Koliko je uopće učinkovito nošenje uniformi u školama?
Rezultati istraživanja mu baš ne govore u prilog. Sociološka analiza Brunsme i Rockquemorea (1998) pratila je i uspoređivala različite službene statistike među školama koje su uvele uniforme i onima koje nisu.
U istraživanju nije utvrđen utjecaj nošenja uniformi na probleme u ponašanju u školi, zlouporabu droga ili redovitost pohađanja nastave. Jednako tako nije utvrđena povezanost između nošenja školskih uniformi i boljeg akademskog postignuća učenika, što su potvrdila i neka druga istraživanja (npr. Yeung, 2009).
Utjecaj kodeksa odijevanja na aspekte školovanja
David Brunsma je kasnije nastavio istraživati utjecaj nošenja uniformi na različite aspekte školovanja i rezultate predstavio u knjizi The School Uniform Movement… (2004). U razgovoru za portal Education Week (2018), o tome što politika uniformi zaista mijenja u školama, ovako sažima rezultate brojnih i višegodišnjih analiza i istraživanja: "Ne puno. (…)
Politika nošenja uniformi neće zauzdati nasilje ili probleme u ponašanju. Neće razvijati učeničko samopoštovanje ili motivaciju. Neće uravnotežiti socijalne razlike koje razdvajaju učenike. I neće poboljšati akademsko postignuće.
Otpor učenika prema uniformi
Kad pitate učenike za njihovo mišljenje, slično će vam odgovoriti: istraživanje DaCoste (2006) pokazalo je kako se 75% učenika protivi uniformama, a kao razloge navode ograničavanje slobode, skupoću i beskorisnost ove politike. I jedno starije istraživanje (Stanley, 1996) pokazalo je kako 80.9% učenika smatra da uvođenje uniformi ne smanjuje pojavu tučnjava među djecom.
Otpor učenika prema uniformama, što je pogotovo vidljivo kod starije djece, treba promatrati i u kontekstu psihološkog razvoja – adolescencija je tranzicijski proces od djetinjstva prema odrasloj dobi, period sazrijevanja i razvoja identiteta tijekom kojeg osobe isprobavaju različite interese i oblike ponašanja.
Tijekom tog razdoblja osobe razvijaju diferenciraniju i složeniju sliku o sebi, vrijednosti i stavove. Adolescenti često kroz odjeću izražavaju svoj identitet i tako grade svoju neovisnost u odnosu na okolinu.
Socio-ekonomske razlike među učenicima
Obaveza nošenja uniformi u školama ograničava učenicima osobne preferencije i izbore te slobodu izražavanja.
Netočan je i argument da će nošenje uniformi smanjiti socio-ekonomske razlike među učenicima – ono ih može eventualno samo prikriti (iako je i to dvojbeno, budući da se razlike u imovinskom statusu mogu uočiti i na onome što nije sastavni dio unifome, a djeca svakodnevno koriste i nose u školu – mobiteli, ruksaci, pernice, tenisice).
Stereotipi i predrasude
Izložena međusobnim razlikama, djeca uče jedni od drugih, razvijaju vlastiti identitet i samosvijest te se uče suživotu s drugima i drugačijima.
Nije problem što razlike među djecom u razredu postoje, nego kako se s njima nosimo i tu je od presudnog značaja uloga učitelja. Djeca uče iz ponašanja odraslih koje vide u okolini i taj im model služi kao vodič za vlastito ponašanje.
Već u ranoj dobi usvajaju se stereotipi i predrasude o drugim grupama koje vide u svojoj okolini, stoga djecu treba naučiti kako da žive s razlikama jer će to smanjiti mogućnost da se iz neinformiranosti razvijaju predrasude i diskriminirajuća ponašanja.
Otvoreni razgovor u službi uvažavanja različitosti
"Nije problem što razlike među djecom u razredu postoje, nego kako se s njima nosimo i tu je od presudnog značaja uloga učitelja"
Otvorenim razgovorom i upoznavanjem o postojanju različitih kultura i subkultura, etniciteta, religija, običaja, stavova i vrijednosti, učitelj podučava učenike o raznolikosti grupnih pripadnosti, ali i postaje model svojim učenicima o ravnopravnom suživotu s onima koji su različiti od nas (npr. po nacionalnosti, boji kože, vjeri, imovinskom statusu).
To potvrđuju i istraživanja: izlažemo li učenike kontaktu s djecom drugačijih kulturalnih i obrazovnih pozadina, ona će biti manje sklona donositi pristrane sudove o drugim skupinama (Jackson, 2006; prema Cousik, 2015), a faktori koji unutar škole utječu na razvoj učeničkih građanskih kompetencija su povezani s demokratskom razrednom klimom, u kojoj se potiču slobodan dijalog i kritička debata o političkim i socijalnim temama, uz brigu o međusobnim odnosima i stvaranje prilike da učenici uče i vježbaju demokraciju (Isac i sur., 2014).
Ulaganje u edukaciju učitelja i učenika i preventivni programi su dugoročna investicija
Zaključno, možemo reći kako uvođenje uniformi u škole neće riješiti probleme u školstvu – kako to vole predstavljati oni koji ih uvode – te da bi, umjesto u uniforme, isplativije bilo ulagati u edukaciju i superviziju učitelja ili preventivne programe za učenike.
