Mladi na Balkanu treba da se bore za budućnost oslobađajući se od politika podjela i dominacije nacionalizma u svojim zemljama, kaže predsjednik Međunarodnog instituta za mir i bivši član Evropskog parlamenta Hans Svoboda.
On istovremeno ističe da i Evropska unija i države Jugoistočne Evrope treba posvećeno da rade da mladima stvore šanse i uvjere ih da je ostanak u njihovoj zemlji najbolji izbor za njih.
Svoboda je prije panela "Mlade generacije za novi Balkan 2030: Ka alternativnim horizontima'', koji je održan u Beogradu, a prije toga u Prištini i Skoplju, rekao Tanjugu da je cilj debate da se diskutuje o tome kako bi Balkan trebalo da izgleda za 11 godina i kakvu budućnost mogu da očekuju oni koji će tada imati 30, 40 ili 50 godina.
''Važno pitanje je da li će najbolji i dalje odlaziti iz svojih zemalja jer ne vide viziju koja ih ohrabruje da ostanu, šta može da se uradi da vrate oni koji su u inostranstvu stekli nova iskustva i znanja i kako da ih iskoriste u svojim zemljama'', naveo je Svoboda.
Naglasio je da to gdje će Balkan biti 2030. godine zavisi, prije svega, od napora samih zemalja tog regiona.
''Ako nacionalizam i razni mitovi ne budu više dominantni, moguće je naći praktična rješenja da se unaprijedi zdravstvo, obrazovanje, uradi više za djecu koja bi ostala ovdje'', kaže Svoboda i dodaje da to pitanje zavisi i od EU.
''Od toga da li će EU održati obećanja i prihvatiti balkanske zemlje, politički, ekonomski i društveno, u svoju veliku porodicu. Obe strane, i EU i države, treba posvećeno da rade kako bi mladim generacijama pružile nadu da je ostanak u njihovim zemljama najbolji izbor za njih'', naglasio je Svoboda.
Smatra da na mladima nije da se žale i da napuštaju zemlju, ako se ništa ne promjeni, već da prihvate izazov koje donosi digitalna era i nove profesije, kao i ideju zajedništva i međusobne saradnje, a ne podjela.
''Na Balkanu se ljudi još dijele po tome kojoj zemlji, naciji i religiji pripadaju, iako su potrebe svih iste. Mladi treba da insistiraju na promjeni takvih politika, treba da shvate da su takve podjele 'hrana političara' i da im pokažu da zagovornici toga više nisu prihvatljivi građanima'', poručio je Svoboda.
Kako je rekao, i u Beogradu i u Prištini insistirano je pozitivnom pristupu budući da su mladi na Balkanu, ističe Svoboda, ujedinjeni u istim željama - da imaju posao, redovne prihode, da mogu da zasnuju porodicu, da vide napredak ne samo u zaradi već i u pitanjima kao što su zaštita životne sredine, kvalitetnija zdravstvena nega, bolje obrazovanje za djecu...
Sve zemlje Balkana su u EU, granice su otvorene, pitanje Kosova riješeno, a emigracije zaustavljene - tako bi Balkan trebalo da izgleda 2030. godine iz vizure učesnika panela među kojima je i bivši programski direktor Evropskog pokreta za antirasističko pokretanje Đorđe Bojović.
Kako je objasnio, inicijativa ''Horizonti 2030'' pokrenuta kako bi se vidjela perspektiva Balkana za 11 godina i koje odluke sada treba doneti kako bi se ostvario cilj - da svi živimo u sigurnim, prosperitetnim evropskim društvima.
Da bi se to ostvarilo, ističe Bojović, neophodno je da mladi budu uključeni u donošenje odluka, zbog čega je, kaže, širom Balkana pokrenuta debata u kojoj učestvuju donosioci odluka, aktivisti, predstavnici političkih partija, članovi akademske zajednice...
''Nadam se da će sve zemlje na Balkanu biti u EU ili blizu da postanu njene članice, da će biti riješeni svi bilateralni sporovi, prije svega pitanje Kosova i odnos Beograda i Prištine i da ćemo normalno sarađivati na dobrobit oba društva'', kazao je Bojović i istakao značaj uloge mladih u kreiranju budućih politika.
''Mladi su sve aktivniji širom Balkana i za to jeste zaslužna politika iz 90-ih i 2000-ih. Mladi danas treba da dignu svoj glas i istaknu svoje ideje kako 2030. godine, kada budu donosioci odluka, živeli politike koje sada kreiraju'', naveo je Bojović.
Predavač na Univerzitetu u Beču Vedran Džihić rekao je da duboko vjeruje u javni dijalog, razmjenu mišljenja i argumenata i da mladi treba da budu iskreni i otvoreni i da postavljaju teška pitanja kakvih je, kaže, danas mnogo na Balkanu.
''Jedno od takvih je i dijalog Beograda i Prištine, zatim postoji li način da zaustavimo migracije i odlazak stanovništva. Kada je riječ o evropskim integracijama, treba da se zapitamo postoji li prava volja da se integrišemo u EU ili lažemo jedni druge i pretvaramo se'', kazao je Džihić.
