Pregovarači iz 195 zemalja, okupljeni na summitu UN-a o klimi, pokušavaju u posljednji tren udariti temelje novom globalnom sporazumu o klimi koji bi se potpisao 2015. u Parizu i stupio na snagu 2020., no sve je izglednije da će varšavski skup završiti potpunim neuspjehom.
Neslaganje bogatih i siromašnih zemalja glede smanjenja stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida, kako se čini, nepremostivo je. Bogate zemlje žele uvesti ograničenja za emisiju CO2 svim zemljama, dok zemlje u razvoju smatraju da upravo bogati trebaju prednjačiti u smanjenju ispuštanja štetnih plinova i podnijeti financijski teret jer su većinom te zemlje odgovorne za onečišćenje i klimatske promjene.
Varšavski summit, koji je trebao biti važan korak naprijed... najvjerojatnije neće ničim uroditi, kazao je kineski pregovarač Su Wei. U četvrtak je zbog izostanka bilo kakva napretka u dvotjednim pregovorima skup napustilo oko 800 predstavnika iz 13 nevladinih udruga.
Sudionici summita također su se oštro podijelili glede pitanja pomoći industrijski razvijenih zemalja siromašnih zemljama u njihovim nastojanjima da smanje onečišćenje. Bogate zemlje su 2009. pristale povećati tu pomoć na 100 milijardi dolara godišnje od 2020. godine sa sadašnjih 10 milijardi za razdoblje 2010.-12., no zbog globalne krize koja je usporila i razvijena gospodarstva te se zemlje opiru zahtjevu za povećanjem pomoći za razdoblje od 2013. do 2019.
U međuvremenu, znanstvenici upozoravaju da globalno zatopljenje proizvodi sve više toplinskih valova, suša i superoluja.
