Zapadne vlade su pod sve većim pritiskom da zaustave prodaju oružja Izraelu zbog načina na koji vodi napad na Pojas Gaze.
Izrael je veliki izvoznik oružja, ali se njegova vojska uvelike oslanjala na uvezene avione, vođene bombe i projektile kako bi sprovela ono što su stručnjaci opisali kao jednu od najintenzivnijih i najrazornijih zračnih kampanja u novijoj historiji.
Grupe za kampanju i neki političari među zapadnim saveznicima Izraela kažu da izvoz oružja treba obustaviti jer, kako kažu, Izrael ne čini dovoljno da zaštiti živote civila i osigura da do njih stigne dovoljno humanitarne pomoći.
Vijeće UN-a za ljudska prava podržalo je u petak zabranu oružja, a 28 zemalja glasalo je za, šest protiv i 13 uzdržanih. SAD i Njemačka, koje čine ogromnu većinu izraelskog uvoza oružja - obje su glasale protiv. Njemačka je rekla da je to učinila jer rezolucija nije eksplicitno osudila Hamas.
Više od 33.000 ljudi je ubijeno u Gazi, od čega 70 posto djece i žena, saopćilo je ministarstvo zdravlja koje vodi Hamas.
Izrael insistira na tome da njegove snage rade na izbjegavanju civilnih žrtava, optužuje Hamas da namjerno stavlja civile na liniju vatre i kaže da nema ograničenja u isporuci pomoći.
Sjedinjene Američke Države
SAD su daleko najveći dobavljač oružja Izraelu, jer su mu pomogle da izgradi jednu od tehnološki najsofisticiranijih vojski na svijetu.
Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), SAD su činile 69 posto izraelskog uvoza oružja između 2019. i 2023. godine.
SAD daju Izraelu 3,8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći prema 10-godišnjem sporazumu koji ima za cilj da omogući njegovom savezniku da zadrži ono što naziva "kvalitativnom vojnom prednosti" nad susjednim zemljama.
Izrael je koristio grantove za finansiranje narudžbi F-35 Joint Strike Fighters, aviona koji se smatra najnaprednijim ikada napravljenim. Do sada je naručila 75 i preuzela više od 30 aviona. Bila je to prva država osim SAD koja je dobila F-35 i prva koja je koristila jedan u borbi.
Dio pomoći, 500 miliona dolara godišnje, izdvaja se za finansiranje programa protivraketne odbrane, uključujući zajednički razvijene sisteme Iron Dome, Arrow i David's Sling. Izrael se oslanjao na njih tokom rata kako bi se odbranio od raketnih, raketnih i bespilotnih napada palestinskih oružanih grupa u Gazi, kao i drugih oružanih grupa koje podržava Iran, sa sjedištem u Libanu, Siriji i Iraku.
U danima nakon Hamasovog napada 7. oktobra, predsjednik Joe Biden rekao je da SAD "povećavaju dodatnu vojnu pomoć" Izraelu.
Od početka rata, samo dvije američke vojne prodaje Izraelu objavljene su nakon hitnog odobrenja, jedna za 14.000 gramata tenkovske municije u vrijednosti od 106 miliona dolara, a druga za 147 miliona dolara komponenti za izradu artiljerijskih granata od 155 mm.
Međutim, američki mediji izvještavaju da je administracija predsjednika Joea Bidena također tiho izvršila više od 100 vojnih prodaja Izraelu, od čega većina pada ispod iznosa u dolarima koji bi zahtijevao da Kongres bude formalno obaviješten. Rečeno je da uključuju hiljade precizno navođene municije, bombi malog prečnika, razbijača bunkera i malokalibarskog oružja.
Međutim, u izvještaju SIPRI-ja stoji da je uprkos isporukama, ukupan obim izraelskog uvoza oružja iz SAD-a u 2023. godini bio gotovo isti kao 2022. godine.
Jedan posao koji je dovoljno velik da zahtijeva obavještenje Kongresa je prodaja do 50 borbenih aviona F-15 od 18 milijardi dolara, vijesti o kojima su se pojavile ove sedmice. Kongres još nije odobrio dogovor.
Iako bi avion trebao biti napravljen od nule i ne bi bio isporučen odmah, očekuje se da će o prodaji žestoko raspravljati Demokratska stranka gospodina Bidena, čiji su mnogi predstavnici u Kongresu i pristalice sve više zabrinuti zbog izraelskih akcija u Gazi.
Senatorka Elizabeth Voren rekla je da je spremna da blokira sporazum i optužila Izrael za "neselektivno bombardovanje" u Gazi.
Njemačka
Njemačka je sljedeći najveći izvoznik oružja u Izrael, sa 30 posto uvoza između 2019. i 2023., prema SIPRI-ju.
