Protiv inicijative glasalo je blizu 73 posto stanovništva švicarskih kantona.
Stanovnici Švicarske odbacili su danas prijedlog pacifističke Grupe za Švicarsku bez armije o ukidanju obaveznog vojnog roka, pokazuju preliminarni podaci poslije referenduma u toj centralnoevropskoj zemlji koje su prenijele agencije.
Prema podacima TV kanala RTS, protiv inicijative glasalo je blizu 73 posto stanovništva švicarskih kantona.
France Press prenosi da je prema anketama sa glasačkih mjesta (tzv. exit polls) istraživačkog instituta gfs.bern za taj državni TV kanal, protivljenje inicijativi je za deset posto veće nego što su pokazivale ankete prethodnih dana.
Prema anketama, 27 posto birača podržalo je inicijativu, što je nešto manje nego što je prognozirano.
Zadržana u šest zemalja
Grupa je predlagala da se ukine redak u svijetu model formiranja vojske prema policijskom principu, kada komandne dužnosti zauzimaju oficiri za koje vojna služba nije glavna profesija, a da se Oružane snage Konfederacije prevedu na dobrovoljni ili profesionalni osnov.
Organizacija u kojoj su pretežno socijalisti, "zeleni" i feministkinje, ukazuje da je opća vojna obaveza za zemlje Evrope prevaziđena i nije čudno da je, osim u Švicarskoj, zadržana samo u šest evropskih zemalja - Austriji, Grčkoj, Danskoj, Kipru, Norveškoj i Finskoj.
Istovremeno, švicarski pacifisti tvrde da je previše troška za miroljubivu zemlju koja poštuje princip neutralnosti sa 7,7 miliona stanovnika održavati vojsku od 150.000 ljudi.
"Obavezni vojni rok je sredstvo stvoreno za ratove prošlosti", rekao je Tobijas Šnebil, dodajući da jedna zemlja u srcu Evrope nije suočena sa ozbiljnom prijetnjom invazije.
Međutim, bez obzira na tu argumentaciju, incijativa - protiv koje su skoro sve političke partije, parlament i vlada, propala je kao i 1989. i 2001. godine.
Ministar odbrane Ulrih Maurer je uoči referenduma rekao da bi "ukidanje vojne službe prekinulo prirodnu vezu koja ujedinjuje narod i vojsku".
Na taj način, Oružane snage - koje su posljednji put ratovale u Napoleonovom dobu u XIX stoljeću, nastavit će da funkcionira nepromijenjeno, navodi Itar-Tass.
Vojnim obveznicima smatraju se svi muškarci uzrasta od 20 do 50 godina, koji su dužni da oko pet mjeseci provedu u školi za regrute, poslije čega postaju rezervistri i redovno moraju da se vraćaju na tronedjeljne vježbe.
Ukupno, svaki regrut treba da odsluži oko 300 dana i za to vrijeme "u slučaju rata" kod kuće ima naoružanje.
U vrijeme vježbi, vojnici i oficiri dobijaju platu, od kojih 80 posto država refundira njihovim kompanijama.
Etički i vjerski razlozi
Iz etičkih ili vjerskih razloga moguće je vojnu obavezu zamijeniti civilnim služenjem vojnog roka, iako u tom slučaju ona traje još 150 dana duže, ili se mora uplaćivati po četiri posto od plate.
U vojsci Švicarske 1961. godine bilo je 625.000 vojnika, a danas ih ima 155.000, dok se do 2016. planira smanjenje do 100.000.
Njemačka, naprimjer, ima deset puta brojnije stanovništvo i 183.000 vojnika, podsjeća AFP.
U budžetu je za njeno finansiranje izdvojeno približno pet milijardi švicarskih franaka ili 5,5 milijardi dolara.
Izvor: Al Jazeera
