Zaboravite najpoznatiji aktivni vulkan u Italiji, Vezuv, koji je uništio Pompeje 79. godine nove ere. Trenutno najopasnija vulkanska prijetnja u Italiji je ona za koju vjerovatno nikada niste čuli: Campi Flegrei, ili Flegrejska polja.
Ova ravnica, koja se proteže 200 kilometara ispod napuljskog zaliva i ostrva Kapri i Ischia do periferije grada Napulja, ogromna je kaldera, ili depresija, koju je ostavio supervulkan pre nekih dva miliona godina, piše CNN.
Sada je to mjesto više vulkana koji su aktivni već 39.000 godina, od kojih mnogi leže pod vodom. Također je naseljen vilama, malim selima i tržnim centrima i dom je za 800.000 ljudi. Više od 500.000 mještana živi u onome što je italijanska agencija civilne zaštite nazvala "crvenom zonom", području koje obuhvata 18 gradova koje je u najvećem riziku u slučaju erupcije. Dodatnih tri miliona stanovnika Napulja živi neposredno izvan istočnog ruba kaldere, prema agenciji civilne zaštite.
Posljednja velika erupcija Campi Flegrei bila je 1538. godine i stvorila je novu planinu u zaljevu. Seizmička aktivnost na tom području intenzivirana je od decembra 2022. godine, prema talijanskom Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (INGV), a stručnjaci strahuju da bi se vulkan mogao ponovo probuditi nakon generacija u mirovanju.
Gusto naseljeno područje, koje je manje od 50 kilometara od Vezuva, sklono je seizmičkom fenomenu poznatom kao bradiseizam, definisan ciklusima podizanja i postepenog spuštanja tla. Posljednji put u regiji je takva aktivnost bila 1984. godine, kada se tlo podiglo 3,5 metra prije nego što je počelo sporo spuštanje praćeno seizmičkom aktivnošću, slično onome što se sada dešava u ovoj oblasti.
Trenutno u stanju pozitivnog bradiseizma, kada se tlo pomjera prema gore, cijela vulkanska zona također doživljava nalet zemljotresa. U septembru je najjači potres u posljednjih 40 godina pogodio regiju, a nakon tog potresa od 4,2 stepena po Rihterovoj skali uslijedio je potres slične jačine samo nekoliko dana kasnije.
Do sada je u 2023. Campi Flegrei zabilježio više od 3.450 zemljotresa, od kojih se 1.118 dogodilo samo u augustu. To je više nego trostruko u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima INGV-a. U oktobru se dogodilo više od 500 zemljotresa, od kojih je najjači bio jačine 4,0 stepeni po Rihterovoj skali, nakon čega je uslijedilo desetak naknadnih potresa.
Do početka maja, potresi su bili skoro svi jačine ispod tri stepena po Rihterovoj skali, navodi INGV.
Mnogi stručnjaci smatraju da bi lokalno stanovništvo trebalo biti bolje pripremljeno da se nosi sa seizmičkom aktivnošću i mogućnošću erupcije. Državna agencija za civilnu zaštitu je 5. oktobra iznijela ažurirani plan evakuacije, koji poziva na kretanje pola miliona ljudi u periodu od 72 sata na putevima za koje mnogi mještani strahuju da neće izdržati tako intenzivan saobraćaj. Posljednji put takav plan je proučavan 2019. godine, a nalazi su pokazali da plan evakuacije nedostaje.
Carlo Doglioni, šef INGV-a, svjedočio je o potencijalnim ishodima seizmičke aktivnosti pred donjim vijećem Komisije za okoliš italijanske vlade 28. septembra.
- Postoje dva moguća scenarija koji se odnose na razvoj situacije u Campi Flegrei: najbolji je da se kriza bradiseizma koja je u toku završi kao što se dogodilo od 1983. do 84. godine. Najgori scenarij je erupcija slična onoj iz 1538. godine - rekao je.
Dodao je da je to "evolucija koju ne znamo i koju pratimo".
Dr. Giuseppe De Natale, direktor istraživanja na INGV u Napulju, rekao je da postoje dvije hipoteze o tome šta bi moglo uzrokovati trenutno povećanje seizmičke aktivnosti u Campi Flegrei.
Prva - i potencijalno najopasnija - mogućnost je da bi to mogao biti "upad magme koji dolazi iz magmatske komore koja se nalazi oko osam kilometara duboko".
Druga, za koju je rekao da je vjerovatnija, je da postoji veliko "degaziranje" plinova koje stvara magma koja dolazi iz duboke magmatske komore. On vjeruje da je otplinjavanje na istoj dubini kao i komora magme izazvalo tutnjavu tla.
