Odgovorit ćemo na napad na naše snage na način, mjesto i vrijeme kada mi to odlučimo, poručio je američki državni sekretar.
Američki državni sekretar Anthony Blinken i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg razgovarali su u State Departmentu o nadolazećem NATO samitu koji će biti održan u Washingtonu, nastavku pomoći za Ukrajinu, Gazi, napadu na američke vojnike na Srednjem Istoku, ali i drugim temama, prenosi Al Jazeera.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li ranija akcija mogla spasiti američke živote, Blinken je rekao da je trenutna situacija na Bliskom Istoku opasna, najopasnija najmanje od 1973. godine.
“Jasno smo rekli da ćemo braniti naše ljude i interese. To smo učinili u Iraku, Siriji i Jemenu. Predsjednik želi spriječiti šire sukobe, uz poruku da bilo ko koristi ovu situaciju, odgovorit ćemo snažno. Neću govoriti o našem odgovoru napadačima”, rekao je Blinken.
“Odgovorit ćemo na napad na naše snage na način, mjesto i vrijeme kada mi to odlučimo”, poručio je.
“Prisustvo naših snaga u Iraku i Siriji nema nikakve veze s Gazom i 7. oktobrom. Ne tražimo sukob s Iranom, ali nastavit ćemo braniti naše snage”, rekao je.
“Iran destabilizira regiju. Pozdravljam vašu diplomatiju kako ne bi došlo do šireg sukoba na Bliskom Istoku”, dodao je Stoltenberg.
Govoreći o pregovorima o Gazi, s naglaskom na kontinuirano odbijanje izraelskog premijera dvodržavnog rješenja, Blinken je rekao da se mnogo radi i da postoji nada.
“Strogo mislim da Izrael želi vidjeti da taoci budu oslobođeni, to je i naš prioritet”, istakao je.
“Turska je odobrila Švedsku, Mađarska treba kompletirati proces. Pristup Švedske i Finske je došao kao reakcija na rusku invaziju Ukrajine. Putin je želio smanjiti i oslabiti NATO koji je sada veći i jači nego prije. NATO je spreman braniti svaki kvadratni metar svojih članica”, rekao je, dodajući da je Ukrajina najbolji primjer saradnje.
“Sve što je Ukrajina postigla uz našu pomoć je sada ugroženo, što je loša poruka i za naše neprijatelje i saveznike”, istakao je.
Stoltenberg je pozdravio turski stav o Švedskoj.
“Razgovarao sam s Orbanom koji je bio vrlo jasan da podržava ulazak Švedske u NATO i da bi na kraju februara moglo doći do usvajanja u parlamentu”, rekao je.
“Eventualna pobjeda Rusije bi ojačala Sjevernu Koreju, Kinu i Iran… Rusija može biti znatno vojno oslabljena bez gubitaka života NATO zemalja i SAD-a i zato moramo Ukrajinu snabdijevati oružjem. Samo tako ćemo doći do mira”, dodao je Stoltenberg.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li ranija akcija mogla spasiti američke živote, Blinken je rekao da je trenutna situacija na Bliskom Istoku opasna, najopasnija najmanje od 1973. godine.
“Jasno smo rekli da ćemo braniti naše ljude i interese. To smo učinili u Iraku, Siriji i Jemenu. Predsjednik želi spriječiti šire sukobe, uz poruku da bilo ko koristi ovu situaciju, odgovorit ćemo snažno. Neću govoriti o našem odgovoru napadačima”, rekao je Blinken.
“Odgovorit ćemo na napad na naše snage na način, mjesto i vrijeme kada mi to odlučimo”, poručio je.
‘Iran destabilizira regiju’
Blinken je, između ostalog, rekao da grupe povezane s Iranom stoje iza napada od oktobra.“Prisustvo naših snaga u Iraku i Siriji nema nikakve veze s Gazom i 7. oktobrom. Ne tražimo sukob s Iranom, ali nastavit ćemo braniti naše snage”, rekao je.
“Iran destabilizira regiju. Pozdravljam vašu diplomatiju kako ne bi došlo do šireg sukoba na Bliskom Istoku”, dodao je Stoltenberg.
Govoreći o pregovorima o Gazi, s naglaskom na kontinuirano odbijanje izraelskog premijera dvodržavnog rješenja, Blinken je rekao da se mnogo radi i da postoji nada.
“Strogo mislim da Izrael želi vidjeti da taoci budu oslobođeni, to je i naš prioritet”, istakao je.
Ukrajina – primjer saradnje
Govoreći o predstojećem NATO samitu, Blinken je istakao da će fokus biti na idućih 75 godina Alijanse.“Turska je odobrila Švedsku, Mađarska treba kompletirati proces. Pristup Švedske i Finske je došao kao reakcija na rusku invaziju Ukrajine. Putin je želio smanjiti i oslabiti NATO koji je sada veći i jači nego prije. NATO je spreman braniti svaki kvadratni metar svojih članica”, rekao je, dodajući da je Ukrajina najbolji primjer saradnje.
“Sve što je Ukrajina postigla uz našu pomoć je sada ugroženo, što je loša poruka i za naše neprijatelje i saveznike”, istakao je.
Stoltenberg je pozdravio turski stav o Švedskoj.
“Razgovarao sam s Orbanom koji je bio vrlo jasan da podržava ulazak Švedske u NATO i da bi na kraju februara moglo doći do usvajanja u parlamentu”, rekao je.
“Eventualna pobjeda Rusije bi ojačala Sjevernu Koreju, Kinu i Iran… Rusija može biti znatno vojno oslabljena bez gubitaka života NATO zemalja i SAD-a i zato moramo Ukrajinu snabdijevati oružjem. Samo tako ćemo doći do mira”, dodao je Stoltenberg.