Početkom novembra, prodaja oružja Izraelu prošle godine iznosila je 300 miliona eura, desetostruko povećanje u poređenju sa 2022 - pri čemu je većina tih izvoznih dozvola izdata nakon napada 7. oktobra.
Komponente za sisteme protivvazdušne odbrane i komunikacionu opremu činile su većinu prodaje, navodi novinska agencija DPA.
Kancelar Olaf Scholz je bio nepokolebljivi pristalica prava Izraela na samoodbranu tokom cijelog rata i, iako se njegov ton o izraelskim akcijama u Gazi promijenio posljednjih sedmica i u Njemačkoj je bilo debate, prodaja oružja ne izgleda kao u opasnosti od suspenzije.
Italija
Italija je treći najveći izvoznik oružja u Izrael, ali je činila samo 0,9% izraelskog uvoza između 2019. i 2023. Navodno su uključivali helikoptere i pomorsku artiljeriju.
Prodaja je prošle godine iznosila 13,7 miliona eura, prema podacima nacionalnog statističkog biroa ISTAT.
Od oktobra do decembra odobreno je oko 2,1 milion eura izvoza, uprkos uvjeravanjima vlade da ih blokira po zakonu koji zabranjuje prodaju oružja zemljama koje vode rat ili se smatra da krše ljudska prava.
Ministar odbrane Guido Crosetto rekao je parlamentu prošlog mjeseca da je Italija poštovala postojeće ugovore nakon što ih je provjerila od slučaja do slučaja i osigurala da se "ne odnose na materijale koji bi se mogli koristiti protiv civila".
Drugim zemljama
Britanski izvoz oružja u Izrael je "relativno mali", prema britanskoj vladi, i iznosi samo 53 miliona dolara 2022. godine.
Kampanja protiv trgovine oružjem (CAAT) kaže da je Ujedinjeno Kraljevstvo od 2008. dalo Izraelu dozvole za izvoz oružja u ukupnoj vrijednosti od 727 miliona dolara.
Većina njih je za komponente koje se koriste u ratnim avionima američke proizvodnje koji završavaju u Izraelu. Ali britanska vlada je pod sve većim pritiskom da obustavi čak i taj izvoz.
Premijer Rishi Sunak rekao je da Velika Britanija ima "veoma pažljiv režim izdavanja izvoznih dozvola" i rekao da Izrael mora "postupiti u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom". Vlada Ujedinjenog Kraljevstva također priprema procjenu koja će dati savjete o riziku da Izrael prekrši međunarodno pravo u svojim akcijama od početka 2024.
Ali visoki vladin izvor rekao je za BBC da se embargo na oružje Izraelu "neće dogoditi".
Vlada Kanade, čija je prodaja oružja Izraelu iznosila 21,3 miliona kanadskih dolara 2022. godine, saopćila je u januaru da je suspendovala odobravanje novih izlaznih dozvola za oružje dok ne bude mogla da osigura da se koristi u skladu sa sa kanadskim zakonom. Međutim, postojeće dozvole ostale su važeće.
Izraelska odbrambena industrija
Izrael je također izgradio vlastitu odbrambenu industriju uz pomoć SAD-a i sada se rangira kao deveti najveći izvoznik oružja na svijetu, s fokusom na napredne tehnološke proizvode, a ne na hardver velikih razmjera.
Imao je 2,3% udjela u globalnoj prodaji između 2019. i 2023., prema SIPRI-ju, a Indija (37%), Filipini (12%) i SAD (8,7%) su tri glavna primaoca. Prema podacima izraelskog ministarstva odbrane, prodaja je bila vrijedna 12,5 milijardi dolara 2022. godine.
Bespilotne letjelice (UAV) činile su 25 posto tog izvoza, zatim projektile, rakete i sistemi protivvazdušne odbrane (19 posto) i radari i sistemi za elektronsko ratovanje (13 posto), navodi ministarstvo.
U septembru, neposredno prije početka rata, Njemačka je s Izraelom sklopila ugovor vrijedan 3,5 milijardi dolara o kupovini sofisticiranog odbrambenog raketnog sistema Arrow 3, koji presreće balističke rakete dugog dometa. Taj dogovor - najveći izraelski ikada - morale su odobriti SAD jer su zajednički razvile sistem.
Američke vojne zalihe u Izraelu
Izrael je također dom ogromnog američkog skladišta oružja postavljenog 1984. godine kako bi se unaprijed smjestile zalihe za svoje trupe u slučaju regionalnog sukoba, kao i da bi se Izraelu omogućio brz pristup oružju u hitnim slučajevima.