- Problem je kamenje. Plitke stijene ne mogu izdržati visok nivo pritiska, tako da ako se pritisak previše poveća, može doći do potpunog lomljenja stijena, što je općenito uzrok erupcije vulkana - dodao je De Natale.
CNN
Sada je to mjesto više vulkana koji su aktivni već 39.000 godina, od kojih mnogi leže pod vodom. Također je naseljen vilama, malim selima i tržnim centrima i dom je za 800.000 ljudi. Više od 500.000 mještana živi u onome što je italijanska agencija civilne zaštite nazvala "crvenom zonom", području koje obuhvata 18 gradova koje je u najvećem riziku u slučaju erupcije. Dodatnih tri miliona stanovnika Napulja živi neposredno izvan istočnog ruba kaldere, prema agenciji civilne zaštite.
Posljednja velika erupcija Campi Flegrei bila je 1538. godine i stvorila je novu planinu u zaljevu. Seizmička aktivnost na tom području intenzivirana je od decembra 2022. godine, prema talijanskom Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (INGV), a stručnjaci strahuju da bi se vulkan mogao ponovo probuditi nakon generacija u mirovanju.
Gusto naseljeno područje, koje je manje od 50 kilometara od Vezuva, sklono je seizmičkom fenomenu poznatom kao bradiseizam, definisan ciklusima podizanja i postepenog spuštanja tla. Posljednji put u regiji je takva aktivnost bila 1984. godine, kada se tlo podiglo 3,5 metra prije nego što je počelo sporo spuštanje praćeno seizmičkom aktivnošću, slično onome što se sada dešava u ovoj oblasti.
Trenutno u stanju pozitivnog bradiseizma, kada se tlo pomjera prema gore, cijela vulkanska zona također doživljava nalet zemljotresa. U septembru je najjači potres u posljednjih 40 godina pogodio regiju, a nakon tog potresa od 4,2 stepena po Rihterovoj skali uslijedio je potres slične jačine samo nekoliko dana kasnije.
Do sada je u 2023. Campi Flegrei zabilježio više od 3.450 zemljotresa, od kojih se 1.118 dogodilo samo u augustu. To je više nego trostruko u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima INGV-a. U oktobru se dogodilo više od 500 zemljotresa, od kojih je najjači bio jačine 4,0 stepeni po Rihterovoj skali, nakon čega je uslijedilo desetak naknadnih potresa.
Do početka maja, potresi su bili skoro svi jačine ispod tri stepena po Rihterovoj skali, navodi INGV.
Mnogi stručnjaci smatraju da bi lokalno stanovništvo trebalo biti bolje pripremljeno da se nosi sa seizmičkom aktivnošću i mogućnošću erupcije. Državna agencija za civilnu zaštitu je 5. oktobra iznijela ažurirani plan evakuacije, koji poziva na kretanje pola miliona ljudi u periodu od 72 sata na putevima za koje mnogi mještani strahuju da neće izdržati tako intenzivan saobraćaj. Posljednji put takav plan je proučavan 2019. godine, a nalazi su pokazali da plan evakuacije nedostaje.
Carlo Doglioni, šef INGV-a, svjedočio je o potencijalnim ishodima seizmičke aktivnosti pred donjim vijećem Komisije za okoliš italijanske vlade 28. septembra.
- Postoje dva moguća scenarija koji se odnose na razvoj situacije u Campi Flegrei: najbolji je da se kriza bradiseizma koja je u toku završi kao što se dogodilo od 1983. do 84. godine. Najgori scenarij je erupcija slična onoj iz 1538. godine - rekao je.
Dodao je da je to "evolucija koju ne znamo i koju pratimo".
Dr. Giuseppe De Natale, direktor istraživanja na INGV u Napulju, rekao je da postoje dvije hipoteze o tome šta bi moglo uzrokovati trenutno povećanje seizmičke aktivnosti u Campi Flegrei.
Prva - i potencijalno najopasnija - mogućnost je da bi to mogao biti "upad magme koji dolazi iz magmatske komore koja se nalazi oko osam kilometara duboko".
Druga, za koju je rekao da je vjerovatnija, je da postoji veliko "degaziranje" plinova koje stvara magma koja dolazi iz duboke magmatske komore. On vjeruje da je otplinjavanje na istoj dubini kao i komora magme izazvalo tutnjavu tla.
- Problem je kamenje. Plitke stijene ne mogu izdržati visok nivo pritiska, tako da ako se pritisak previše poveća, može doći do potpunog lomljenja stijena, što je općenito uzrok erupcije vulkana - dodao je De Natale.
CNN
