COVID-19 je trenutno najveća zdravstvena prijetnja za čovječanstvo, ali kroz noviju historiju pa i dan danas postoje i druge zarazne bolesti koje ugrožavaju planetu i nisu istrijebljene, iako su mnoge od njih vakcinacijom skoro iskorijenjene.
Jedna od najstarijih bolesti koja i danas kruži zemljama trećeg sveta su morbile, prenosi Tanjug.
Prvi slučajevi morbila su zabilježeni još u 7. stoljeću, a ukoliko osoba nije vakcinisana, smrtnost je između 15 i 25 posto, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti SAD-a.
Zbog dužine postojanja morbila, nije moguće utvrditi koliko je života odnijela ova bolest.
Prema podacima sa stranice Svjetske zdravstvene oraganizacije (WHO), morbile (prenos zrakom) su najzaraznije i bilo je potrebno da između 92 i 95 posto populacije bude imunizirano kako preostalih pet do osam posto ne bi moglo dobiti bolest.
Polio i variola vera
Polio, ili dječja paraliza, također vrlo opasna bolest, zabilježena je u 18. stoljeću i najčesće pogađa djecu između treće i osme godine.
Prije pojave vakcine, sredinom prošlog stoljeća, smrtnost je bila od dva do pet posto kod djece, od 15 do 30 posto kod odraslih, a taj procenat se povećavao s komplikacijama na mozgu na čak 75 posto.
WHO dodaje da je procenat koji je bio potreban da se stekne kolektivni imunitet na polio (prenosi se oralno-fekalnim putem) oko 80 posto.
Velike boginje, ili variola vera, vjerovatno su najstarija bolest od aktuelnih, jer su nastale prije oko 3.000 godina u Indiji.
Podaci WHO-a govore da je bez vakcinacije smrtnost 30 posto, a preživjelima su nerijetko ostajali trajni ožiljci.
Ne zna se koliko ljudi je stradalo od ovog virusa.
Da bi se neutralizirale velike boginje (prenose se zračnim i kapljičnim putem) potrebno je da se imunizira, prema procjuenama stručnjaka WHO-a, 80 posto ljudi.
Veliki kašalj i zaušnjaci
Vakcina protiv velikog kašlja (pertusis) je napravljena 1926. godine, ali u svijetu, prema podacima američkog CDC-a, trenutno ima 24,1 miliona oboljelih, a godišnje umre oko 160.000 ljudi.
Prema podacima sa Harvarda, za veliki kašalj (prenosi se zračnim i kapljičnim putem) neophodno je da 92 do 94 posto stanovništva bude imuno da bi se zaštitio ostatak.
Zaušnjaci su, također, vrlo stara bolest, koja je prvi put zabilježena u 5. stoljeću, a smrtnost na 10.000 stanovnika je između 1,6 i 3,8 posto, zbog komplikacija koje nastaju upalom mozga.
Podaci sa Harvarda kažu da je za zaušnjake, koji se prenose zračnim i kapljičnim putem, potrebno da je imuno između 75 i 86 posto stanovništva, a vakcina je napravljena 1967. godine.
Virus je registriran 1815. godine, vakcina je napravljena 1967. godine, a procjena je da između 83 i 85 posto imunih stvara kolektivni imunitet, navedeno je u podacima sa Harvarda.
SARS je otkriven 2002. godine u Kini i bio je aktivan do 2004. godine, a prenosi se zračnim i kapljičnim putem.
Procjena WHO-a je da je smrtnost bila 11 posto kada se završila epidemija, koja je zahvatila, osim Kine, još četiri zemlje.
Zarazilo se 8.098 ljudi, a preminulo je 774, kada je WHO proglasio kraj epidemije u julu 2003. godine, mada je i naredne godine bilo nekoliko slučajeva.
Vakcina još ne postoji, iako je virus zasad misteriozno nestao.
Za SARS (prenos zračnim i kapljičnim putem) je procjena da je potrebno između 50 i 80 posto stanovništva da bude imuno da bi se zaustavilo širenje.
