Počelo je treskom u ponedjeljak u 3 ujutro, dok su stanovnici Derne spavali. Prvo je probijena jedna brana, zatim i druga, ogromni vodeni val val sjurio se niz planine prema obalnom libijskom gradu, usmrtivši hiljade ljudi i odnijevši cijela naselja u more.
Najmanje 5.000 ljudi u Libiji poginulo je u ovosedmičnim poplavama, objavili su Ljekari bez granica u četvrtak, revidirajući raniju procjenu. Grad Derna na istoku Libije, epicentar katastrofe, prije tragedije imao je oko 100.000 stanovnika. Vlasti kažu da se najmanje 10.000 i dalje vodi kao nestalo. CNN nije mogao neovisno provjeriti brojke.
Zgrade, kuće i infrastruktura izbrisani su kada je val visine sedam metara pogodio grad, objavio je Međunarodni odbor Crvenog križa, dodavši da more sada izbacuje mrtva tijela na obalu.
Postavlja se pitanje zašto je oluja koja je također pogodila Grčku i druge zemlje izazvala toliko žrtava i razaranja u Libiji. Stručnjaci kažu da je osim same oluje libijsku katastrofu uvelike pogoršao smrtonosni splet čimbenika, uključujući staru i dotrajalu infrastrukturu, neadekvatna upozorenja i utjecaje klimatske krize.
Ekstremne padavine koje su u nedjelju pogodile Libiju donio je olujni sistem nazvan Daniel. Nakon što je zahvatila Grčku, Tursku i Bugarsku, s teškim poplavama koje su ubile više od 20 ljudi, oluja se pretvorila u mediteranski ciklon - relativno rijetku vrstu oluje s karakteristikama sličnima uraganima i tajfunima.
Ciklon je ojačao dok se kretao preko neuobičajeno toplih voda Sredozemlja prije nego što je u nedjelju olujnom kišom zasuo Libiju. Donio je više od 414 mm padavina u 24 sata u Al-Baydu, gradu zapadno od Derne, što je novi rekord.
Iako je prerano definitivno pripisati oluju klimatskoj krizi, naučnici su uvjereni da klimatske promjene povećavaju intenzitet ekstremnih vremenskih događaja poput oluja. Topliji okeani daju gorivo za rast oluja, a toplija atmosfera može zadržati više vlage, što znači više ekstremnih padavina.
- Oluje postaju sve žešće zbog klimatskih promjena - rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji.
Derna je grad sklon poplavama. Njeni akumulacijski bazeni uzrokovali su najmanje pet smrtonosnih poplava od 1942. godine, od kojih je posljednja bila 2011. godine, prema istraživačkom radu koji je prošle godine objavio libijsi Univerzitet Sebha.
Dvije brane koje su pukle u ponedjeljak izgrađene su prije otprilike pola stoljeća, između 1973. i 1977. godine, a izgradila ih je jedna jugoslavenska građevinska kompanija. Brana Derna visoka je 75 metara s kapacitetom skladištenja od 18 miliona kubnih metara. Druga brana Mansour visoka je 45 metara s kapacitetom od 1,5 miliona kubnih metara.
Te brane nisu održavane od 2002. godine, rekao je za Al Jazeeru zamjenik gradonačelnika Ahmed Madroud. Ali problemi s branama bili su dobro poznati. Dokument Univerziteta Sebha upozorio je da brane u Derni imaju "visoki rizik od poplava" i da je potrebno periodično održavanje kako bi se izbjegle katastrofalne poplave.
- Trenutna situacija u rezervoaru Wadi Derna zahtijeva od dužnosnika da poduzmu hitne mjere za provođenje periodičnog održavanja postojećih brana - preporučeno je u prošlogodišnjem dokumentu.
- U slučaju velike poplave, rezultat će biti katastrofalan za stanovnike doline i grada - navodi se u dokumentu.
Također je utvrđeno da okolnom području nedostaje odgovarajuća vegetacija koja bi mogla spriječiti eroziju tla. Stanovnici tog područja trebali bi biti svjesni opasnosti od poplava, stoji u dokumentu.
Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika i otpornosti na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji, rekla je za CNN da postoje ozbiljna pitanja koja se trebaju postaviti o standardu izgradnje brana i o tome je li rizik od vrlo ekstremnih kiša adekvatno vrednovan.
- Sasvim je jasno da bez ovog pucanja brane ne bismo imali tragičan broj smrtnih slučajeva - rekla je Stephens.
- Brane bi trebale zadržati vodu, a njihove manjkavosti oslobođaju svu vodu odjednom - rekla je Stephens za Science Media Center, dodajući da su krhotine zahvaćene poplavnim vodama doprinijele razornoj moći.
Derna je u prošlosti već trpjela štete, a njena infrastruktura narušena je godinama borbi. Od borbe protiv ISIL-a, a kasnije i protiv istočnog zapovjednika Khalife Haftara i njegove Libijske nacionalne vojske (LNA), gradska infrastruktura se raspadala i krajnje je neadekvatna za poplave poput one koju je donijela oluja Daniel.
Boljim upozorenjima mogla se izbjeći većina žrtava u Derni, smatra čelnik Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda Petteri Taalas.
- Da je postojala meteorološka služba koja je normalno funkcionirala, bilo bi i upozorenja. Bila bi proglašena evakuacija ljudi i izbjegli bismo većinu ljudskih žrtava - kazao je.
Taalas je dodao da je politička nestabilnost u zemlji spriječila napore Svjetske meteorološke organizacije da sarađuje s libijskom vladom na poboljšanju ovih sistema. Ipak, čak ni robusni sistemi ranog upozoravanja nisu garancija da se svi životi mogu spasiti - ističe Cloke.
Kvarove brana vrlo je teško predvidjeti, rekla je Cloke za CNN.
- Imate ovu monstruoznu količinu vode koja potpuno uništava grad. To je jedna od najgorih poplava koje su se ikada dogodile - rekla je ona.
Iako su brane obično dizajnirane da izdrže relativno ekstremne događaje, to često nije dovoljno, rekla je Cloke.
- Trebali bismo se pripremati za neočekivane događaje, ali kad tome dodamo klimatske promjene, dobijamo bitno snažnije neočekivane događaje - pojasnila je.
Rizik koji ekstremni vremenski uvjeti potaknutim klimatskim promjenama predstavljaju za infrastrukturu - ne samo za brane, već za sve, od zgrada do opskrbe vodom - javlja se na globalnom nivou.
- Nismo spremni za ekstremne događaje koji nam dolaze - rekla je Cloke.
CNN
Zgrade, kuće i infrastruktura izbrisani su kada je val visine sedam metara pogodio grad, objavio je Međunarodni odbor Crvenog križa, dodavši da more sada izbacuje mrtva tijela na obalu.
Postavlja se pitanje zašto je oluja koja je također pogodila Grčku i druge zemlje izazvala toliko žrtava i razaranja u Libiji. Stručnjaci kažu da je osim same oluje libijsku katastrofu uvelike pogoršao smrtonosni splet čimbenika, uključujući staru i dotrajalu infrastrukturu, neadekvatna upozorenja i utjecaje klimatske krize.
Ekstremne padavine koje su u nedjelju pogodile Libiju donio je olujni sistem nazvan Daniel. Nakon što je zahvatila Grčku, Tursku i Bugarsku, s teškim poplavama koje su ubile više od 20 ljudi, oluja se pretvorila u mediteranski ciklon - relativno rijetku vrstu oluje s karakteristikama sličnima uraganima i tajfunima.
Ciklon je ojačao dok se kretao preko neuobičajeno toplih voda Sredozemlja prije nego što je u nedjelju olujnom kišom zasuo Libiju. Donio je više od 414 mm padavina u 24 sata u Al-Baydu, gradu zapadno od Derne, što je novi rekord.
Iako je prerano definitivno pripisati oluju klimatskoj krizi, naučnici su uvjereni da klimatske promjene povećavaju intenzitet ekstremnih vremenskih događaja poput oluja. Topliji okeani daju gorivo za rast oluja, a toplija atmosfera može zadržati više vlage, što znači više ekstremnih padavina.
- Oluje postaju sve žešće zbog klimatskih promjena - rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji.
