Plan njemačke vlade da izađe na kraj sa lavinom kosovskih imigranata ima u praksi puno problema, piše magazin "Fokus" i prenosi mišljenje eksperata da je odluka o tome da se za 14 dana riješe pojedinačni zahtjevi potpuno nerealna, kao i da prijedlozi o proglašenju Kosova zemljom sigurnog porijekla, takođe, izazivaju sumnju u uspjeh.
Šef poslaničkog kluba demohrišćana u Bundestagu Volker Kauder iz Hrišćansko-demokratske unije, kancelara Angele Merkel, rekao je da će stihijsko useljavanje u Njemačku rasti sve dok se azilanti ne budu konsekventno vraćali u zemlje porekla i izrazio sumnju u to da će biti bolje, ako Berlin proglasi Kosovo sigurnom zemljom.
"Prvo moramo u svoje domovine proterati one podnosioce zahtjeva za azil iz zemalja sigurnog porijekla, koji u Njemačkoj ne mogu dobiti status azilanta. Nije od koristi ako mi jednu za drugom zemljom proglašavamo za zemlju sigurnog porijekla, a onda ne proterujemo (odbijene)", rekao je Kauder za "Rheinische Post".
On je, istovremeno, izrazio spremnost da razgovara o novim zemljama koje bi trebalo da se uvrste na listu zemalja sigurnog porijekla, ali i sumnju da će samo to riješiti problem.
Kauder je, takođe, ocjenio da i zahtjevi da se ubrza azilantski postupak ostavljaju otvorenim pitanje - kako dalje sa odbijenim podnosiocima zahtjeva za azil i pozvao njemačke pokrajine da nešto konkretno predlože.
Berlin se već mjesecima suočava sa lavinom kosovskih azilanata, čiji boravak finansijski opterećuje njemačku državu, gradove i opštine.
U traženju riješenja za taj problem, iz Berlina je, između ostalog, ovih dana predloženo ubrzanje i skraćenje postupka, pružanje policijske podrške policajcima na srpsko-mađarskoj granici, ali i da se jasno razbiju lažne nade azilantima-što sve, kako prenose mediji, sa sobom nosi praktične probleme.
Predstavnici njemačke države se trude da razbiju priče na Kosovu o tome da u Njemačkoj azilante, navodno, čekaju "ružičasti svijet", radno mjesto i bolji život, i sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Emili Haber, kao i šef Saveznog zavoda za migracije i izbeglice Manfred Schmit su u izjavama kosovskim medijima pojašnjavali kao funkcioniše njemačkim azilantski sistem.
Oni su, podsjećaju mediji, ukazali da praktično niko sa Kosova ne dobija azil u Njemačkoj i da za to nema ni najmanje šanse.
Njemačka je, takođe, poslala svoje policajce na srpsko-mađarsku granici, a pri tom su planirane i zajedničke mađarsko-austrijsko-nemačke policijske kontrole u vozovima na liniji Budimpešta-Beč-Minhen, prenose mediji.
Plan da Schmitov Savezni zavod za migracije i izbjeglice u roku od 14 dana obradi zahtjev svakog kosovskog Albanca i - skoro uvijek negativno odgovori, nosi u praksi mnoge probleme, piše štampa, ukazujući pri tom da je jedan od problema i nedostatak službenika.
Polovinom prošle godine jedan azilantski postupak trajao je u prosjeku više od sedam mjeseci, sada tačno šest, a od cilja vlade da se taj postupak za azilante skrati na maksimalno tri mjeseca, Savezni zavod za migracije i izbjeglice je, kako ocjenjuje štampa, udaljen prilično daleko.
Tako je i prijedlog o skraćenju postupka za kosovske azilante na 14 dana, smatraju eksperti, potpuno nerealističan i ukazuju da pred Saveznim zavodom za migracije i izbjeglice već postoji brdo od 100.000 neobrađenih zahtjeva za azil, građana iz cijelog svijeta.
U komplikovanoj borbi Berlina protiv kosovskih azilanata, kaže se takođe, da oni, poslije odbijanja, kao i svi drugi imaju pravo da se žale i pokrenu pravni postupak, što znači da se njihovo izručenje u zemlju porekla tako odlaže.