Prvi slučaj zabilježen je u Kongu 1976. godine, a procjena je da je potrebno preko 80 posto ljudi da se vakciniše da bi se stekao imunitet krda,
Međutim, i ta brojka nije sigurna, jer se ne zna koliko dugo može štititi od ebole, a američka FDA (Agencija za hranu i lijekove) je odobrila prvu vakcinu 2019. godine.
Uz ebolu, veliku prijetnju čovečanstvu predstavlja i "rođak" COVID-19 - MERS.
MERS spada u grupu korona virusa i prvi slučaj je zabilježen 2012. godine u Jeddahu, u Saudijskoj Arabini, a smrtnost je do januara 2020. godine bila između 34 i 35 posto, prema podacima WHO-a.
Zabilježeno je 858 smrtnih slučajeva od 2.519 zaraženih, a MERS se zove i bolest jednogrbih kamila, koje su prenijele virus na čovjeka.
Još nije sasvim sigurno da li se prenosi samo kapljičnim putem, ili ima još nekih načina prenosa sa čovjeka na čovjeka.
Od COVID-19 do sada je preminulo više od 1,5 miliona ljudi, zaraženo je blizu 70 miliona osoba u svijetu, a da bi se širenje zaustavilo, a tu se naučnici još nisu usaglasili, potrebno je da imunitet ima između 60 i 80 posto ljudi.
Kolektivni imunitet, ili "imunitet krda", razvija se kada većina pojedinaca u zajednici razvije imunitet na bolest, što sprečava transmisiju bolesti, tako da je onda cijela zajednica zaštićena, a ne samo oni koji su imuni na određenu bolest.
Kako bi se razvio kolektivni imunitet, potrebno je prvo da se zaraza proširi, da se ljudi vakcinišu, pa su tako različiti procenti kod različitih bolesti do kojih treba doći da bi se razvio "imunitet krda".
Prvi slučajevi morbila su zabilježeni još u 7. stoljeću, a ukoliko osoba nije vakcinisana, smrtnost je između 15 i 25 posto, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti SAD-a.
Zbog dužine postojanja morbila, nije moguće utvrditi koliko je života odnijela ova bolest.
Prema podacima sa stranice Svjetske zdravstvene oraganizacije (WHO), morbile (prenos zrakom) su najzaraznije i bilo je potrebno da između 92 i 95 posto populacije bude imunizirano kako preostalih pet do osam posto ne bi moglo dobiti bolest.
Polio i variola vera
Polio, ili dječja paraliza, također vrlo opasna bolest, zabilježena je u 18. stoljeću i najčesće pogađa djecu između treće i osme godine.
Prije pojave vakcine, sredinom prošlog stoljeća, smrtnost je bila od dva do pet posto kod djece, od 15 do 30 posto kod odraslih, a taj procenat se povećavao s komplikacijama na mozgu na čak 75 posto.
WHO dodaje da je procenat koji je bio potreban da se stekne kolektivni imunitet na polio (prenosi se oralno-fekalnim putem) oko 80 posto.
Velike boginje, ili variola vera, vjerovatno su najstarija bolest od aktuelnih, jer su nastale prije oko 3.000 godina u Indiji.
Podaci WHO-a govore da je bez vakcinacije smrtnost 30 posto, a preživjelima su nerijetko ostajali trajni ožiljci.
Ne zna se koliko ljudi je stradalo od ovog virusa.
Da bi se neutralizirale velike boginje (prenose se zračnim i kapljičnim putem) potrebno je da se imunizira, prema procjuenama stručnjaka WHO-a, 80 posto ljudi.
Veliki kašalj i zaušnjaci
Vakcina protiv velikog kašlja (pertusis) je napravljena 1926. godine, ali u svijetu, prema podacima američkog CDC-a, trenutno ima 24,1 miliona oboljelih, a godišnje umre oko 160.000 ljudi.
Prema podacima sa Harvarda, za veliki kašalj (prenosi se zračnim i kapljičnim putem) neophodno je da 92 do 94 posto stanovništva bude imuno da bi se zaštitio ostatak.