Derna je grad sklon poplavama. Njeni akumulacijski bazeni uzrokovali su najmanje pet smrtonosnih poplava od 1942. godine, od kojih je posljednja bila 2011. godine, prema istraživačkom radu koji je prošle godine objavio libijsi Univerzitet Sebha.
Dvije brane koje su pukle u ponedjeljak izgrađene su prije otprilike pola stoljeća, između 1973. i 1977. godine, a izgradila ih je jedna jugoslavenska građevinska kompanija. Brana Derna visoka je 75 metara s kapacitetom skladištenja od 18 miliona kubnih metara. Druga brana Mansour visoka je 45 metara s kapacitetom od 1,5 miliona kubnih metara.
Te brane nisu održavane od 2002. godine, rekao je za Al Jazeeru zamjenik gradonačelnika Ahmed Madroud. Ali problemi s branama bili su dobro poznati. Dokument Univerziteta Sebha upozorio je da brane u Derni imaju "visoki rizik od poplava" i da je potrebno periodično održavanje kako bi se izbjegle katastrofalne poplave.
- Trenutna situacija u rezervoaru Wadi Derna zahtijeva od dužnosnika da poduzmu hitne mjere za provođenje periodičnog održavanja postojećih brana - preporučeno je u prošlogodišnjem dokumentu.
- U slučaju velike poplave, rezultat će biti katastrofalan za stanovnike doline i grada - navodi se u dokumentu.
Također je utvrđeno da okolnom području nedostaje odgovarajuća vegetacija koja bi mogla spriječiti eroziju tla. Stanovnici tog područja trebali bi biti svjesni opasnosti od poplava, stoji u dokumentu.
Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika i otpornosti na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji, rekla je za CNN da postoje ozbiljna pitanja koja se trebaju postaviti o standardu izgradnje brana i o tome je li rizik od vrlo ekstremnih kiša adekvatno vrednovan.
- Sasvim je jasno da bez ovog pucanja brane ne bismo imali tragičan broj smrtnih slučajeva - rekla je Stephens.
- Brane bi trebale zadržati vodu, a njihove manjkavosti oslobođaju svu vodu odjednom - rekla je Stephens za Science Media Center, dodajući da su krhotine zahvaćene poplavnim vodama doprinijele razornoj moći.
Derna je u prošlosti već trpjela štete, a njena infrastruktura narušena je godinama borbi. Od borbe protiv ISIL-a, a kasnije i protiv istočnog zapovjednika Khalife Haftara i njegove Libijske nacionalne vojske (LNA), gradska infrastruktura se raspadala i krajnje je neadekvatna za poplave poput one koju je donijela oluja Daniel.
Boljim upozorenjima mogla se izbjeći većina žrtava u Derni, smatra čelnik Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda Petteri Taalas.
- Da je postojala meteorološka služba koja je normalno funkcionirala, bilo bi i upozorenja. Bila bi proglašena evakuacija ljudi i izbjegli bismo većinu ljudskih žrtava - kazao je.
Taalas je dodao da je politička nestabilnost u zemlji spriječila napore Svjetske meteorološke organizacije da sarađuje s libijskom vladom na poboljšanju ovih sistema. Ipak, čak ni robusni sistemi ranog upozoravanja nisu garancija da se svi životi mogu spasiti - ističe Cloke.
Kvarove brana vrlo je teško predvidjeti, rekla je Cloke za CNN.
- Imate ovu monstruoznu količinu vode koja potpuno uništava grad. To je jedna od najgorih poplava koje su se ikada dogodile - rekla je ona.
Iako su brane obično dizajnirane da izdrže relativno ekstremne događaje, to često nije dovoljno, rekla je Cloke.
- Trebali bismo se pripremati za neočekivane događaje, ali kad tome dodamo klimatske promjene, dobijamo bitno snažnije neočekivane događaje - pojasnila je.
Rizik koji ekstremni vremenski uvjeti potaknutim klimatskim promjenama predstavljaju za infrastrukturu - ne samo za brane, već za sve, od zgrada do opskrbe vodom - javlja se na globalnom nivou.
- Nismo spremni za ekstremne događaje koji nam dolaze - rekla je Cloke.
CNN
