Američki predsjednik je skloniji pritisku na Tel Aviv da obuzda akcije u Gazi nakon što su njegovi zračni napadi rezultirali globalnim demonstracijama.
Magazin Newsweek navodi kako se čini da su Sjedinjene Američke Države izgubljene u suočavanju s ratom između Izraela i Islamskog pokreta otpora Hamas otkako je predsjednik Joe Biden postao skloniji pritisku na Tel Aviv da obuzda svoje akcije u Gazi, nakon što su njegovi nasilni zračni napadi rezultirali globalnim demonstracijama.
Michael Doran, šef Vijeća za nacionalnu sigurnost u vrijeme George W. Busha, za magazin je pojasnio da je “Biden, kako se rat nastavlja, postao sklon vršenju pritiska na Izrael da se suzdrži nakon što je postigao izvjestan vojni uspjeh”, što znači formiranje “crvenih linija” Washingtona za Izrael u trenutnom ratu, uz opetovanje podrške rješenju dvije države nakon završetka sukoba.
Biden je, tokom svoje posjete Tel Avivu, koja je uslijedila brzo poslije napada 7. oktobra, Izraelcima rekao: “Niste sami“, a glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby je rekao: “Mi ne povlačimo crvene linije za Izrael”, kako je navedeno u izvještaju glavnog dopisnika News Magazina Brendana Colea.
Ali čini se da više nije tako, navodi magazin. Bidenov ton se promijenio 2. novembra, kada ga je jedan od demonstranata prekinuo, tražeći hitan prekid vatre. Tom prilikom je prvi put izjavio da, kako bi osigurao oslobađanje zarobljnika,“misli da je potreban privremeni prekid (vatre)”.
Nakon što je izraelska okupaciona vojska zatvorila bolnicu Al-Shifa, najveću bolnicu u Pojasu Gaze, tvrdeći da je tu centar Hamasa, a koji je to negirao, Biden je pozvao Izrael da preduzima “manje nametljive” akcije u Gazi, te upozorio da “bolnice moraju biti zaštićene”, što je Doran propratio komentarom: “Uvijek je postojala tanka linija između izražavanja podrške Izraelu i želje da ga obuzdamo, od samog početka”.
Doran je rekao da se Biden suočava sa okolnostima bez presedana zbog poteškoća u postizanju ravnoteže između zaštite američkih baza na Bliskom istoku od, kako je opisao, iranskih proxija koji su izveli ponovljene napade, zaštite glasačkih kutija 2024. od demonstracija u Sjedinjenim Državama i bijesa muslimanskih glasača, posebno u Michigenu.
Biden je naglasio da “primirje nije mir” i da “ne smije biti prisilnog raseljavanja Palestinaca iz Gaze, njene ponovne okupacije, blokade ili opsade, kao ni oduzimanja teritorija”, podsjećajući – u svom pozivu na rješenje dvije države te da Pojas Gaze i Zapadna obala “moraju biti ponovo ujedinjeni pod jedinstvenom upravom i obnovljenom palestinskom vlašću”.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je u ponedjeljak da Sjedinjene Države žele “duže primirje” i ulazak “više humanitarne pomoći” u Gazu, te naglasio potrebu da se “zaštite” škole i bolnice, rekavši: “Ne želimo gledati kako ih bombarduju iz zraka”, ističući kako je ubijen veliki broj Palestinaca.
Thomas Gift, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je: “Jezik i politika Bijele kuće oblikuju se unutrašnjim političkim analizama”, objašnjavajući da je “zahtjev Bidenove stranke za prekidom vatre pokušaj administracije da uspostavi ravnotežu između potrebe za savezom sa svojim strateškim regionalnim saveznikom i neophodnosti da se odgovori na rastući unutrašnji pritisak naprednjaka kod kuće.”
Michael Doran, šef Vijeća za nacionalnu sigurnost u vrijeme George W. Busha, za magazin je pojasnio da je “Biden, kako se rat nastavlja, postao sklon vršenju pritiska na Izrael da se suzdrži nakon što je postigao izvjestan vojni uspjeh”, što znači formiranje “crvenih linija” Washingtona za Izrael u trenutnom ratu, uz opetovanje podrške rješenju dvije države nakon završetka sukoba.
Biden je, tokom svoje posjete Tel Avivu, koja je uslijedila brzo poslije napada 7. oktobra, Izraelcima rekao: “Niste sami“, a glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby je rekao: “Mi ne povlačimo crvene linije za Izrael”, kako je navedeno u izvještaju glavnog dopisnika News Magazina Brendana Colea.
Ali čini se da više nije tako, navodi magazin. Bidenov ton se promijenio 2. novembra, kada ga je jedan od demonstranata prekinuo, tražeći hitan prekid vatre. Tom prilikom je prvi put izjavio da, kako bi osigurao oslobađanje zarobljnika,“misli da je potreban privremeni prekid (vatre)”.
Nakon što je izraelska okupaciona vojska zatvorila bolnicu Al-Shifa, najveću bolnicu u Pojasu Gaze, tvrdeći da je tu centar Hamasa, a koji je to negirao, Biden je pozvao Izrael da preduzima “manje nametljive” akcije u Gazi, te upozorio da “bolnice moraju biti zaštićene”, što je Doran propratio komentarom: “Uvijek je postojala tanka linija između izražavanja podrške Izraelu i želje da ga obuzdamo, od samog početka”.
Doran je rekao da se Biden suočava sa okolnostima bez presedana zbog poteškoća u postizanju ravnoteže između zaštite američkih baza na Bliskom istoku od, kako je opisao, iranskih proxija koji su izveli ponovljene napade, zaštite glasačkih kutija 2024. od demonstracija u Sjedinjenim Državama i bijesa muslimanskih glasača, posebno u Michigenu.
Dvodržavno rješenje
Kada je Biden zatražio od Kongresa paket vojne pomoći u vrijednosti od 14,3 milijarde dolara za Izrael, zapadne diplomate su mu savjetovale da izvrši pritisak na premijera Benjamina Netanyahua kako bi ovaj smanjio vojne operacije. Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen rekao je da Izrael na raspolaganju ima “dvije do tri sedmice” prije nego što počnu pritisci radi postizanja dogovora o prekidu vatre.Biden je naglasio da “primirje nije mir” i da “ne smije biti prisilnog raseljavanja Palestinaca iz Gaze, njene ponovne okupacije, blokade ili opsade, kao ni oduzimanja teritorija”, podsjećajući – u svom pozivu na rješenje dvije države te da Pojas Gaze i Zapadna obala “moraju biti ponovo ujedinjeni pod jedinstvenom upravom i obnovljenom palestinskom vlašću”.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je u ponedjeljak da Sjedinjene Države žele “duže primirje” i ulazak “više humanitarne pomoći” u Gazu, te naglasio potrebu da se “zaštite” škole i bolnice, rekavši: “Ne želimo gledati kako ih bombarduju iz zraka”, ističući kako je ubijen veliki broj Palestinaca.
Thomas Gift, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je: “Jezik i politika Bijele kuće oblikuju se unutrašnjim političkim analizama”, objašnjavajući da je “zahtjev Bidenove stranke za prekidom vatre pokušaj administracije da uspostavi ravnotežu između potrebe za savezom sa svojim strateškim regionalnim saveznikom i neophodnosti da se odgovori na rastući unutrašnji pritisak naprednjaka kod kuće.”