Mediji navode i da je izručenje odbijenih podnosioca zahtjeva za azil u zemlje porijekla u nadležnosti njemačkih pokrajina i da, recimo, ako je neko bolestan ili nema sve potrebne "papire", ne može ni biti vraćen u svoju zemlju.
Kada je riječ o traženju načina da se Berlin "spasi" od navale ilegalnih azilanata sa Kosova, eksperti vjeruju, međutim, da se lavina kosovskih azilanata neće promjeni, sve dok se životni uslovi na Kosovu ne promjene.
Od početka godine 18.000 građana Kosova stiglo u Njemačku
U Njemačku je od početka ove godine do 12. februara stiglo više od 18.000 državljana Kosova, koji žele azil u Njemačkoj i raspoređeni su po njemačkim pokrajinama, saopštilo je danas njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova, upozoravajući da taj drastični rast broja azilanata predstavlja opasnost za destabilizaciju Kosova i cijelog regiona.
Najviše pogođene talasom azilanata su, kako se navodi, četiri njemačke pokrajine - Donja Saksonija, Sjeverna Rajna Vestfalija, Bavarska i Baden - Virtemberg, a osim toga postoje i problemi vezani za smeštajne kapacitete.
Prema stavu njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, problematičan je, takođe, i veliki broj ljudi sa Kosova, koji nemaju pravo na azil i kojima su krijumčari dali lažne nade u vezi sa izgledima za sticanje azilantskog stausa.
U saopštenju se s tim u vezi ukazuje da je broj odobrenih zahtjeva za azil građanima Kosova u 2014. godini bio 1,1 odsto od ukupno podnetih molbi, a u januaru ove godine svega 0,3 odsto.
Njemačka i njene pokrajine su, kao reakciju na drastični rast broja izbjeglica, uvele brojne mjere, među kojima je, kako se kaže, uvođenje prioriteta za obradu zahtjeva građana Kosova.
Osim toga, podnosioci zahtjeva sa Kosova za azil u Njemačkoj moraju, ako je moguće tokom cijelog postupka, ostati u prvom prihvatnom centru, kako bi se postupak ubrzao i skratio na idealne dvije sedmice.
U saopštenju se navodi da Njemačka, pored policijske pomoći na mađarsko-srpskoj granici i podrške kroz Frontex i Eulex misije na Kosovu, planira i nove mjere.
Podsjeća se, takođe, da je broj zahtjeva za azil građana Kosova drastično porastao i u januaru ove godine je njih 3.630 već bilo podnelo zahtjev za azil, što je 86 odsto više nego u decembru prošle godine.
Građani Kosova su tokom 2014. godine podneli oko 7.000 molbi za azil, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu.
"Prvo moramo u svoje domovine proterati one podnosioce zahtjeva za azil iz zemalja sigurnog porijekla, koji u Njemačkoj ne mogu dobiti status azilanta. Nije od koristi ako mi jednu za drugom zemljom proglašavamo za zemlju sigurnog porijekla, a onda ne proterujemo (odbijene)", rekao je Kauder za "Rheinische Post".
On je, istovremeno, izrazio spremnost da razgovara o novim zemljama koje bi trebalo da se uvrste na listu zemalja sigurnog porijekla, ali i sumnju da će samo to riješiti problem.
Kauder je, takođe, ocjenio da i zahtjevi da se ubrza azilantski postupak ostavljaju otvorenim pitanje - kako dalje sa odbijenim podnosiocima zahtjeva za azil i pozvao njemačke pokrajine da nešto konkretno predlože.
Berlin se već mjesecima suočava sa lavinom kosovskih azilanata, čiji boravak finansijski opterećuje njemačku državu, gradove i opštine.
U traženju riješenja za taj problem, iz Berlina je, između ostalog, ovih dana predloženo ubrzanje i skraćenje postupka, pružanje policijske podrške policajcima na srpsko-mađarskoj granici, ali i da se jasno razbiju lažne nade azilantima-što sve, kako prenose mediji, sa sobom nosi praktične probleme.
Predstavnici njemačke države se trude da razbiju priče na Kosovu o tome da u Njemačkoj azilante, navodno, čekaju "ružičasti svijet", radno mjesto i bolji život, i sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Emili Haber, kao i šef Saveznog zavoda za migracije i izbeglice Manfred Schmit su u izjavama kosovskim medijima pojašnjavali kao funkcioniše njemačkim azilantski sistem.
