Većina država članica EU nije provela oštrije nove zakone koje je Unija dogovorila kako bi riješila ovaj problem.
Svake godine na području Evropske unije hiljade osoba postaju žrtve trgovine ljudima, no većina država članica nije provela oštrije nove zakone koje je Unija dogovorila kako bi riješila taj problem, saopštila je Evropska komisija.
Novi zakoni, dogovoreni 2011. godine, uvode strožije kazne za prekršitelje, olakšavaju njihov sudski progon preko granica država unutar Unije i bolje štite žrtve.
Samo je šest od 27 država članica EU do sada uvelo nove zakone, rekla je Komisija.
Žrtve te trgovine obično su žene i uglavnom ih se prisiljava na seksualno ropstvo, ali i na težak rad i kriminalne aktivnosti. Nekima su i odstranjivani organi.
Prema informacijama koje je u ponedjeljak objavila Evropska komisija broj identificiranih žrtava te trgovine povećao se za 18 posto od 2008. do 2010. na blizu 10.000, no taj broj vjerovatno predstavlja samo dio ukupnog broja žrtava.
„Ono što mi znamo vjerovatno je samo vrh ledenog brijega“, rekla je Cecilia Malmstrom, povjerenica EU za unutarnje poslove.
„Vrlo sam razočarana što je, uprkos uznemirujućim trendovima, samo nekoliko država uvelo zakone protiv trgovine ljudima i pozivam one koje to još nisu učinile da poštuju svoje obaveze.“
Pravne posljedice
Većina identificiranih žrtava bile su državljani Rumunije i Bugarske, dvije najsiromašnije države EU, a niti jedna od njih nije uvela nove zakone.
Vlade članica EU-a koje ne uvedu zajedničke zakone mogu snositi pravne posljedice ili biti novčano kažnjene.
Procjenjuje se da je gotovo 21 milion osoba u svijetu žrtve trgovine ljudima, po statističkim podacima Međunarodne organizacije rada za 2012. godinu.
