Nakon što je bjeloruski predsjednik Lukašenko, u šali, rekao Putinu da Wagnerovi vojnici ‘zahtjevaju’ da napadnu susjednu zemlju postavlja se pitanje koliko je prijetnja realna.
Da je stanje haotično i zbunjujuće jasno je čak i onima koji površno prate situaciju sa ruskom agresijom na Ukrajinu. Posebno je takvim postalo nakon pobune Jevgenija Prigožina koji se, kako je svijet gledao gotovo u live prijenosu, pobunio protiv Vladimira Putina zaprijetivši da detronizira prvog čovjeka Rusije.
A onda, sasvim iznenadno, kakav je uostalom bio i uspon pobune, kako pišu zapadni mediji, Prigožin je odlučio da obustavi svoju pobunu i „pruži Putinu ruku pomirenja“.
Hronologija događaja koji su uslijedili mogla bi se svesti na svega nekoliko ključnih događaja, a najvažniji je taj da je Prigožin dobio sigurnosne garancije u susjednoj Bjelorusiji.
Istog dana kada je pokrenuta i obustavljena famozna pobuna Wagnerovih plaćenika javila se sumnja u vjerodostojnost Prigožinovih namjera koje su još više produbljene kasnijim događajima.
Naime, osim samog Prigožina u Bjelorusiju su prebačeni i dijelovi Wagnerove vojske, a njihovi iskusni oficiri uključeni su u programe obuke bjeloruskih vojnih snaga.
Iznenada, kako su primjetili zapadni vojni analitičari, ruska vojna sila, neregularna i paravojna, našla se u sasvim novim okolnostima, a jedna zemlja, Poljska, da budemo precizni, u stanju posebne brige.
Kako piše AFP, Lukašenko je na sastanku obznanio Putinu kako se Wagnerovi plaćenici, koji su trenutno stacionirani u Bjelorusiji, silno žele „progurati preko granice, u NATO članicu, Poljsku“.
“Momci iz Wagnera su nas počeli opterećivati. Žele ići na zapad. ‘Idemo na izlet u Varšavu i Rzeszow'”, rekao je Lukašenko citirajući navodnu izjavu Wagnerovog vojnika.
Da ove prijetnje nisu samo puke verbalne doskočice potvrđuje činjenica da je Posljka ozbiljno zabrinuta zbog prisustva Wagnerovih plaćenika u susjednoj zemlji i da je to bio razlog da vojno osnaži svoju granicu sa Bjelorusijom.
Kako piše britanski Indenpendent procjenjuje se da je u Bjelorusiju, u kamp Asipovača koji se nalazi 230 kilometara sjeverno od ukrajinske granice, stiglo gotovo 3.650 vojnika.
U Indenpendentovoj analizi piše kako je mala vjerovatnoća da bi Wagnerove trupe, same ili zajedno sa bjeloruskom vojskom, mogle izvesti napad na Poljsku, s obzirom da je zemlja članica NATO-a.
I britanski The Thelegraph se bavio vojnom prijetnjom koja se nadvila nad Poljskom pišući kako je na pomenutom sastanku Lukašenko govorio o želji Wagnerovih plaćenika da napadnu tu zemlju, članicu NATO-a.
Bjelorusija se bori da obuzda Wagnerove plaćenike da napadnu Poljsku, rekao je Aleksandar Lukašenko.
Kako piše The Thelegraph Lukašenko je rekao: “Wagnerovci nas počinju natezati. Pitam: ‘Zašto trebate ići na Zapad?’ [Oni odgovaraju:] ‘Želimo ići na ekskurziju u Varšavu, u Rzeszow’.”
BBC je donio zanimljivu reportažu sa poljsko-bjeloruske granice gdje se jasno mogu uočiti mjere kojima se nastoji učvrstiti i poboljšati njena sigurnost.
Uoči samita NATO-a u Litvaniji poljska vlada je upozorila da bi Wagnerove snage mogle biti iskorištene za izazivanje novih problema, pa je rasporedila stotine dodatnih oficira na svoju istočnu granicu kao pojačanje.
“Najveća prijetnja je to što je naš susjed, Bjelorusija, potpuno nepredvidiv”, objašnjava za BBC Michal Bura iz lokalne granične straže, iako je sve mirno dok razgovara sa reporterom – osim rojeva opakih ljetnih kukaca u poljima pšenice.
“Moramo biti spremni za bilo kakav razvoj događaja. Možda će Wagner biti problem, ali niko zapravo ne zna zašto idu tamo ili za što se spremaju“, rekao je Bura.
Stručnjaci su uglavnom odbacili tu vrstu direktne prijetnje, a američki Institut za proučavanje rata – koji prati borbe u Ukrajini – rekao je da tamošnje Wagnerove trupe nisu mogle ugroziti Ukrajinu i Poljsku.
“Nema naznaka da Wagnerovi borci u Bjelorusiji imaju teško naoružanje potrebno za pokretanje ozbiljne ofanzive protiv Ukrajine ili Poljske bez značajnog ponovnog naoružavanja”, stoji u saopćenju tog think tanka.
A onda, sasvim iznenadno, kakav je uostalom bio i uspon pobune, kako pišu zapadni mediji, Prigožin je odlučio da obustavi svoju pobunu i „pruži Putinu ruku pomirenja“.
Hronologija događaja koji su uslijedili mogla bi se svesti na svega nekoliko ključnih događaja, a najvažniji je taj da je Prigožin dobio sigurnosne garancije u susjednoj Bjelorusiji.