Oni su, podsjećaju mediji, ukazali da praktično niko sa Kosova ne dobija azil u Njemačkoj i da za to nema ni najmanje šanse.
Njemačka je, takođe, poslala svoje policajce na srpsko-mađarsku granici, a pri tom su planirane i zajedničke mađarsko-austrijsko-nemačke policijske kontrole u vozovima na liniji Budimpešta-Beč-Minhen, prenose mediji.
Plan da Schmitov Savezni zavod za migracije i izbjeglice u roku od 14 dana obradi zahtjev svakog kosovskog Albanca i - skoro uvijek negativno odgovori, nosi u praksi mnoge probleme, piše štampa, ukazujući pri tom da je jedan od problema i nedostatak službenika.
Polovinom prošle godine jedan azilantski postupak trajao je u prosjeku više od sedam mjeseci, sada tačno šest, a od cilja vlade da se taj postupak za azilante skrati na maksimalno tri mjeseca, Savezni zavod za migracije i izbjeglice je, kako ocjenjuje štampa, udaljen prilično daleko.
Tako je i prijedlog o skraćenju postupka za kosovske azilante na 14 dana, smatraju eksperti, potpuno nerealističan i ukazuju da pred Saveznim zavodom za migracije i izbjeglice već postoji brdo od 100.000 neobrađenih zahtjeva za azil, građana iz cijelog svijeta.
U komplikovanoj borbi Berlina protiv kosovskih azilanata, kaže se takođe, da oni, poslije odbijanja, kao i svi drugi imaju pravo da se žale i pokrenu pravni postupak, što znači da se njihovo izručenje u zemlju porekla tako odlaže.
Mediji navode i da je izručenje odbijenih podnosioca zahtjeva za azil u zemlje porijekla u nadležnosti njemačkih pokrajina i da, recimo, ako je neko bolestan ili nema sve potrebne "papire", ne može ni biti vraćen u svoju zemlju.
Kada je riječ o traženju načina da se Berlin "spasi" od navale ilegalnih azilanata sa Kosova, eksperti vjeruju, međutim, da se lavina kosovskih azilanata neće promjeni, sve dok se životni uslovi na Kosovu ne promjene.
Od početka godine 18.000 građana Kosova stiglo u Njemačku
U Njemačku je od početka ove godine do 12. februara stiglo više od 18.000 državljana Kosova, koji žele azil u Njemačkoj i raspoređeni su po njemačkim pokrajinama, saopštilo je danas njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova, upozoravajući da taj drastični rast broja azilanata predstavlja opasnost za destabilizaciju Kosova i cijelog regiona.
Najviše pogođene talasom azilanata su, kako se navodi, četiri njemačke pokrajine - Donja Saksonija, Sjeverna Rajna Vestfalija, Bavarska i Baden - Virtemberg, a osim toga postoje i problemi vezani za smeštajne kapacitete.
Prema stavu njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, problematičan je, takođe, i veliki broj ljudi sa Kosova, koji nemaju pravo na azil i kojima su krijumčari dali lažne nade u vezi sa izgledima za sticanje azilantskog stausa.
U saopštenju se s tim u vezi ukazuje da je broj odobrenih zahtjeva za azil građanima Kosova u 2014. godini bio 1,1 odsto od ukupno podnetih molbi, a u januaru ove godine svega 0,3 odsto.
Njemačka i njene pokrajine su, kao reakciju na drastični rast broja izbjeglica, uvele brojne mjere, među kojima je, kako se kaže, uvođenje prioriteta za obradu zahtjeva građana Kosova.
Osim toga, podnosioci zahtjeva sa Kosova za azil u Njemačkoj moraju, ako je moguće tokom cijelog postupka, ostati u prvom prihvatnom centru, kako bi se postupak ubrzao i skratio na idealne dvije sedmice.
U saopštenju se navodi da Njemačka, pored policijske pomoći na mađarsko-srpskoj granici i podrške kroz Frontex i Eulex misije na Kosovu, planira i nove mjere.
Podsjeća se, takođe, da je broj zahtjeva za azil građana Kosova drastično porastao i u januaru ove godine je njih 3.630 već bilo podnelo zahtjev za azil, što je 86 odsto više nego u decembru prošle godine.
Građani Kosova su tokom 2014. godine podneli oko 7.000 molbi za azil, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu.
