sam zastupljen kao zamjenik ministra. Ovakvo jedno raspoređivanje naših političkih aktivista pokazalo se veoma opravdanim i već daje svoje zavidne rezultate.
Znači, ova godina se privodi kraju, kako fiskalno, budžetski tako i kalendarski tako da još nismo sumirali sve rezultate, no čim sumiramo sve rezultate na kraju godine ja sam veliki optimista i mogu reći da imamo puno odrađenih, te takođe imamo u planu i puno budućih projekata koji se tiču svih zajednica, a posebno naše - bošnjačke zajednice. Recimo da smo odradili par jakih projekata što se naših Bošnjaka tiče za vrijeme početka rada u mom mandatu. Prvo smo odradili veoma dobar projekat koji smo finansijski podržali a tiče se poznatog i popularnog fudbalskog turnira mira i prijateljstva u Rečanima, u Župi, ovog ljeta. Takođe smo finansijski podržali NVO - Mladi talenti poznatog profesora iz Podgore Sadrije Bajra.
Što se tiče povratka raseljenih lica i izbjeglica, u opštini Dragaš imamo sedam projekata izgradnje kuća gdje su neke završene a neke u procesu završetka rada. One će svakako služiti našim Bošnjacima - Gorancima u toj opštini, a povratnici su iz zemalja u regionu. Znači da u tom smislu imamo više projekata pomoći u građevinskom materijalu i u prehrani tako da radimo punom parom, reklo bi se.
Naravno, da su sve ove naše aktivnosti ograničene misijom našeg ministarstva i svakako, našim budžetskim mogućnostima. Ono što je bitno je da smo u ovoj godini, mi kao Ministarstvo za zajednice i povratak imali 5 miliona eura u budžetu, a već u narednoj 2012 godini imaćemo budžet od oko 6 miliona eura. To je prošlo na Vladi Kosova, a čeka se na usvajanje u skupštini. Tako ispada da odlično radimo svoj posao te samim tim dobijanjem toga novca postali bi, kao ministarstvo, još produktivniji.
Koliko se raseljenih porodica iz država u okruženju vratilo, a koliko izbjegličkih porodica iz država Zapadne Evrope?
Iz država u regionu poput Crne Gore, Srbije ili BiH na Kosovo se vratilo 425 pojedinaca u ovoj 2011. godini. No, moram povodom ovog vašeg pitanja reći jednu veoma važnu stvar. Treba reći da su interno raseljena lica ona lica koja se nalaze u bivšim republikama SFRJ, a sada državama, zavisno gdje ih je ratni vihor ponio. Za izbjeglice koje se nalaze u državama zapadne Evrope nije u mandatu našeg ministarstva da se mi bavimo njihovim povratkom.
Sa kojim se problemima najčešće suočavaju povratnici?
Husnija Bešković: Dakle, kada govorimo o interno raseljenim licima, po mom dosadašnjem iskustvu te čitajući historiju Ministarstva, imamo puno pozitivnih primjera povratka ali isto tako sa druge strane imamo i negativnih primjera. Šta to znači? Ministarstvo za zajednice i povratak se isključivo zalaže i bori da svaki povratak bude održiv. Znači vrše se mnoge procedure i provjere tako da mi budemo sigurni da svaki građanin koji sa svojom porodicom želi da se vrati može biti siguran da ga mi želimo dočekati i podržati sa svim mogućnostima koje pružamo, poput finansijske, materijalne, edukativne i svake druge pomoći. Međutim, nažalost, nekada se desi da povratnici nisu realni jer ne poštuju dogovor. Recimo povratnici dođu sa kompletnom dokumentacijom i mi ih dočekamo i u skladu sa mogućnostima pomognemo u okviru budžetskih mogućnosti. Napravi se, na primjer kuća kao dio infrastrukture, daju se ekonomski stimulansi da čovjek ima za početak od čega da živi i kada se sve to sredi i kada očekujemo da svi budemo zadovoljni, onda taj povratnik proda tu kuću i sve što mi pomažemo, uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija, pada u vodu. Eto, to je jedan od primjera neuspješnog povratka.