Zaušnjaci su, također, vrlo stara bolest, koja je prvi put zabilježena u 5. stoljeću, a smrtnost na 10.000 stanovnika je između 1,6 i 3,8 posto, zbog komplikacija koje nastaju upalom mozga.
Podaci sa Harvarda kažu da je za zaušnjake, koji se prenose zračnim i kapljičnim putem, potrebno da je imuno između 75 i 86 posto stanovništva, a vakcina je napravljena 1967. godine.
Rubeola i SARS
U razvijenim zemaljama smrtnost od virusa rubeola (prenos zračnim i kapljičnim putem) je između 0,05 i 0,1 posto na 1.000 slučajeva, znatno manje nego u zemljama trećeg svijeta, gdje je procenat preminulih izmedu tri i šest posto.Virus je registriran 1815. godine, vakcina je napravljena 1967. godine, a procjena je da između 83 i 85 posto imunih stvara kolektivni imunitet, navedeno je u podacima sa Harvarda.
SARS je otkriven 2002. godine u Kini i bio je aktivan do 2004. godine, a prenosi se zračnim i kapljičnim putem.
Procjena WHO-a je da je smrtnost bila 11 posto kada se završila epidemija, koja je zahvatila, osim Kine, još četiri zemlje.
Zarazilo se 8.098 ljudi, a preminulo je 774, kada je WHO proglasio kraj epidemije u julu 2003. godine, mada je i naredne godine bilo nekoliko slučajeva.
Vakcina još ne postoji, iako je virus zasad misteriozno nestao.
Za SARS (prenos zračnim i kapljičnim putem) je procjena da je potrebno između 50 i 80 posto stanovništva da bude imuno da bi se zaustavilo širenje.
Ebola i MERS
Što se tiče ebole (prenosi se tjelesnim tečnostima), koja je najopasnija od navedenih virusa, smrtnost je oko 50 posto.Prvi slučaj zabilježen je u Kongu 1976. godine, a procjena je da je potrebno preko 80 posto ljudi da se vakciniše da bi se stekao imunitet krda,
Međutim, i ta brojka nije sigurna, jer se ne zna koliko dugo može štititi od ebole, a američka FDA (Agencija za hranu i lijekove) je odobrila prvu vakcinu 2019. godine.
Uz ebolu, veliku prijetnju čovečanstvu predstavlja i "rođak" COVID-19 - MERS.
MERS spada u grupu korona virusa i prvi slučaj je zabilježen 2012. godine u Jeddahu, u Saudijskoj Arabini, a smrtnost je do januara 2020. godine bila između 34 i 35 posto, prema podacima WHO-a.
Zabilježeno je 858 smrtnih slučajeva od 2.519 zaraženih, a MERS se zove i bolest jednogrbih kamila, koje su prenijele virus na čovjeka.
Još nije sasvim sigurno da li se prenosi samo kapljičnim putem, ili ima još nekih načina prenosa sa čovjeka na čovjeka.
COVID-19
Kada je riječ o bolesti COVID-19, iz grupe korona virusa, koja se prenosi zračnim i kapljičnim putem, naučnici se još ne mogu složiti oko toga koliki je procenat imunih neophodan za imunitet krda, posebno jer je riječ o virusu koji se vraća poslije nekoliko mjeseci i još se ne zna sve o njemu.Od COVID-19 do sada je preminulo više od 1,5 miliona ljudi, zaraženo je blizu 70 miliona osoba u svijetu, a da bi se širenje zaustavilo, a tu se naučnici još nisu usaglasili, potrebno je da imunitet ima između 60 i 80 posto ljudi.
Kolektivni imunitet, ili "imunitet krda", razvija se kada većina pojedinaca u zajednici razvije imunitet na bolest, što sprečava transmisiju bolesti, tako da je onda cijela zajednica zaštićena, a ne samo oni koji su imuni na određenu bolest.
Kako bi se razvio kolektivni imunitet, potrebno je prvo da se zaraza proširi, da se ljudi vakcinišu, pa su tako različiti procenti kod različitih bolesti do kojih treba doći da bi se razvio "imunitet krda".