Pentagon je isporučio oko 300.000 artiljerijskih granata kalibra 155 mm iz ratne rezerve municije-Izrael u Ukrajinu nakon ruske invazije.
Zalihe municije u depou također su navodno isporučene Izraelu od početka rata u Gazi.
Grupe za kampanju i neki političari među zapadnim saveznicima Izraela kažu da izvoz oružja treba obustaviti jer, kako kažu, Izrael ne čini dovoljno da zaštiti živote civila i osigura da do njih stigne dovoljno humanitarne pomoći.
Vijeće UN-a za ljudska prava podržalo je u petak zabranu oružja, a 28 zemalja glasalo je za, šest protiv i 13 uzdržanih. SAD i Njemačka, koje čine ogromnu većinu izraelskog uvoza oružja - obje su glasale protiv. Njemačka je rekla da je to učinila jer rezolucija nije eksplicitno osudila Hamas.
Više od 33.000 ljudi je ubijeno u Gazi, od čega 70 posto djece i žena, saopćilo je ministarstvo zdravlja koje vodi Hamas.
Izrael insistira na tome da njegove snage rade na izbjegavanju civilnih žrtava, optužuje Hamas da namjerno stavlja civile na liniju vatre i kaže da nema ograničenja u isporuci pomoći.
Sjedinjene Američke Države
SAD su daleko najveći dobavljač oružja Izraelu, jer su mu pomogle da izgradi jednu od tehnološki najsofisticiranijih vojski na svijetu.
Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), SAD su činile 69 posto izraelskog uvoza oružja između 2019. i 2023. godine.
SAD daju Izraelu 3,8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći prema 10-godišnjem sporazumu koji ima za cilj da omogući njegovom savezniku da zadrži ono što naziva "kvalitativnom vojnom prednosti" nad susjednim zemljama.
Izrael je koristio grantove za finansiranje narudžbi F-35 Joint Strike Fighters, aviona koji se smatra najnaprednijim ikada napravljenim. Do sada je naručila 75 i preuzela više od 30 aviona. Bila je to prva država osim SAD koja je dobila F-35 i prva koja je koristila jedan u borbi.
Dio pomoći, 500 miliona dolara godišnje, izdvaja se za finansiranje programa protivraketne odbrane, uključujući zajednički razvijene sisteme Iron Dome, Arrow i David's Sling. Izrael se oslanjao na njih tokom rata kako bi se odbranio od raketnih, raketnih i bespilotnih napada palestinskih oružanih grupa u Gazi, kao i drugih oružanih grupa koje podržava Iran, sa sjedištem u Libanu, Siriji i Iraku.
U danima nakon Hamasovog napada 7. oktobra, predsjednik Joe Biden rekao je da SAD "povećavaju dodatnu vojnu pomoć" Izraelu.
Od početka rata, samo dvije američke vojne prodaje Izraelu objavljene su nakon hitnog odobrenja, jedna za 14.000 gramata tenkovske municije u vrijednosti od 106 miliona dolara, a druga za 147 miliona dolara komponenti za izradu artiljerijskih granata od 155 mm.
Međutim, američki mediji izvještavaju da je administracija predsjednika Joea Bidena također tiho izvršila više od 100 vojnih prodaja Izraelu, od čega većina pada ispod iznosa u dolarima koji bi zahtijevao da Kongres bude formalno obaviješten. Rečeno je da uključuju hiljade precizno navođene municije, bombi malog prečnika, razbijača bunkera i malokalibarskog oružja.
Međutim, u izvještaju SIPRI-ja stoji da je uprkos isporukama, ukupan obim izraelskog uvoza oružja iz SAD-a u 2023. godini bio gotovo isti kao 2022. godine.
Jedan posao koji je dovoljno velik da zahtijeva obavještenje Kongresa je prodaja do 50 borbenih aviona F-15 od 18 milijardi dolara, vijesti o kojima su se pojavile ove sedmice. Kongres još nije odobrio dogovor.
Iako bi avion trebao biti napravljen od nule i ne bi bio isporučen odmah, očekuje se da će o prodaji žestoko raspravljati Demokratska stranka gospodina Bidena, čiji su mnogi predstavnici u Kongresu i pristalice sve više zabrinuti zbog izraelskih akcija u Gazi.
Senatorka Elizabeth Voren rekla je da je spremna da blokira sporazum i optužila Izrael za "neselektivno bombardovanje" u Gazi.
Njemačka
Njemačka je sljedeći najveći izvoznik oružja u Izrael, sa 30 posto uvoza između 2019. i 2023., prema SIPRI-ju.
Početkom novembra, prodaja oružja Izraelu prošle godine iznosila je 300 miliona eura, desetostruko povećanje u poređenju sa 2022 - pri čemu je većina tih izvoznih dozvola izdata nakon napada 7. oktobra.
