Ganesh Bishwakarma (16) je iz svog siromašnog sela u nepalskom okrugu Dang otišao 'trbuhom za kruhom' na rad u bogati Katar. Majci je obećao da će se vratiti s novcem dovoljnim da sagradi novu kuću, ali vratio se u kovčegu, koji dan nakon što je, zbog neljudskih uslova na poslu, umro od srčanog udara.
Iako je Ganesh bio tek 16-godišnji dječak, posao u kompaniji je dobio jer su posrednici za zapošljavanje jednostavno krivotvorili njegove isprave i naveli da je četiri godine stariji.
Njegov slučaj jedna je od bezbroj ilustracija onog što se u ovom trenutku zbiva u Kataru, koji je već neko vrijeme pretvoren u golemo gradilište stadiona i druge infrastrukture potrebne za organizaciju Svjetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine, piše hrvatski "Novi list", prenosi "net.hr".
U Kataru na djelu istinsko ropstvo
Naime, novinari britanskog "The Guardiana" mjesecima su istraživali neljudske uslove s kojima su suočeni strani radnici na tim građevinama, te dokazali da je u Kataru na djelu istinsko ropstvo, prema svim njegovim definicijama - od toga da se radnicima oduzimaju putovnice kako bi ih se onemogućilo da pobjegnu, preko rada na plus 50 stepeni sa zabranom pristupa besplatnoj pitkoj vodi, sve do neisplate plata i smještaja u pretrpanim i nehigijenskim sobama.
Katar ima najveći odnos radnika imigranata u odnosu na domaće stanovništvo. Više od 90 posto zaposlenih su strani radnici, a među stranim radnicima, više od 40 posto su Nepalci. Da bi uopšte došli do "obećane zemlje", morali su podići zelenaške kredite za isplatu provizije posrednicima u zapošljavanju. No, kredite ne mogu vraćati jer platu ne dobivaju već mjesecima, a iz Katara ne mogu niti pobjeći jer im je status sveden na ilegalce.
"Radimo na prazan želudac po 24 sata, prvo 12 sati na poslu, a onda još bez hrane cijelu noć. Želio bih otići odavde, ali nas kompanija ne pušta", ispričao je Guardianu jedan Nepalac. Stravični podaci nepalske ambasade u Dohi govore kako je ovog ljeta u Kataru gotovo svakog dana umro po jedan radnik iz Nepala. Mahom je riječ o mlađim muškarcima, koji su preminuli od infarkta, zatajenja srca ili nesreća na radu.
Katarsko Ministarstvo rada nije odgovorilo na optužbe iznesene u "Guardianu", već su samo rekli da postoje stroga pravila koja reguliraju isplatu plata, rad na vrućinama i slično te kako Ministarstvo provodi povremene kontrole.
Njegov slučaj jedna je od bezbroj ilustracija onog što se u ovom trenutku zbiva u Kataru, koji je već neko vrijeme pretvoren u golemo gradilište stadiona i druge infrastrukture potrebne za organizaciju Svjetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine, piše hrvatski "Novi list", prenosi "net.hr".
U Kataru na djelu istinsko ropstvo
Naime, novinari britanskog "The Guardiana" mjesecima su istraživali neljudske uslove s kojima su suočeni strani radnici na tim građevinama, te dokazali da je u Kataru na djelu istinsko ropstvo, prema svim njegovim definicijama - od toga da se radnicima oduzimaju putovnice kako bi ih se onemogućilo da pobjegnu, preko rada na plus 50 stepeni sa zabranom pristupa besplatnoj pitkoj vodi, sve do neisplate plata i smještaja u pretrpanim i nehigijenskim sobama.
Katar ima najveći odnos radnika imigranata u odnosu na domaće stanovništvo. Više od 90 posto zaposlenih su strani radnici, a među stranim radnicima, više od 40 posto su Nepalci. Da bi uopšte došli do "obećane zemlje", morali su podići zelenaške kredite za isplatu provizije posrednicima u zapošljavanju. No, kredite ne mogu vraćati jer platu ne dobivaju već mjesecima, a iz Katara ne mogu niti pobjeći jer im je status sveden na ilegalce.
"Radimo na prazan želudac po 24 sata, prvo 12 sati na poslu, a onda još bez hrane cijelu noć. Želio bih otići odavde, ali nas kompanija ne pušta", ispričao je Guardianu jedan Nepalac. Stravični podaci nepalske ambasade u Dohi govore kako je ovog ljeta u Kataru gotovo svakog dana umro po jedan radnik iz Nepala. Mahom je riječ o mlađim muškarcima, koji su preminuli od infarkta, zatajenja srca ili nesreća na radu.
Katarsko Ministarstvo rada nije odgovorilo na optužbe iznesene u "Guardianu", već su samo rekli da postoje stroga pravila koja reguliraju isplatu plata, rad na vrućinama i slično te kako Ministarstvo provodi povremene kontrole.
