Ideja podjele Kosova i korekcije granice sa Srbijom nije propala, ali je skrajnuta, pošto na Kosovu ne može da prođe, rečeno je u Beogradu, tokom konferencije "Izazovi i perspektive normalizacije odnosa Beograda i Prištine".
Radi se o ideji etničke razmjene stanovništva, kojoj se protivi 82 odsto stanovnika Kosova, izjavio je potpredsjednik kosovske opozicione partije Alternativa Ilir Deda.
On je rekao da ljudi koji urušavaju sve što vrijedi u bazičnoj demokratiji koriste dijalog između Beograda i Prištine da bi ostali na vlasti i dodao da vladajućim elitama postizanje sporazuma nije u interesu.
"Liderima Srbije i Kosova su zajedničke megalomanske slike o sebi i sopstvenoj historijskoj ulozi, a naše države su ništa, to su gradovi na Zapadu", naveo je Deda.
On je izjavio da se na Zapadu ne razmišlja o procesu normalizacije, već o procesu dvojice lidera – predsjednika Srbije i Kosova Alesandra Vučića i Hashima Thaçija.
Na Kosovu smo uspjeli da tu odgovornost skinemo sa Thaçija, pošto smo formirali komisiju koja će se baviti pregovorima, naveo je Deda.
Prema njegovim riječima, u centru sporazuma treba da budu dugoročnost i ravnopravnost srpskog naroda na Kosovu i albanskog u Srbiji.
"Ako nam je cilj da se to ostvari, možemo ući u taj proces i razmisliti kako Kosovo i Srbija mogu sarađivati u oblasti bezbjednosti, imati zajedničke inicijative u regionu i Ujedinjenim nacijama, izjavio je Deda.
On je ocjenio da se u dijalog između Beograda i Prištine moraju uvesti kredibilnije diplomate iz Evropske unije, pošto su dosadašnje izgubile svaki kredibilitet.
"Nije poznat mirovni proces u kojem su poslije osam godina suprotstavljene strane dovedene na ivicu sukoba", rekao je Deda.
Dragiša Mijačić iz Nacionalnog konventa o EU je izjavio da je razgraničenje kontroverzna tema, koja može imati dugoročne posljedice za sve zajednice na Balkanu, ali je postavio pitanje: „Šta je alternativa?“ Svuda u svijetu se ovakvi sukobi rješavaju davanjem većih kolektivnih prava manjinskim zajednicama, rekao je Mijačić, uz ocjenu da bez jačanja ustavnih prava srpske zajednice na Kosovu „neće biti ni sporazuma, ni pomirenja“.
Mijačić je izjavio da je Briselski sporazum o normalizaciji odnosa izumeđu Beograda i Prištine doprineo slobodnijem kretanju ljudi, ali da je kamen spoticanja, prije svega, formiranje Zajednice srpskih optšina (ZSO) na Kosovu.
"Njeno formiranje je odlagano do te mjere da je Beograd pristao na mnoge ustupke, nadajući se da će dobiti ono što je dogovoreno. Ali, kosovske vlasti nisu iskoristile Briselski sporazum da pruže ruku srpskoj zajednici i pokažu da su Srbi ravnopravni građani", rekao je Mijačić.
Novinar Fahri Musliu je izjavio da Srbija nije izgubila Kosovo, već se ono „vratilo tamo gdje je bilo“. Kosovo je u granicama Ustava iz 1974. godine.
"Srbija je izgubila rat i potpisala kapitulaciju sa NATO. Pored toga, Beograd više nema historijsko, moralno i etičko pravo da traži da Kosovo bude u Srbiji", rekao je Musliu.
On je postavio pitanje: Ako bi rukovodioci Kosova, hipotetički, odlučili da ono bude u sastavu Srbije, da li bi Srbija na to pristala? Musliu je izjavio da mu je pokojni predsjednik Vlade Srbije Zoran Đonđić rekao da nikada ne bi prihvatio da se Kosovo vrati u sastav Srbije, jer bi tada „imao dva miliona zmija u njedrima“.
Poslije svakog skupa srpska strana kaže da nema povjerenja u albansku delegaciju, a bez povjerenja ne možete donositi odluke i sprovoditi ih. Kosovske lidere optužuju da su zločinci, lopovi, da treba da se liječe. Mediji bombarduju javnost tvrdnjama da Albanci samo što nisu krenuli na sjever Kosova, rekao je Musliu.
On je izjavio da se "u Srbiji govori o lažnoj državi Kosovo, ali da je Kosovo dokazalo suprotno, pošto je taksama od 100 odsto na uvoznu robu uspjelo da, na neki način, blokira Srbiju, na štetu njenih građana. Ali, vlast ne interesuju građani".
On je izrazio žaljenje što Kosovo nije zauzelo stav o ZSO. Dokument o ZSO je napravljen, ali je srpska strana spriječila da bude objavljen u Briselu, rekao je Musliu, uz ocjenu da Priština nije uradila dovoljno da bi integrisala kosovske Srbe.
Predsjednik Upravnog odbora Foruma za etičke odnose Dušan Janjić je izjavio da je prošlogodišnje ubistvo u Sjevernoj Mitrovici lidera građanske inicijative „Sloboda, demokratija, pravda“ Olivera Ivanovića „promjenilo bezbjednosnu dinamiku“.
Od tada obe strane sve više idu na nasilje.
