Definisanje zajedničke osnove budućeg pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine biće osnovna tema razgovora predsjednika Aleksandra Vučića i Hashima Thaçija na sastanku 7. septembra u Briselu, saznaje Tanjug u Briselu.
Nezvanično, ne isključuje se mogućnost da i elementi dogovora o ZSO budu dio konačnog sprazuma.
Naime, dok EU kao posrednik u dijalogu naglašava da se, pored fokusa na razgovorima o sveobuhvatnoj normalizaciji, moraju primjeniti i svi prethodno postignuti dogovori, diplomatski izvori u Briselu napominju da bi se djelovi ranijih dogovora, posebno onaj o Zajednici srpkih opština, mogli naći kao elementi dogovora o sveobuhvatnom rješenju odnosa Beograda i Prištine.
Uoči novog sastanka predsjednika Vučića i Thaçija, uz posredovanje šefice EU diplomatije Federice Mogherini, u Briselu navode da su obje strane u potpunosti angažovane na definisanju zajedničke osnove pravno obavezujućeg sporazuma.
”Fokus je na pronalaženju kompromisa, kojim bi se došlo do sveobuhvatne normalizacije”, navode diplomatski izvori u Briselu za Tanjug.
U evropskim diplomatskim krugovima ova faza dijaloga Beograda i Prištine vidi se kao ”intenzivna”, sa ciljem dolaska do zajedničkih pozicija oko pravno obavezujučeg sporazuma, kojim bi se rješilo kosovsko pitanje, ali i otklonila najveća prepreka na putu Srbije ka članstvu u EU.
U EU, za sada, ne žele da prejudiciraju koje elemente bi ”konačan sporazum” mogao da sadrži.
Ono što se u Briselu naglašava jeste da dogovor mora da bude zasnovan na kompromisu Beograda i Prištine, da mora da bude ”specifično krojen” za pitanje odnosa Srbije i Kosova, da ne uspostavi model za druga pitanja i da mora da doprinese reginalnoj stabilnosti i napretku regiona ka EU.
"Šta god dogovore dvije strane imaće podršku EU, ako je u skladu sa međunarodnim pravom i pravom EU”, poručila je šefica EU diplomatije Federica Mogherini.
Da ideja o promjeni granica može biti pomenuta na sastanku u petak govori i činjenica da je ona sve češće pominjana od strane Beograda, ali i Hashima Thaçija, kao opcija za rješavanje kosovskog pitanja.
Evropski zvaničnici takođe su po ovom pitanju izašli sa svojim stavovima, koji idu od snažnog opreza do podrške bilo kom rješenju oko koga se dogovore Beograd i Priština.
Iako prištinska strana na sastanku Parlamenta još mora da odluči o davanju mandata predsjedniku Thaçiju da u Briselu razgovara o ”granicama Kosova”, diplomatski izvori navode za Tanjug da "podrška kosovskog Parlamenta ni ranije nije bila prepreka za Thaçija da na razgovorima sa Vučićem i Mogherini iznese svoje stavove", koji se, ovoga puta, odnose na ”korekciju granica”.
Portparolka Evropske komisije Maja Kocijančić je pred najavu novog sastanka Vučića i Thaçija poručila da bi se za stolom u Briselu moglo naći i pitanje formiranja ZSO.
”Čim nas Upravljački tim zvanično obavjesti o statusu svog posla na nacrta statuta ZSO to ćemo preneti na nivo sljedećeg sastanka na visokom političkom nivou. Koliko razumijemo, rad je još u toku”, izjavila je Kocijančić.
Naime, dok EU kao posrednik u dijalogu naglašava da se, pored fokusa na razgovorima o sveobuhvatnoj normalizaciji, moraju primjeniti i svi prethodno postignuti dogovori, diplomatski izvori u Briselu napominju da bi se djelovi ranijih dogovora, posebno onaj o Zajednici srpkih opština, mogli naći kao elementi dogovora o sveobuhvatnom rješenju odnosa Beograda i Prištine.
Uoči novog sastanka predsjednika Vučića i Thaçija, uz posredovanje šefice EU diplomatije Federice Mogherini, u Briselu navode da su obje strane u potpunosti angažovane na definisanju zajedničke osnove pravno obavezujućeg sporazuma.
”Fokus je na pronalaženju kompromisa, kojim bi se došlo do sveobuhvatne normalizacije”, navode diplomatski izvori u Briselu za Tanjug.
U evropskim diplomatskim krugovima ova faza dijaloga Beograda i Prištine vidi se kao ”intenzivna”, sa ciljem dolaska do zajedničkih pozicija oko pravno obavezujučeg sporazuma, kojim bi se rješilo kosovsko pitanje, ali i otklonila najveća prepreka na putu Srbije ka članstvu u EU.
U EU, za sada, ne žele da prejudiciraju koje elemente bi ”konačan sporazum” mogao da sadrži.
Ono što se u Briselu naglašava jeste da dogovor mora da bude zasnovan na kompromisu Beograda i Prištine, da mora da bude ”specifično krojen” za pitanje odnosa Srbije i Kosova, da ne uspostavi model za druga pitanja i da mora da doprinese reginalnoj stabilnosti i napretku regiona ka EU.
"Šta god dogovore dvije strane imaće podršku EU, ako je u skladu sa međunarodnim pravom i pravom EU”, poručila je šefica EU diplomatije Federica Mogherini.
Da ideja o promjeni granica može biti pomenuta na sastanku u petak govori i činjenica da je ona sve češće pominjana od strane Beograda, ali i Hashima Thaçija, kao opcija za rješavanje kosovskog pitanja.
Evropski zvaničnici takođe su po ovom pitanju izašli sa svojim stavovima, koji idu od snažnog opreza do podrške bilo kom rješenju oko koga se dogovore Beograd i Priština.
Iako prištinska strana na sastanku Parlamenta još mora da odluči o davanju mandata predsjedniku Thaçiju da u Briselu razgovara o ”granicama Kosova”, diplomatski izvori navode za Tanjug da "podrška kosovskog Parlamenta ni ranije nije bila prepreka za Thaçija da na razgovorima sa Vučićem i Mogherini iznese svoje stavove", koji se, ovoga puta, odnose na ”korekciju granica”.
Portparolka Evropske komisije Maja Kocijančić je pred najavu novog sastanka Vučića i Thaçija poručila da bi se za stolom u Briselu moglo naći i pitanje formiranja ZSO.
”Čim nas Upravljački tim zvanično obavjesti o statusu svog posla na nacrta statuta ZSO to ćemo preneti na nivo sljedećeg sastanka na visokom političkom nivou. Koliko razumijemo, rad je još u toku”, izjavila je Kocijančić.