Što se tiče još nekih problema sa kojima se suočavamo, ako se to može nazvati problemom, povratnici su uglavnom starije osobe. Dakle omladina se slabo vraća. Još neke probleme ako želimo istaći hronološkim putem su oni problemi da u urbanim sredinama, tj. gradovima imamo još uzurpirane imovine kako stambene tako i privatne i komercijalne imovine i to je svakako jedan od velikih problema. Recimo da imamo problem i kod pripadnika RAE -zajednica jer se dješava da želimo pomoći, a ne znamo kako. Recimo da većina ove zajednice nisu imali svoju privatnu imovinu prije rata na Kosovu, već su stanovali na opštinskim zemljištima ili imali kuće pored železničkih stanica i sada, u današnje vrijeme, mi nemamo uslova ili lokacije gdje takve povratnike smjestiti. U takvim slučajevima, a treba istaći da imamo sjajnu saradnju sa opštinskim povjerenicima za zajednice, opština određuje kolektivnu lokaciju za takve slučajeve. Da li je to opštinska lokacija, društveno zemljište ili ne, to nije ni bitno, jer opštine iznađu mogućnost da se napravi kolektivni smještaj za povratnike.
Bitno istaći da svi oni koji žele da se vrate treba da znaju, da Vlada Kosova kao vrhovna izvršna vlast i mi kao Ministarstvo za zajednice i povratak imamo permamentni i stalno otvoren poziv za sva lica koja žele da se vrate na Kosovo i koji Kosovo smatraju kao svoj dom, da mogu slobodno da se vrate te da će svakako biti u svakom smislu podržani od nas.
Kakva se pomoć nudi porodicama koji se vrate na Kosovo?
Husnija Bešković: Nije povratak onaj povratak ako vi interno raseljenom licu kada se vrati u svoj grad napravite kuću i kažete – sad smo mi sa vama završili. Ne, nije tako. Održivi povratak je povratak gdje povratnik može slobodno da obrađuje svoje zemljište ako npr. živi u ruralnom području Kosova. Ako se već zaposlio da može normalno raditi i živjeti. Mi takođe nudimo, ako je dotična osoba poljoprivrednik, poljoprivrednu mašinu a ukoliko je zanatlija, dajemo mašinu iz njegove struke gdje bi mogao nastaviti da se bavi svojim poslom. Dakle, uz stambeni objekat povratniku se pomaže, kako rekoh, i u ekonomskoj stimulaciji. Znači tim porodicama se nudi posao da imaju od čega živjeti dok se ne stabilizuju. To se zove održivi povratak.
Saradnja sa međunarodnim humanitarnim organizacijama? Koliko vam one pomažu?
Husnija Bešković: Ministarstvo za zajednice i povratak formirano je početkom 2005. godine. U ranijem periodu, znači u godinama nakon rata kada je bio i najveći povratak i Albanaca i ostalih, povratnicima je prije svega pomagao ured Premijera uz pomoć mnogih humanitarnih organizacija koje su pomagale i pomažu narod Kosova. Prednjačile su svakako poznate humanitarne organizacije UNHCR, UNDP, IOM, CARITAS, ARC te mnoge druge, koje su se bavile povratkom izbjeglih i raseljenih a bave se i danas. Ono što je bitno istaći da se njihov broj svakoga dana smanjuje što naravno za nas nije povoljno, jer već sam ranije istakao, naš budžet je izuzetno skroman da bi pokrili sve troškove i u toj situaciji mnogo su nam izlazili u susret međunarodne humanitarne organizacije. Danas radimo uz pomoć našeg profesionalnog kadra i ponovo kažem da nam oni mnogo pomažu.
Nač budžet nije budžet potreba, već budžet mogućnosti. Kad bi bio budzet potreba on bi bio svakako mnogo veći. No, Republika Kosovo je u jednoj razvojnoj i tranzicionoj fazi i ne možemo očekivati više novca za naše potrebe.
Kakva je situacija u političkom životu Bošnjaka regiona Peći?
