Rusija navodno predložila primirje koje treba početi 1. marta, a u međuvremenu se nastavlja stradanje civila.
U novom pokušaju da zaustave ratni sukob u Siriji predstavnici svjetskih velesila sastaju se danas u Minhenu u Njemačkoj.
Dok su trajali pritisci na Rusiju da promijeni svoje stajalište i obustavi bombardiranje Halepa, neslužbeno je potvrđeno kako je Moskva predložila mogućnost primirja u Siriji.
Pozivajući se na neimenovanog zapadnog dužnosnika, Reuters je izvijestio da je Rusija predložila primirje koje treba početi 1. ožujka.
Al Jazeerin reporter Gabriel Elizondo, koji izvještava iz sjedišta UN-a u New Yorku, javio je da ruski veleposlanik pri UN-u Čurkin nije potvrdio takvu informaciju.
"Više detalja može početi izlaziti na vidjelo tek u Minhenu", javio je Elizondo.
Pokušaj oživljavanja pregovora
Minhen je domaćin Međunarodne skupine za pomoć Siriji (ISSG), koja okuplja 17 zemalja i tri multilateralne organizacije, koje su u studenome u Beču donijele diplomatske smjernice o tom sukobu.
U tom tekstu, koji je potvrdila UN-ova rezolucija od 18. prosinca, zahtijeva se uspostava primirja i humanitarni pristup sirijskim gradovima pod opsadom.
Predstavnici moćnih država, među kojima su Rusija, Sjedinjene Države, Saudijska Arabija i Iran, tako će razgovarati u još jednom pokušaju oživljavanja mirovnih pregovora.
No, diplomati ne vjeruju da će se pregovori održati sve dok traje ofenziva.
Pobunjenici su poručili da neće doći ako bombardiranje ne prestane.
Pritisci na Rusiju
Rusija je prethodno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda bila suočena s pritiscima Zapada kako bi prestala bombardirati sirijski grad Halep, ali nije nimalo promijenila svoje stajalište uoči međunarodnog sastanka u Minhenu.
Moskva je ponovno odbacila zapadne kritike i nije iznijela pojedinosti o prijedlozima koje će predstaviti na sastanku Međunarodne skupine za podršku Siriji.
Samo su najavili da će tom prigodom podastrijeti ideje o eventualnom prekidu vatre, ali ruski veleposlanik Vitalij Čurkin nije želio novinarima ništa o tome reći.
"Nastavit ćemo promicati političko rješenje i brzi nastavak prekinutih međusirijskih pregovora", rekao je Čurkin.
Optužio je zapadnjake da politički iskorištavaju humanitarnu krizu u Siriji.
"Nećemo se ispričavati za ono što radimo u Halepu kao podršku režimu Bashara al-Assada", rekao je i istaknuo da je ruska vojna kampanja "vođena vrlo transparentno".
Pomoći i drugim opkoljenim gradovima
Ranije je francuski veleposlanik Francois Delattre rekao da "režim i njegovi saveznici moraju poštivati humanitarne obveze, prekidanje bombardiranja naslijepo i ukidanje opsade sirijskih gradova, te omogućiti potpuni humanitarni pristup".
"Ne tražimo uslugu, to je apsolutna obveza po međunarodnom pravu", naglasio je.
Britanski veleposlanik Matthew Rycroft je tražio da Rusija u Minhenu pruži "prikladan odgovor na zabrinutosti zbog humanitarne situacije".
Dodao je da Rusi moraju upotrijebiti svoj utjecaj na Assadov režim i postići prekid vatre i prikladan humanitarni pristup, te prekinuti zračna bombardiranja.
Čuo se i prijedlog za uvođenje humanitarne pauze kako bi se omogućile isporuke pomoći, ne samo Halepu već i drugim opkoljenim sirijskim gradovima.
Najmanje 50.000 Sirijaca pobjeglo je od sukoba u Halepu, potvrdio je Međunarodni odbor Crvenog križa, dodavši da se dijelovi pokrajine Halep suočavaju s nedostatkom vode.
Sirijski opservatorij za ljudska prava potvrdio je kako je samo u posljednjih nekoliko dana najmanje 500 ljudi ubijeno u ofenzivi na Halep.
Među ubijenima su, kako su potvrdili, 89 civila, uključujući 23 djece, 143 provladina borca te 274 pobunjenika i stranih boraca.