Komponente za sisteme protivvazdušne odbrane i komunikacionu opremu činile su većinu prodaje, navodi novinska agencija DPA.
Kancelar Olaf Scholz je bio nepokolebljivi pristalica prava Izraela na samoodbranu tokom cijelog rata i, iako se njegov ton o izraelskim akcijama u Gazi promijenio posljednjih sedmica i u Njemačkoj je bilo debate, prodaja oružja ne izgleda kao u opasnosti od suspenzije.
Italija
Italija je treći najveći izvoznik oružja u Izrael, ali je činila samo 0,9% izraelskog uvoza između 2019. i 2023. Navodno su uključivali helikoptere i pomorsku artiljeriju.
Prodaja je prošle godine iznosila 13,7 miliona eura, prema podacima nacionalnog statističkog biroa ISTAT.
Od oktobra do decembra odobreno je oko 2,1 milion eura izvoza, uprkos uvjeravanjima vlade da ih blokira po zakonu koji zabranjuje prodaju oružja zemljama koje vode rat ili se smatra da krše ljudska prava.
Ministar odbrane Guido Crosetto rekao je parlamentu prošlog mjeseca da je Italija poštovala postojeće ugovore nakon što ih je provjerila od slučaja do slučaja i osigurala da se "ne odnose na materijale koji bi se mogli koristiti protiv civila".
Drugim zemljama
Britanski izvoz oružja u Izrael je "relativno mali", prema britanskoj vladi, i iznosi samo 53 miliona dolara 2022. godine.
Kampanja protiv trgovine oružjem (CAAT) kaže da je Ujedinjeno Kraljevstvo od 2008. dalo Izraelu dozvole za izvoz oružja u ukupnoj vrijednosti od 727 miliona dolara.
Većina njih je za komponente koje se koriste u ratnim avionima američke proizvodnje koji završavaju u Izraelu. Ali britanska vlada je pod sve većim pritiskom da obustavi čak i taj izvoz.
Premijer Rishi Sunak rekao je da Velika Britanija ima "veoma pažljiv režim izdavanja izvoznih dozvola" i rekao da Izrael mora "postupiti u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom". Vlada Ujedinjenog Kraljevstva također priprema procjenu koja će dati savjete o riziku da Izrael prekrši međunarodno pravo u svojim akcijama od početka 2024.
Ali visoki vladin izvor rekao je za BBC da se embargo na oružje Izraelu "neće dogoditi".
Vlada Kanade, čija je prodaja oružja Izraelu iznosila 21,3 miliona kanadskih dolara 2022. godine, saopćila je u januaru da je suspendovala odobravanje novih izlaznih dozvola za oružje dok ne bude mogla da osigura da se koristi u skladu sa sa kanadskim zakonom. Međutim, postojeće dozvole ostale su važeće.
Izraelska odbrambena industrija
Izrael je također izgradio vlastitu odbrambenu industriju uz pomoć SAD-a i sada se rangira kao deveti najveći izvoznik oružja na svijetu, s fokusom na napredne tehnološke proizvode, a ne na hardver velikih razmjera.
Imao je 2,3% udjela u globalnoj prodaji između 2019. i 2023., prema SIPRI-ju, a Indija (37%), Filipini (12%) i SAD (8,7%) su tri glavna primaoca. Prema podacima izraelskog ministarstva odbrane, prodaja je bila vrijedna 12,5 milijardi dolara 2022. godine.
Bespilotne letjelice (UAV) činile su 25 posto tog izvoza, zatim projektile, rakete i sistemi protivvazdušne odbrane (19 posto) i radari i sistemi za elektronsko ratovanje (13 posto), navodi ministarstvo.
U septembru, neposredno prije početka rata, Njemačka je s Izraelom sklopila ugovor vrijedan 3,5 milijardi dolara o kupovini sofisticiranog odbrambenog raketnog sistema Arrow 3, koji presreće balističke rakete dugog dometa. Taj dogovor - najveći izraelski ikada - morale su odobriti SAD jer su zajednički razvile sistem.
Američke vojne zalihe u Izraelu
Izrael je također dom ogromnog američkog skladišta oružja postavljenog 1984. godine kako bi se unaprijed smjestile zalihe za svoje trupe u slučaju regionalnog sukoba, kao i da bi se Izraelu omogućio brz pristup oružju u hitnim slučajevima.
Pentagon je isporučio oko 300.000 artiljerijskih granata kalibra 155 mm iz ratne rezerve municije-Izrael u Ukrajinu nakon ruske invazije.
Zalihe municije u depou također su navodno isporučene Izraelu od početka rata u Gazi.