Istog dana kada je pokrenuta i obustavljena famozna pobuna Wagnerovih plaćenika javila se sumnja u vjerodostojnost Prigožinovih namjera koje su još više produbljene kasnijim događajima.
Naime, osim samog Prigožina u Bjelorusiju su prebačeni i dijelovi Wagnerove vojske, a njihovi iskusni oficiri uključeni su u programe obuke bjeloruskih vojnih snaga.
Iznenada, kako su primjetili zapadni vojni analitičari, ruska vojna sila, neregularna i paravojna, našla se u sasvim novim okolnostima, a jedna zemlja, Poljska, da budemo precizni, u stanju posebne brige.
Sastanak dvojice predsjednika
Sastanak dvojice predsjednika i saveznika, Putina i Lukašenka, koji se održao 23. jula, protekao je u dobrom raspoloženju, toliko dobrom da je bjeloruski lider uspio čak i da se nekoliko puta našali – analitičari će reći „znakovito i zlokobno“.Kako piše AFP, Lukašenko je na sastanku obznanio Putinu kako se Wagnerovi plaćenici, koji su trenutno stacionirani u Bjelorusiji, silno žele „progurati preko granice, u NATO članicu, Poljsku“.
“Momci iz Wagnera su nas počeli opterećivati. Žele ići na zapad. ‘Idemo na izlet u Varšavu i Rzeszow'”, rekao je Lukašenko citirajući navodnu izjavu Wagnerovog vojnika.
Da ove prijetnje nisu samo puke verbalne doskočice potvrđuje činjenica da je Posljka ozbiljno zabrinuta zbog prisustva Wagnerovih plaćenika u susjednoj zemlji i da je to bio razlog da vojno osnaži svoju granicu sa Bjelorusijom.
Kako piše britanski Indenpendent procjenjuje se da je u Bjelorusiju, u kamp Asipovača koji se nalazi 230 kilometara sjeverno od ukrajinske granice, stiglo gotovo 3.650 vojnika.
Mala vjerovatnoća za napad na Poljsku
„Satelitske slike pokazuju da je oko 700 vozila, zajedno s građevinskom opremom, također stiglo u Wagnerovim konvojima u Bjelorusiju“, piše Indenpendent. List objašnjava da je najveću brigu u susjednoj Poljskoj izazvala odluka bjeloruskih vlasti da angažuju Wagnerove plaćenike kao instruktore bjeloruskoj vojsci i to u poligonima za obuku, kakav je onaj u Brestu, koji se nalaze uz samu bjelorusko-poljsku granicu.U Indenpendentovoj analizi piše kako je mala vjerovatnoća da bi Wagnerove trupe, same ili zajedno sa bjeloruskom vojskom, mogle izvesti napad na Poljsku, s obzirom da je zemlja članica NATO-a.
I britanski The Thelegraph se bavio vojnom prijetnjom koja se nadvila nad Poljskom pišući kako je na pomenutom sastanku Lukašenko govorio o želji Wagnerovih plaćenika da napadnu tu zemlju, članicu NATO-a.
Bjelorusija se bori da obuzda Wagnerove plaćenike da napadnu Poljsku, rekao je Aleksandar Lukašenko.
Kako piše The Thelegraph Lukašenko je rekao: “Wagnerovci nas počinju natezati. Pitam: ‘Zašto trebate ići na Zapad?’ [Oni odgovaraju:] ‘Želimo ići na ekskurziju u Varšavu, u Rzeszow’.”
Pojačana granica
Lukašenko je također Putinu predstavio, kako je rekao, kartu plana Poljske da napadne Bjelorusiju. Ruski je predsjednik tada upozorio da napad na Bjelorusiju predstavlja napad na Rusiju.BBC je donio zanimljivu reportažu sa poljsko-bjeloruske granice gdje se jasno mogu uočiti mjere kojima se nastoji učvrstiti i poboljšati njena sigurnost.
Uoči samita NATO-a u Litvaniji poljska vlada je upozorila da bi Wagnerove snage mogle biti iskorištene za izazivanje novih problema, pa je rasporedila stotine dodatnih oficira na svoju istočnu granicu kao pojačanje.
“Najveća prijetnja je to što je naš susjed, Bjelorusija, potpuno nepredvidiv”, objašnjava za BBC Michal Bura iz lokalne granične straže, iako je sve mirno dok razgovara sa reporterom – osim rojeva opakih ljetnih kukaca u poljima pšenice.
“Moramo biti spremni za bilo kakav razvoj događaja. Možda će Wagner biti problem, ali niko zapravo ne zna zašto idu tamo ili za što se spremaju“, rekao je Bura.
Taktika držanja u neizvjesnosti
Većina analitičara smatra da je prijetnja Poljskoj gotovo minimalna i da je to novi propagandno-taktički način Kremlja da zemlje u okruženje i saveznice Ukrajine drži u neizvjesnosti.Stručnjaci su uglavnom odbacili tu vrstu direktne prijetnje, a američki Institut za proučavanje rata – koji prati borbe u Ukrajini – rekao je da tamošnje Wagnerove trupe nisu mogle ugroziti Ukrajinu i Poljsku.
“Nema naznaka da Wagnerovi borci u Bjelorusiji imaju teško naoružanje potrebno za pokretanje ozbiljne ofanzive protiv Ukrajine ili Poljske bez značajnog ponovnog naoružavanja”, stoji u saopćenju tog think tanka.
