Prošli mjesec bio je najtopliji dosad registrirani mjesec novembar na našoj planeti, a u Evropi je evidentirana najtoplija jesen, alarmantni su podaci iz izvještaja Službe za klimatske promjene Evropske unije Copernicus, koji su objavljeni danas, uoči pete godišnjice potpisivanja Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.
Godina 2020. se po temperaturi tako približila najtoplijoj zabilježenoj godini dosad - 2016, prenijela je Hina, pozivajući se na CNN.
Na globalnom nivou, ovogodišnji novembar bio je za 0,77 Celzijevih stepeni topliji u odnosu na prosječnu temperaturu u referentnom razdoblju od 1981. do 2000. godine te za 0,1 Celzija topliji nego 2016. i 2019. godine, kada su evidentirane rekordno visoke temperature za novembar.
Najviše natprosječne temperature evidentirane su u sjevernoj Evropi, Sibiru i na Arktiku gdje je, zbog drastičnog otapanja morskog leda zabilježen njegov drugi najniži nivo u novembru dosad.
Znatno više temperature od prosječnih uočene su i u SAD-u, Južnoj Americi, južnoj Africi, na Tibetanskoj visoravni, na području istočnog Antarktika te u većem dijelu Australije.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije globalna temperatura od januara do oktobra bila je za 1,2 stepeni Celzija viša od one u predindustrijskom razdoblju.
"Podaci su u skladu s dugoročnim trendom globalnog trenda zagrijavanja", rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene u Copernicusu.
"Svi kreatori politika koji smatraju da je prioritet ublažiti klimatske rizike, ove bi podatke trebali doživjeti kao zvono za uzbunu i ozbiljnije nego ikada dosad početi razmišljati o tomu na koji način najbolje ispoštovati smjernice Pariskog sporazuma iz 2015."
Bez obzira na temperature koje će biti izmjerene do kraja godine, ovo će desetljeće biti zabilježeno kao najtoplije dosad. Uz to, treba voditi računa o tomu da je šest najtoplijih godina otkad postoje mjerenja zabilježeno od 2015. do danas.
"I trend drastičnog otapanja morskog leda zabrinjava i upozorava na važnost sveobuhvatnog praćenja promjena na Arktiku, jer se taj kontinent zagrijava brže od ostatka svijeta", upozorio je Buontempo.
Na globalnom nivou, ovogodišnji novembar bio je za 0,77 Celzijevih stepeni topliji u odnosu na prosječnu temperaturu u referentnom razdoblju od 1981. do 2000. godine te za 0,1 Celzija topliji nego 2016. i 2019. godine, kada su evidentirane rekordno visoke temperature za novembar.
Najviše natprosječne temperature evidentirane su u sjevernoj Evropi, Sibiru i na Arktiku gdje je, zbog drastičnog otapanja morskog leda zabilježen njegov drugi najniži nivo u novembru dosad.
Znatno više temperature od prosječnih uočene su i u SAD-u, Južnoj Americi, južnoj Africi, na Tibetanskoj visoravni, na području istočnog Antarktika te u većem dijelu Australije.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije globalna temperatura od januara do oktobra bila je za 1,2 stepeni Celzija viša od one u predindustrijskom razdoblju.
"Podaci su u skladu s dugoročnim trendom globalnog trenda zagrijavanja", rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene u Copernicusu.
"Svi kreatori politika koji smatraju da je prioritet ublažiti klimatske rizike, ove bi podatke trebali doživjeti kao zvono za uzbunu i ozbiljnije nego ikada dosad početi razmišljati o tomu na koji način najbolje ispoštovati smjernice Pariskog sporazuma iz 2015."
Bez obzira na temperature koje će biti izmjerene do kraja godine, ovo će desetljeće biti zabilježeno kao najtoplije dosad. Uz to, treba voditi računa o tomu da je šest najtoplijih godina otkad postoje mjerenja zabilježeno od 2015. do danas.
"I trend drastičnog otapanja morskog leda zabrinjava i upozorava na važnost sveobuhvatnog praćenja promjena na Arktiku, jer se taj kontinent zagrijava brže od ostatka svijeta", upozorio je Buontempo.
