Kosovo nije više na listi sigurnih zemalja u Francuskoj, prema odluci Državnog vijeća od oktobra. U obrazloženju odluke ove savjetodavne i sudske institucije navodi se "nestabilnost političkog i društvenog konteksta u ovoj državi, čije institucije i dalje u velikoj mjeri zavise od podrške međunarodnih organizacija i misija", i "nasilje kojim su i dalje izložene određene kategorije stanovništva, bez mogućnosti da dobiju odgovarajuću zaštitu od javnih organa".
Ova odluka da se Kosovo skine sa liste sigurnih zemalja uslijedila je nakon zahtjeva koji je podnelo desetak asocijacija za zaštitu ljudskih prava koje djeluju u Francuskoj, među kojima i Amnesty International. Asocijacije su tražile da se poništi odluka iz decembra 2013. prema kojoj su Kosovo, Albanija i Gruzija upisane na listu sigurnih zemalja u Francuskom birou za zaštitu izbjeglica i apatrida, koji je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Državno veće im je dalo za pravo samo u slučaju Kosova, ali ne i u slučaju Gruzije i Albanije, koje, za administraciju koja odlučuje o zahtjevima za azil, ostaju sigurne, iako u Albaniji "i dalje postoje određene teškoće u borbi vlasti protiv organizovanog kriminala".
Prema francuskom zakonu, "sigurnim zemljama" se smatraju one koje „poštuju principe slobode, demokratije i pravne države, kao i ljudska prava i osnovne slobode”.
Ova klasifikacija ima direktni učinak na politiku azila. Stanovnici Kosova će imati veće šanse da dobiju azil u Francuskoj, dok će zahtjevi državljana Albanije i Gruzije većinom biti odbijeni. Državljani sigurnih zemalja koji traže azil prolaze kroz ubrzanu proceduru od petnaest dana. Nakon odbijanja zahtjeva, slijedi im nasilno vraćanje u zemlju porijekla.
Francuski ogranak organizacije Amnesty International protivi se ovoj kategorizaciji i ukazuje da ona krši konvenciju iz 1951. po kojoj se Francuska obavezala da neće diskriminisati izbjeglice na osnovu njihovog porijekla.
Od 2009. do 2013. Francuska je bila glavna destinacija imigranata sa Kosova, sa 20.290 zahtjeva, što je dvostruko više nego što je zabiljleženo u Njemačkoj (11.030) i Belgiji (10.660). U istom periodu u Mađarskoj je zabiljleženo 8.880 zahtjeva za azil koje su podneli imigranti sa Kosova, u Švedskoj 6.030, u Austriji 3.160, a u Švicarskoj 2.945.
U drugom kvartalu 2014, Njemačka je bila prva destinacija stanovnika Kosova kada je riječ o podnošenju zahtjeva za azil, a potom slijede Francuska, Švedska, Belgija i Italija, pokazuje posljednji izvještaj portala "Eurostat", koji objavljuje zvanične statistike Evropske unije.
Na nivou EU ne postoji zajednička lista sigurnih zemalja. Svaka zemlja određuje svoju listu, a često postoji veliki raskorak između članica EU: Nigerija je tako sigurna zemlja za Veliku Britaniju, ali ne i za Francusku, Gana je sigurna za Njemačku, ali ne i za Austriju, Ukrajina za Luksemburg, ali ne i za Belgiju, koja za razliku od Norveške, smatra da je Indija bezbjedna. Od 26 zemalja koje su prema Velikoj Britaniji sigurne, samo jedna ima taj status u Irskoj.
Asocijacije smatraju da je cilj ovih lista da se smanji broj zahtjeva za azil iz zemalja koje odlikuje jedna stvar: visok stepen imigranata i mali procenat odobrenih zahtjeva za azil.
Državno veće im je dalo za pravo samo u slučaju Kosova, ali ne i u slučaju Gruzije i Albanije, koje, za administraciju koja odlučuje o zahtjevima za azil, ostaju sigurne, iako u Albaniji "i dalje postoje određene teškoće u borbi vlasti protiv organizovanog kriminala".
Prema francuskom zakonu, "sigurnim zemljama" se smatraju one koje „poštuju principe slobode, demokratije i pravne države, kao i ljudska prava i osnovne slobode”.
Ova klasifikacija ima direktni učinak na politiku azila. Stanovnici Kosova će imati veće šanse da dobiju azil u Francuskoj, dok će zahtjevi državljana Albanije i Gruzije većinom biti odbijeni. Državljani sigurnih zemalja koji traže azil prolaze kroz ubrzanu proceduru od petnaest dana. Nakon odbijanja zahtjeva, slijedi im nasilno vraćanje u zemlju porijekla.
Francuski ogranak organizacije Amnesty International protivi se ovoj kategorizaciji i ukazuje da ona krši konvenciju iz 1951. po kojoj se Francuska obavezala da neće diskriminisati izbjeglice na osnovu njihovog porijekla.
Od 2009. do 2013. Francuska je bila glavna destinacija imigranata sa Kosova, sa 20.290 zahtjeva, što je dvostruko više nego što je zabiljleženo u Njemačkoj (11.030) i Belgiji (10.660). U istom periodu u Mađarskoj je zabiljleženo 8.880 zahtjeva za azil koje su podneli imigranti sa Kosova, u Švedskoj 6.030, u Austriji 3.160, a u Švicarskoj 2.945.
U drugom kvartalu 2014, Njemačka je bila prva destinacija stanovnika Kosova kada je riječ o podnošenju zahtjeva za azil, a potom slijede Francuska, Švedska, Belgija i Italija, pokazuje posljednji izvještaj portala "Eurostat", koji objavljuje zvanične statistike Evropske unije.
Na nivou EU ne postoji zajednička lista sigurnih zemalja. Svaka zemlja određuje svoju listu, a često postoji veliki raskorak između članica EU: Nigerija je tako sigurna zemlja za Veliku Britaniju, ali ne i za Francusku, Gana je sigurna za Njemačku, ali ne i za Austriju, Ukrajina za Luksemburg, ali ne i za Belgiju, koja za razliku od Norveške, smatra da je Indija bezbjedna. Od 26 zemalja koje su prema Velikoj Britaniji sigurne, samo jedna ima taj status u Irskoj.
Asocijacije smatraju da je cilj ovih lista da se smanji broj zahtjeva za azil iz zemalja koje odlikuje jedna stvar: visok stepen imigranata i mali procenat odobrenih zahtjeva za azil.