Husnija Bešković: Što se tiče položaja Bošnjaka u regionu Peći ja bih je nazvao stabilnom i mirnom. Imamo dosta naših ljudi zapošljenih u javnoj administraciji, a taj broj bi svakoga dana mogao biti i veći. Oni koji imaju zemljište bave se poljoprivredom i to veoma uspješno jer prodaju svoje proizvode širom Kosova i u Peći. Imamo veliki broj mladih ljudi zapošljen u Policija Kosova, a jedan dio je zapošljen u Sigurnosnim snagama Kosova, tako da je moje mišljenje da se jedan dio Bošnjaka u regionu Peći dobro pozicirao, što se ekonomske baze tiče.
Što se tiče Nove bošnjačke stranke, mi smo stranka koja dostojno predstavlja Bošnjake ovog regiona Kosova. Imamo zamjenika ministra na centralnom nivou, te imamo svog odbornika na opštinskom nivou u Peći. Imamo veoma dobru harmoniju unutar stranke, održavamo redovno sastanke, obilazimo naše mještane i eventualne birače ne samo kada su izbori već to činimo svakodnevno. Recimo da imamo sluha prema zahtjevima naših građana u našoj stranačkoj kancelariji u Vitomirici. Imamo knjigu zahtjeva koja je svakodnevno otvorena i gdje svaki naš građanin može doći, bez obzira kojoj stranci pripada i izneti svoje probleme koje ima. Znači građanin ostavi broj telefona i adresu gdje mi onda uspostavimo kontakt te često puta pronađemo rješenje za problem. Imamo takođe neke planove za budžet u narednoj 2012 godini. Imamo nekoliko kapitalnih infrastrukturnih projekata u kojima je prioritet asfaltiranje ulica u nekim našim selima, rehabilitacija vodovoda, opravka stambenih objekata i kuća tako da imamo veoma ambiciozne planove i poznati smo po tome da ono što obećamo to i realizujemo kada za to dođe vrijeme.
NBS je povodom dana Bošnjaka Kosova organizirala koktel u jednom restoranu na kome su bili gosti i sa Kosova i iz država u regionu.
Husnija Bešković: Što se tiče Dana Bošnjaka Kosova mi smo taj naš veliki nacionalni praznik u našem regionu proslavili vrlo svečano te smo bili veoma aktivni i u pripremi i samoj proslavi. Normalno je da smo mi bili kao ispomoć Bošnjačkom savjetu Kosova (BSK) koji je glavni organizator ove kulturno-sportske manifestacije, drugu godinu zaredom i to veoma uspješno. Recimo da je naš skup u Peći ocijenjen kao jedan divan skup uz prisustvo 500-600 osoba. Bilo je musafira iz država u regionu iz BiH, Sandžaka, Crne Gore te naših dragih Bošnjaka iz Dragaša, Prištine, Mitrovice , Prizrena... tako da u toj velikoj hotelskoj sali nije praktično bilo mjesta za sve one koji su zajedno sa nama željeli proslaviti naš veliki praznik. Bilo je divne bosanske muzike, ljudi su se opustili i proveli se fino te faktički i mala djeca na Kosovu znaju za 28. septembar i da Bošnjaci Kosova imaju svoj dan i naravno da ćemo i u narednim godinama nastaviti sa ovom manifestacijom.
Na kraju bih iskoristio priliku da pripadnicima islamske vjeroispovjesti na Kosovu a i šire poželim sretne Kurban-bajramske blagdane i da ih provedu u zdravlju, sreći i veselju sa svojim porodicama.
Kao zamjenik ministra za zajednice i povratak želim istaći interno raseljenim licima da smo svi svjesni kako je živjeti van svog rodnog mjesta i ognjišta te van svoje zemlje, u kolektivnim smještajima. Zato bi moja poruka bila Kosovo čeka izbjegla lica i spremno je da ih dočeka. Svi oni, ponavljam, koji smatraju Kosovo svojim domom naše Ministranstvo za zajednice i povratak pruža jednake mogućnosti i pomoć za sve zajednice bez obzira da li on bio Srbin, Bošnjak, Rom, Aškalija, Egipćanin i ostali koji se nalaze u izbjeglištvu, da mi pružamo sve mogućnosti za povratak bez bilo kakve diskriminacije u smisli ko je - šta je.
Razgovor vodio: Vinetu Ganić
