Od početka godine kosovske institucije pokušavaju da izvrše popis stanovništva u dijaspori. Računa se sa milion ljudi, ne računajući one u susjednim zemljama. Međutim, popis ima raznih manjkavosti.
Na Kosovu, zvanično, živi 1.739.825 stanovnika. Tako je prošlog aprila saopštila Agencija za statistiku, kojoj su bile potrebne dvije godine da obradi rezultate prikupljene još 2011. godine. Sada treba prebrojati dijasporu, a to će tek biti veliki zadatak. Popis Kosovara koji žive po bijelom svijetu uveliko traje i to do kraja godine, a po potrebi i duže – tako kažu u resornom Ministarstvu za dijasporu.
I potomci se popisuju
"Popisuju se pojedinci, kompletne porodice, biznis udruženja, odnosno firme, kao i udruženja naših ljudi u dijaspori", kaže za Deutche welle, Ćerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu. Ovako će se prvi put saznati kolika je kosovska dijaspora, i kakva je njena nacionalna, vjerska i obrazovna struktura.
"Osim na albanskom, formulari su štampani još i na srpskom, bosanskom te turskom, njemačkom i engleskom jeziku, a popis se obavlja i putem interneta. Druga mogućnost je da se uzmu formulari u štampanoj formi u našim diplomatskim predstavništvima ili na graničnim prelazima pri ulasku ili izlasku sa Kosova. Postoji i mogućnost da se tokom odmora na Kosovu podignu ti formulari u svojim opštinama", dodaje Bajrami.
U dijasporu se ne računaju ljudi koji žive u susjednim zemljama – Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. To su zvanično "građani u regionu", a ne u dijaspori. Međutim, nadležno ministarstvo vjeruje da će popis pokazati da u dijaspori ima oko milion Kosovara.
Kako kaže Bajrami, pod "mlađom dijasporom" podrazumijevaju se generacije koje su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, najviše iz ekonomskih razloga, napustile Jugoslaviju. Drugi talas iseljavanja uslijedio je tokom raspada SFRJ. U formularima treba napisati i razloge odlaska.
"Pravo na popis ima i ona starija dijaspora. Dakle, oni koji su porijeklom od iseljenika sa Kosova a to znači do čitav vijek unazad. I oni koji su se, recimo, iselili u SAD, ali i oni koji su se masovno iselili u Tursku pedesetih godina, kao i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata."
Kritike na popis
Dok zvaničnici tvrde da je popis koristan, te da će podatke koristiti samo država, kritičari su sve glasniji. Desničarski pokret Samoopredjeljenje žali se na online-popis. Oni su, kako su saopštili, popunili aplikaciju sa izmišljenim podacima i poslali na adresu Ministarstva za dijasporu. Odmah nakon toga na službenoj stranici, tvrde, ti podaci objavljeni su kao validni.
I Mimoza Dushi, profesorka demografije na Univerzitetu u Prištini, ima više zamjerki.
"Prilikom popisa stanovništva na Kosovu 2011. veliki broj onih koji žive i rade u inostranstvu popisani su od strane njihovih ukućana ili rođaka u rodnom kraju, a sada će se oni ponovo popisati. Zar to nije dupliranje podataka?", pita se Dushi. Dodaje da se "koristi ista pogrešna politika, kao prilikom popisa 2011. zbog čega je on i propao".
Behlul Beqaj, analitičar iz Prištine, kaže da sve ovo donekle razumije. Dijaspora je, naime, po pravilu imućnija, finansijski pomaže stanovnike u matici. Oko 600 miliona eura se ulije iz inostranstva, što je blizu polovine godišnjeg budžeta Kosova. Ali ne samo to: "Mnogi naši sugrađani minulih decenija stvorili su u inostranstvu lobije preko kojih su uticali na značajne političke ličnosti, posebno u SAD, kao što je svojevremeno bio dolazak senatora Boba Dolla na Kosovo. Zato, svako interesovanje za njihovo uključivanje u unutrašnje političke procese smatram normalnim. Dabome, za tako nešto treba da se pripremimo adminstrativno preko naših ambasada i konzularnih predstavništava kako bi sve išlo normalnim tokom, kako bi se izbjeglo svako sumnjivo uplitanje koje bi naškodilo dijaspori i unutrašnjim procesima na Kosovu", kaže Beqaj.