Prošlu godinu smo završili uz jezik bezbjednosnog marketinga, propagande, rekao je Janjić. On je izjavio da „ko god se uhvati Kosova mora da zna da je upao u igru u kojoj postoji najmanje 27 kibicera“, kao što su Turska, Sjedinjene Američke Države, Albanija.
On je rekao da ljudi koji urušavaju sve što vrijedi u bazičnoj demokratiji koriste dijalog između Beograda i Prištine da bi ostali na vlasti i dodao da vladajućim elitama postizanje sporazuma nije u interesu.
"Liderima Srbije i Kosova su zajedničke megalomanske slike o sebi i sopstvenoj historijskoj ulozi, a naše države su ništa, to su gradovi na Zapadu", naveo je Deda.
On je izjavio da se na Zapadu ne razmišlja o procesu normalizacije, već o procesu dvojice lidera – predsjednika Srbije i Kosova Alesandra Vučića i Hashima Thaçija.
Na Kosovu smo uspjeli da tu odgovornost skinemo sa Thaçija, pošto smo formirali komisiju koja će se baviti pregovorima, naveo je Deda.
Prema njegovim riječima, u centru sporazuma treba da budu dugoročnost i ravnopravnost srpskog naroda na Kosovu i albanskog u Srbiji.
"Ako nam je cilj da se to ostvari, možemo ući u taj proces i razmisliti kako Kosovo i Srbija mogu sarađivati u oblasti bezbjednosti, imati zajedničke inicijative u regionu i Ujedinjenim nacijama, izjavio je Deda.
On je ocjenio da se u dijalog između Beograda i Prištine moraju uvesti kredibilnije diplomate iz Evropske unije, pošto su dosadašnje izgubile svaki kredibilitet.
"Nije poznat mirovni proces u kojem su poslije osam godina suprotstavljene strane dovedene na ivicu sukoba", rekao je Deda.
Dragiša Mijačić iz Nacionalnog konventa o EU je izjavio da je razgraničenje kontroverzna tema, koja može imati dugoročne posljedice za sve zajednice na Balkanu, ali je postavio pitanje: „Šta je alternativa?“ Svuda u svijetu se ovakvi sukobi rješavaju davanjem većih kolektivnih prava manjinskim zajednicama, rekao je Mijačić, uz ocjenu da bez jačanja ustavnih prava srpske zajednice na Kosovu „neće biti ni sporazuma, ni pomirenja“.
Mijačić je izjavio da je Briselski sporazum o normalizaciji odnosa izumeđu Beograda i Prištine doprineo slobodnijem kretanju ljudi, ali da je kamen spoticanja, prije svega, formiranje Zajednice srpskih optšina (ZSO) na Kosovu.
"Njeno formiranje je odlagano do te mjere da je Beograd pristao na mnoge ustupke, nadajući se da će dobiti ono što je dogovoreno. Ali, kosovske vlasti nisu iskoristile Briselski sporazum da pruže ruku srpskoj zajednici i pokažu da su Srbi ravnopravni građani", rekao je Mijačić.
Novinar Fahri Musliu je izjavio da Srbija nije izgubila Kosovo, već se ono „vratilo tamo gdje je bilo“. Kosovo je u granicama Ustava iz 1974. godine.
"Srbija je izgubila rat i potpisala kapitulaciju sa NATO. Pored toga, Beograd više nema historijsko, moralno i etičko pravo da traži da Kosovo bude u Srbiji", rekao je Musliu.
On je postavio pitanje: Ako bi rukovodioci Kosova, hipotetički, odlučili da ono bude u sastavu Srbije, da li bi Srbija na to pristala? Musliu je izjavio da mu je pokojni predsjednik Vlade Srbije Zoran Đonđić rekao da nikada ne bi prihvatio da se Kosovo vrati u sastav Srbije, jer bi tada „imao dva miliona zmija u njedrima“.
Poslije svakog skupa srpska strana kaže da nema povjerenja u albansku delegaciju, a bez povjerenja ne možete donositi odluke i sprovoditi ih. Kosovske lidere optužuju da su zločinci, lopovi, da treba da se liječe. Mediji bombarduju javnost tvrdnjama da Albanci samo što nisu krenuli na sjever Kosova, rekao je Musliu.
On je izjavio da se "u Srbiji govori o lažnoj državi Kosovo, ali da je Kosovo dokazalo suprotno, pošto je taksama od 100 odsto na uvoznu robu uspjelo da, na neki način, blokira Srbiju, na štetu njenih građana. Ali, vlast ne interesuju građani".
On je izrazio žaljenje što Kosovo nije zauzelo stav o ZSO. Dokument o ZSO je napravljen, ali je srpska strana spriječila da bude objavljen u Briselu, rekao je Musliu, uz ocjenu da Priština nije uradila dovoljno da bi integrisala kosovske Srbe.
Predsjednik Upravnog odbora Foruma za etičke odnose Dušan Janjić je izjavio da je prošlogodišnje ubistvo u Sjevernoj Mitrovici lidera građanske inicijative „Sloboda, demokratija, pravda“ Olivera Ivanovića „promjenilo bezbjednosnu dinamiku“.
Od tada obe strane sve više idu na nasilje.
Prošlu godinu smo završili uz jezik bezbjednosnog marketinga, propagande, rekao je Janjić. On je izjavio da „ko god se uhvati Kosova mora da zna da je upao u igru u kojoj postoji najmanje 27 kibicera“, kao što su Turska, Sjedinjene Američke Države, Albanija.
