Stručnjaci smatraju da današnji svijet nije pripremljen za katastrofe velikih razmjera i da bi za samo dvije sedmice svaka država doživela velike ljudske gubitke i potpuni kolaps infrastrukture.
Američki naučnici Tara O’Toole i Thomas Inglesby iz Centra za strategije civilne biološke zaštite organizovali su u junu 2013. simulaciju biološkog napada na SAD i zaključili da bi se Amerika u slučaju globalnog napada za dvije nedjelje vratila u kameno doba, kao i ostatak svijeta, prenosi "The Guardian".
Dosad smo preživjeli na desetine najavljenih "smakova svijeta", mnogi se i smiju toj ideji, ali Zemlji i dalje prijete prirodne i ekološke katastrofe, nuklearno oružje, terorizam i druge pošasti. Zato su novinari britanskog lista Guardian, u saradnji sa stručnjakom za katastrofe Nafeezom Ahmedom, sastavili i objavili vodič za preživljavanje svetske katastrofe.
1. Ne zatvarajte se sami u kuću s gomilm konzervi pasulja
Iako neki misle da mogu da prežive sami, pa zato nabavljaju ogromne količine konzervisane hrane, to je pogrešno. Ahmed kaže da je saradnja s drugim preživjelima neophodna.
"Prvo ćete druge doživljavati kao prijetnju, ali izgubićete bitku ako ste sami. Što se više ljudi udruži, veći su izgledi za obnavljanje društva. Zato bih ja podjelio taj pasulj", savjetuje on.
2. Bježite na selo, ali ne baš u najveću zabit
Lijepo je živjeti u gradu kad sve funkcioniše, ali u gradu je dovoljno samo da nestane struje, pa da dođe do kolapsa i nemira. Grad je najopasnije mjesto za vrijeme opšte katastrofe.
"Gradovi su veoma ugroženi jer imaju mnoštvo lanaca snabdjevanja koji zavise jedan od drugog. Pitanje je trenutka kad će izbiti borba za te rijetke resurse i opšte nasilje. Međutim, drugi ekstrem - potpuna izloacija - takođe nije najpametnija ideja. Potrebna vam je grupa ljudi koji znaju da rade različite stvari i međusobno sarađuju da bi uspostavili nove lance snabdjevanja", kaže Ahmed.
3. Morate imati vodu i zemlju
U slučaju velike katatsrofe putevi i saobraćaj biće blokirani, a prodavnice opljačkane.
"Ako izbije pandemija, važno je da ste negdje gde imate pristup tekućoj vodi i izvorima energije. Najbolje je da okupite grupu ljudi s kojom ćete proizvoditi hranu", savjetuje Ahmed.
4. Uspostavite komunikaciju
Ako ste u stabilnoj zajednici možda vam neće biti neophodna komunikacija sa spoljnim svijetom, ali ljudi žele da znaju šta se napolju događa. Zato je dobro imati radio na vjetar ili energiju Sunca, voki-toki ili prenosnu radio-stanicu. Vjetar i Sunce svakako će biti jedini izvori energije.
5. Ne vjerujte slijepo vladi i policiji
Vlade svjetskih sila imaju planove za preživljavanje, ali drže ih u tajnosti.
"Nema sumnje da će na ulicama biti povećano prisustvo sile, koja će presuđivati i uvoditi red. Ali nameće se i jedno pomalo paranoično pitanje: šta ako su planeri zaključili da su civili na neki način smetnja? Što ako snage zadužene za bezbjednost nisu na našoj strani? Nikad ne vjerujte vojsci 100 odsto", kaže Ahmed.
6. Možda ćete dugo morati da se sami brinete za sebe
Pitanje je koliko će potrajati dok se ponovo ne izgradi savremeno industrijsko društvo.
"Moglo bi da prođe dosta vremena prije nego što ponovo budemo bezbjedni. Ako izbije pandemija gripa, na primjer, biće potrebno nekoliko godina dok društvo opet uspostavi neku vrstu kontrole. Mislim da ćemo morati da sačekamo deset godina prije nego što budemo opet bezbjedni", kaže Ahmed.
Dosad smo preživjeli na desetine najavljenih "smakova svijeta", mnogi se i smiju toj ideji, ali Zemlji i dalje prijete prirodne i ekološke katastrofe, nuklearno oružje, terorizam i druge pošasti. Zato su novinari britanskog lista Guardian, u saradnji sa stručnjakom za katastrofe Nafeezom Ahmedom, sastavili i objavili vodič za preživljavanje svetske katastrofe.
1. Ne zatvarajte se sami u kuću s gomilm konzervi pasulja
Iako neki misle da mogu da prežive sami, pa zato nabavljaju ogromne količine konzervisane hrane, to je pogrešno. Ahmed kaže da je saradnja s drugim preživjelima neophodna.
"Prvo ćete druge doživljavati kao prijetnju, ali izgubićete bitku ako ste sami. Što se više ljudi udruži, veći su izgledi za obnavljanje društva. Zato bih ja podjelio taj pasulj", savjetuje on.
2. Bježite na selo, ali ne baš u najveću zabit
Lijepo je živjeti u gradu kad sve funkcioniše, ali u gradu je dovoljno samo da nestane struje, pa da dođe do kolapsa i nemira. Grad je najopasnije mjesto za vrijeme opšte katastrofe.
"Gradovi su veoma ugroženi jer imaju mnoštvo lanaca snabdjevanja koji zavise jedan od drugog. Pitanje je trenutka kad će izbiti borba za te rijetke resurse i opšte nasilje. Međutim, drugi ekstrem - potpuna izloacija - takođe nije najpametnija ideja. Potrebna vam je grupa ljudi koji znaju da rade različite stvari i međusobno sarađuju da bi uspostavili nove lance snabdjevanja", kaže Ahmed.
3. Morate imati vodu i zemlju
U slučaju velike katatsrofe putevi i saobraćaj biće blokirani, a prodavnice opljačkane.
"Ako izbije pandemija, važno je da ste negdje gde imate pristup tekućoj vodi i izvorima energije. Najbolje je da okupite grupu ljudi s kojom ćete proizvoditi hranu", savjetuje Ahmed.
4. Uspostavite komunikaciju
Ako ste u stabilnoj zajednici možda vam neće biti neophodna komunikacija sa spoljnim svijetom, ali ljudi žele da znaju šta se napolju događa. Zato je dobro imati radio na vjetar ili energiju Sunca, voki-toki ili prenosnu radio-stanicu. Vjetar i Sunce svakako će biti jedini izvori energije.
5. Ne vjerujte slijepo vladi i policiji
Vlade svjetskih sila imaju planove za preživljavanje, ali drže ih u tajnosti.
"Nema sumnje da će na ulicama biti povećano prisustvo sile, koja će presuđivati i uvoditi red. Ali nameće se i jedno pomalo paranoično pitanje: šta ako su planeri zaključili da su civili na neki način smetnja? Što ako snage zadužene za bezbjednost nisu na našoj strani? Nikad ne vjerujte vojsci 100 odsto", kaže Ahmed.
6. Možda ćete dugo morati da se sami brinete za sebe
Pitanje je koliko će potrajati dok se ponovo ne izgradi savremeno industrijsko društvo.
"Moglo bi da prođe dosta vremena prije nego što ponovo budemo bezbjedni. Ako izbije pandemija gripa, na primjer, biće potrebno nekoliko godina dok društvo opet uspostavi neku vrstu kontrole. Mislim da ćemo morati da sačekamo deset godina prije nego što budemo opet bezbjedni", kaže Ahmed.