I potomci se popisuju
"Popisuju se pojedinci, kompletne porodice, biznis udruženja, odnosno firme, kao i udruženja naših ljudi u dijaspori", kaže za Deutche welle, Ćerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu. Ovako će se prvi put saznati kolika je kosovska dijaspora, i kakva je njena nacionalna, vjerska i obrazovna struktura.
"Osim na albanskom, formulari su štampani još i na srpskom, bosanskom te turskom, njemačkom i engleskom jeziku, a popis se obavlja i putem interneta. Druga mogućnost je da se uzmu formulari u štampanoj formi u našim diplomatskim predstavništvima ili na graničnim prelazima pri ulasku ili izlasku sa Kosova. Postoji i mogućnost da se tokom odmora na Kosovu podignu ti formulari u svojim opštinama", dodaje Bajrami.
U dijasporu se ne računaju ljudi koji žive u susjednim zemljama – Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. To su zvanično "građani u regionu", a ne u dijaspori. Međutim, nadležno ministarstvo vjeruje da će popis pokazati da u dijaspori ima oko milion Kosovara.
Kako kaže Bajrami, pod "mlađom dijasporom" podrazumijevaju se generacije koje su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, najviše iz ekonomskih razloga, napustile Jugoslaviju. Drugi talas iseljavanja uslijedio je tokom raspada SFRJ. U formularima treba napisati i razloge odlaska.
"Pravo na popis ima i ona starija dijaspora. Dakle, oni koji su porijeklom od iseljenika sa Kosova a to znači do čitav vijek unazad. I oni koji su se, recimo, iselili u SAD, ali i oni koji su se masovno iselili u Tursku pedesetih godina, kao i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata."
Kritike na popis
Dok zvaničnici tvrde da je popis koristan, te da će podatke koristiti samo država, kritičari su sve glasniji. Desničarski pokret Samoopredjeljenje žali se na online-popis. Oni su, kako su saopštili, popunili aplikaciju sa izmišljenim podacima i poslali na adresu Ministarstva za dijasporu. Odmah nakon toga na službenoj stranici, tvrde, ti podaci objavljeni su kao validni.
I Mimoza Dushi, profesorka demografije na Univerzitetu u Prištini, ima više zamjerki.
"Prilikom popisa stanovništva na Kosovu 2011. veliki broj onih koji žive i rade u inostranstvu popisani su od strane njihovih ukućana ili rođaka u rodnom kraju, a sada će se oni ponovo popisati. Zar to nije dupliranje podataka?", pita se Dushi. Dodaje da se "koristi ista pogrešna politika, kao prilikom popisa 2011. zbog čega je on i propao".
Behlul Beqaj, analitičar iz Prištine, kaže da sve ovo donekle razumije. Dijaspora je, naime, po pravilu imućnija, finansijski pomaže stanovnike u matici. Oko 600 miliona eura se ulije iz inostranstva, što je blizu polovine godišnjeg budžeta Kosova. Ali ne samo to: "Mnogi naši sugrađani minulih decenija stvorili su u inostranstvu lobije preko kojih su uticali na značajne političke ličnosti, posebno u SAD, kao što je svojevremeno bio dolazak senatora Boba Dolla na Kosovo. Zato, svako interesovanje za njihovo uključivanje u unutrašnje političke procese smatram normalnim. Dabome, za tako nešto treba da se pripremimo adminstrativno preko naših ambasada i konzularnih predstavništava kako bi sve išlo normalnim tokom, kako bi se izbjeglo svako sumnjivo uplitanje koje bi naškodilo dijaspori i unutrašnjim procesima na Kosovu", kaže Beqaj.