Kako je najavljeno diskusije u okviru inicijative ''Mlade generacije za novi Balkan 2030: Ka alternativnim horizontima'' biće nastavljene u Parizu, Bukurešt i Briselu.
Svoboda je prije panela "Mlade generacije za novi Balkan 2030: Ka alternativnim horizontima'', koji je održan u Beogradu, a prije toga u Prištini i Skoplju, rekao Tanjugu da je cilj debate da se diskutuje o tome kako bi Balkan trebalo da izgleda za 11 godina i kakvu budućnost mogu da očekuju oni koji će tada imati 30, 40 ili 50 godina.
''Važno pitanje je da li će najbolji i dalje odlaziti iz svojih zemalja jer ne vide viziju koja ih ohrabruje da ostanu, šta može da se uradi da vrate oni koji su u inostranstvu stekli nova iskustva i znanja i kako da ih iskoriste u svojim zemljama'', naveo je Svoboda.
Naglasio je da to gdje će Balkan biti 2030. godine zavisi, prije svega, od napora samih zemalja tog regiona.
''Ako nacionalizam i razni mitovi ne budu više dominantni, moguće je naći praktična rješenja da se unaprijedi zdravstvo, obrazovanje, uradi više za djecu koja bi ostala ovdje'', kaže Svoboda i dodaje da to pitanje zavisi i od EU.
''Od toga da li će EU održati obećanja i prihvatiti balkanske zemlje, politički, ekonomski i društveno, u svoju veliku porodicu. Obe strane, i EU i države, treba posvećeno da rade kako bi mladim generacijama pružile nadu da je ostanak u njihovim zemljama najbolji izbor za njih'', naglasio je Svoboda.
Smatra da na mladima nije da se žale i da napuštaju zemlju, ako se ništa ne promjeni, već da prihvate izazov koje donosi digitalna era i nove profesije, kao i ideju zajedništva i međusobne saradnje, a ne podjela.
''Na Balkanu se ljudi još dijele po tome kojoj zemlji, naciji i religiji pripadaju, iako su potrebe svih iste. Mladi treba da insistiraju na promjeni takvih politika, treba da shvate da su takve podjele 'hrana političara' i da im pokažu da zagovornici toga više nisu prihvatljivi građanima'', poručio je Svoboda.
Kako je rekao, i u Beogradu i u Prištini insistirano je pozitivnom pristupu budući da su mladi na Balkanu, ističe Svoboda, ujedinjeni u istim željama - da imaju posao, redovne prihode, da mogu da zasnuju porodicu, da vide napredak ne samo u zaradi već i u pitanjima kao što su zaštita životne sredine, kvalitetnija zdravstvena nega, bolje obrazovanje za djecu...
Sve zemlje Balkana su u EU, granice su otvorene, pitanje Kosova riješeno, a emigracije zaustavljene - tako bi Balkan trebalo da izgleda 2030. godine iz vizure učesnika panela među kojima je i bivši programski direktor Evropskog pokreta za antirasističko pokretanje Đorđe Bojović.
Kako je objasnio, inicijativa ''Horizonti 2030'' pokrenuta kako bi se vidjela perspektiva Balkana za 11 godina i koje odluke sada treba doneti kako bi se ostvario cilj - da svi živimo u sigurnim, prosperitetnim evropskim društvima.
Da bi se to ostvarilo, ističe Bojović, neophodno je da mladi budu uključeni u donošenje odluka, zbog čega je, kaže, širom Balkana pokrenuta debata u kojoj učestvuju donosioci odluka, aktivisti, predstavnici političkih partija, članovi akademske zajednice...
''Nadam se da će sve zemlje na Balkanu biti u EU ili blizu da postanu njene članice, da će biti riješeni svi bilateralni sporovi, prije svega pitanje Kosova i odnos Beograda i Prištine i da ćemo normalno sarađivati na dobrobit oba društva'', kazao je Bojović i istakao značaj uloge mladih u kreiranju budućih politika.
''Mladi su sve aktivniji širom Balkana i za to jeste zaslužna politika iz 90-ih i 2000-ih. Mladi danas treba da dignu svoj glas i istaknu svoje ideje kako 2030. godine, kada budu donosioci odluka, živeli politike koje sada kreiraju'', naveo je Bojović.
Predavač na Univerzitetu u Beču Vedran Džihić rekao je da duboko vjeruje u javni dijalog, razmjenu mišljenja i argumenata i da mladi treba da budu iskreni i otvoreni i da postavljaju teška pitanja kakvih je, kaže, danas mnogo na Balkanu.
''Jedno od takvih je i dijalog Beograda i Prištine, zatim postoji li način da zaustavimo migracije i odlazak stanovništva. Kada je riječ o evropskim integracijama, treba da se zapitamo postoji li prava volja da se integrišemo u EU ili lažemo jedni druge i pretvaramo se'', kazao je Džihić.
Kako je najavljeno diskusije u okviru inicijative ''Mlade generacije za novi Balkan 2030: Ka alternativnim horizontima'' biće nastavljene u Parizu, Bukurešt i Briselu.
