EU i SAD spremne su da prihvate razmjenu teritorija između Srbije i Kosova i u Vašingtonu bi 12. juna trebalo da bude potpisan sporazum o promeni granice koji bi stupio na snagu šest mjeseci kasnije, piše njemački dnevnik "Frankfurter Rundschau".
List "Frankfurter Rundschau" u komentaru Adelheid Wölfl piše da raste pritisak na Kosovo i Srbiju da potpišu sporazum o normalizaciji odnosa, ali i opasnost s tim povezane promjene granica na Balkanu.
Prema pisanju lista, ideja podjele Kosova je stara, ali je za Zapad doskora promjena granica bila neprihvatljiva, pošto bi se to kosilo s ustavom Kosova, planom Martiya Ahtisaarija, koji je u pravnom smislu iznad ustava Kosova, i zaključcima Kontakt grupe usvojenim prije početka pregovora 2006. godine.
Uz konstataciju da se to po svoj prilici u Briselu više ne čuje, u komentaru se navodi da od avgusta 2018. i komesar za proširenje Johannes Hahn i visoka predstavnica Federica Mogherini pristaju na povlačenje etničkih granica, a da je i administracija SAD pod predsednikom Donaldom Trumpom napravila zaokret od 180 stepeni.
"Nedavno je procureo dokument koji sadrži plan podjele Kosova. U 17 tačaka riječ je o povlačenju nove granice između Albanaca i Srba na sjeveru Kosova i o pripajanju Kosovu nekoliko, pretežno Albancima naseljenih sela iz Srbije“, piše "Frankfurter Rundschau.
Prema pisanju lista, grad Sjeverna Mitrovica dobio bi poseban status, a za vodosnabdjevanje ključno jezero Gazivode i rudnik Trepča bili bi privatizovani na 99 godina i podjeljeni među stalnim članicama Savjeta bezbjednosti UN. Dio ideje je i da u albanskoj luci Valona bude izgrađena mornarička baza za NATO, u albanskom gradu Kučovo vazduhoplovna baza, a da autoput kroz Srbiju, takozvani koridor deset, bude stavljen pod međunarodnu zaštitu.
"Sporazum između Srbije i Kosova tako bi trebao da bude potpisan 12. juna u Vašingtonu i da stupi na snagu šest mjeseci kasnije“, piše dnevnik.
"Ako nešto ima u dokumentu koji je procureo, onda je rastuća zabrinutost Srba na jugu Kosova opravdana. Oni strahuju da će zauvijek ostati odsječeni od Srbije“, piše list, koji citira izjavu srpske političarke s Kosova Rade Trajković da će Srbi iz enklava napustiti Kosovo, a da će srpski manastiri na Kosovu postati muzeji.
Za razliku od Rade Trajković koja poziva i Albance na Kosovu da signaliziraju da su protiv razmjene teritorija po etničkim kriterijumima i da demonstriraju da je saživot moguć, za predsjednika Srbje Aleksandra Vučića je „sporazum sa Kosovom centralni projekat, pošto je to način da međunarodna zajednica sa njim sarađuje i da ostane na vlasti“, ocjenjuje nemački dnevnik.
Prema pisanju lista, ideja podjele Kosova je stara, ali je za Zapad doskora promjena granica bila neprihvatljiva, pošto bi se to kosilo s ustavom Kosova, planom Martiya Ahtisaarija, koji je u pravnom smislu iznad ustava Kosova, i zaključcima Kontakt grupe usvojenim prije početka pregovora 2006. godine.
Uz konstataciju da se to po svoj prilici u Briselu više ne čuje, u komentaru se navodi da od avgusta 2018. i komesar za proširenje Johannes Hahn i visoka predstavnica Federica Mogherini pristaju na povlačenje etničkih granica, a da je i administracija SAD pod predsednikom Donaldom Trumpom napravila zaokret od 180 stepeni.
"Nedavno je procureo dokument koji sadrži plan podjele Kosova. U 17 tačaka riječ je o povlačenju nove granice između Albanaca i Srba na sjeveru Kosova i o pripajanju Kosovu nekoliko, pretežno Albancima naseljenih sela iz Srbije“, piše "Frankfurter Rundschau.
Prema pisanju lista, grad Sjeverna Mitrovica dobio bi poseban status, a za vodosnabdjevanje ključno jezero Gazivode i rudnik Trepča bili bi privatizovani na 99 godina i podjeljeni među stalnim članicama Savjeta bezbjednosti UN. Dio ideje je i da u albanskoj luci Valona bude izgrađena mornarička baza za NATO, u albanskom gradu Kučovo vazduhoplovna baza, a da autoput kroz Srbiju, takozvani koridor deset, bude stavljen pod međunarodnu zaštitu.
"Sporazum između Srbije i Kosova tako bi trebao da bude potpisan 12. juna u Vašingtonu i da stupi na snagu šest mjeseci kasnije“, piše dnevnik.
"Ako nešto ima u dokumentu koji je procureo, onda je rastuća zabrinutost Srba na jugu Kosova opravdana. Oni strahuju da će zauvijek ostati odsječeni od Srbije“, piše list, koji citira izjavu srpske političarke s Kosova Rade Trajković da će Srbi iz enklava napustiti Kosovo, a da će srpski manastiri na Kosovu postati muzeji.
Za razliku od Rade Trajković koja poziva i Albance na Kosovu da signaliziraju da su protiv razmjene teritorija po etničkim kriterijumima i da demonstriraju da je saživot moguć, za predsjednika Srbje Aleksandra Vučića je „sporazum sa Kosovom centralni projekat, pošto je to način da međunarodna zajednica sa njim sarađuje i da ostane na vlasti“, ocjenjuje nemački dnevnik.
