Forum u Alpbahu okupio je najviše evropske zvaničnike i one Zapadnog Balkana u jeku medijskih napisa i izjava o „razgraničenju“, „podjeli“, „razmjeni teritorija“, „korekciji granica“ između Srba i Albanaca. Na panelu „Nove perspektive proširenja EU“ našli su se i ključni protagonisti ovih ideja, a uoči novog razgovora u Briselu.
Ono što je za srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kompromisno rješenje, za koje još nije poznato i kakvo je, to je za kosovskog predsjednika, Hashima Thaçija, mirovni sporazum. Iako drugačiji po terminologiji, dvojica zvaničnika su u porukama identični. Naporno rade, potrebno je postići dogovor, potrebna je podrška Evropske unije za postizanje dogovora, a ako se dogovor postigne to bi bilo od najveće važnosti za region Zapadnog Balkana.
I dok je Thaçi bio jasan u tome za šta se zalaže, još jednom ne obrazlažući šta konkretno podrazumijeva „korekcija granica“, osim da neće biti po „etničkim linijama“, srpski predsjednik svoju ideju o razgraničenju Srba i Albanaca nije pominjao, ali je pozvao međunarodnu zajednicu da dozvoli Srbima i Albancima da sami postignu dogovor.
Po prvi put i konkretna poruka iz EU o idejama za rješenje pitanja Kosova. Šta god da je konačno rješenje ne bi trebalo ništa da isključujemo, ali mora da se poštuje sveobuhvatni cilj – stabilnost u regionu; ovakvo rješenje ne bi trebalo da bude okidač bilo kakve dodatne ideje, kazao je evropski komesar za proširenje Johannes Hahn. Granicama po etničkim linijama najsnažnije se usprotivio Adnan Čerimagić – ekspert za Balkan Evropske inicijative.
„Kao da je njima stalo više nego nama“
„Vidim u posljednje vrijeme da svi brinu više o tome, nego Srbi i Albanci. Čujem više glasova iz Londona, kao da je njima stalo više nego nama, kao da su oni više zainteresovani za našu budućnost nego mi,“ kazao je predsjednik Srbije, govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, upitavši istovremeno šta su granice Srbije i Kosova.
Za zvanični Beograd Kosovo, prema Ustavu i Rezoluciji 1244 – dio je Srbije, sa druge strane, oni Kosovo smatraju nezavisnom državom, kazao je.
„Zašto vam je stalo šta radimo?“
„I sada kada smo najzad počeli da pričamo o suštinskom pitanju između Beograda i Prištine, ostali se pitaju ok ljudi, šta radite tamo? Zašto vam je stalo šta radimo? Radimo nešto za budućnost Srba i Albanaca i mi moramo da brinemo o sebi, ne čineći štetu nikom, ne utičući ni na šta u regionu“ – kazao je Vučić.
„Radim najbolje što mogu“
Ja sam samo običan čovjek koji pokušava da utiče na način na koji mogu i da pokušam da nađem mir i spokojstvo u regionu zajedno sa svim drugim ljudima.
Kaže i da radi najbolje što može da „pomogne Srbima da imaju svoju budućnost“:
„Ali takođe mislim da mi radimo nešto što je važno za Albance, jer se radi o Srbima i Albancima.“
Iako se zalaže za razgraničenje između Srba i Albanaca, kako je to ranije pred srpskom javnošću rekao, takođe je poručio:
„Mi moramo (Srbi i Albanci) da živimo zajedno u budućnost i to su dvije najveće nacije na Zapadnom Balkanu i tako će da bude u narednih 100 godina. I ko će da riješi taj problem ako mi ne možemo da ga rešimo?“
„Ja uvijek biram rješenje“
Mislite da je Thaçi bio ushićen da sjedim pored njega, mislite da sam ja bio? Ne. Da mu se sviđam? Ni meni se ne sviđa uopšte. Ali moramo da razgovaramo jedni sa drugima, da probamo da rješimo probleme koji ne traju dvije, ili dvadeset godina, već dvije stotine godina. I ako smo u stanju da postignemo kompromisno rješenje, bićemo u mogućnosti samo ako dobijemo podršku EU, bez toga nikada nećemo moći da ga postignemo i tada će svi da budu zadovoljni.
Ocjenio je i da bi postizanje rješenja između Beograda i Prištine bilo suštinski za Balkan, zatraživši takođe podršku za dijalog dvije strane.
„Ja uvijek biram rješenje iako to rješenje možda može da izazove mnoge loše konsekvence ne za mene politički, ali biće mnogo gore od toga,“ kazao je Vučić.
Vrijeme za sporazum je sada. „Naporno radim“
Identične poruke o potrebnoj podršci i rješenju uputio je prethodno i kosovski predsjednik Hashim Thaçi.
Thaçi: Nismo mi problematični momci, mi pokušavamo da napravimo dogovor
„Kosovo je posvećeno tome da postigne pravno obavezujući sporazum sa Srbijom. Vrijeme da to uradimo je sada i imamo malo mogućnosti. Nije lako uopšte. Veoma, veoma je teško. Zato svi moraju da stoje iza toga. Potrebna nam je podrška svih. Nije samo pitanje izgradnje internog konsenzusa u vezi sa ovim sporazumom, već nam je potrebna podrška od svih onih koji žele da vide Zapadni Balkan u EU,“ kazao je on.
Vrijeme je za nas da pravimo novu historiju
„Ja sam profesionalno historičar, ali ne želim da živim sa knjigama historije o Balkanu i moje zemlje, vrijeme je za nas da pravimo novu historiju. Aleksandar je rekao da se ne sviđamo jedan drugom, uvijek smo opozicija jedan drugom, ali imamo obavezu da sjednemo, da radim, da vodimo dijalog, pregovore. Jako je teško, ali pokušavamo da uradimo najbolje. Ako ne postignemo mirovni sporazum, šta onda?“ – upitao je takođe Thaçi, navodeći da bi „vakuum“ iskoristile „anti zapadne ideologije“.
„Voljan sam da to uradim i naporno radim da postignemo taj cilj. Zato smo odlučili da istražimo svaku moguću opciju. Razgovarali smo više od pet-šest godina sa Aleksandrom. I sada smo odlučili da istražimo svaku poziciju, opciju. I iz moje perspektive, to uključuje korekciju granica kako bi se načinili napori da se postigne dogovor,“ kazao je.
Kaže i da zemlje regiona, članice EU ili bilo koja zemlja na svijetu ne bi trebalo da se „protive ili da se plaše potencijalnog mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije“, čak i ako takav sporazum „može da implicira korekciju granica“.
„Ne duž etničkih linija“
„Ja uvjeravam sve da potencijalni sporazum između Kosova i Srbije u okviru ovog scenarija neće biti duž etničkih linija. Kosovo će ostati multietničko društvo i nastaviće da podržava najaviše standarde u smislu zaštite prava zajednica. Isti princip važiće za Srbiju takođe, jer bi se mirovni sporazum između Kosova i Srbije i obostrano priznanje pozitivno reflektovalo na cio region i preko,“ dodao je.
Thaçi je na kraju zaključio da je „ovaj mirovni sporazum možda, jedini, najveći doprinos za agendu evropskog proširenja za Zapadni Balkan“.
Na pitanje da li granice treba da ostanu kakve su na Zapadnom Balkanu ili da li ipak postoji šansa da one budu promjenjene, evropski komesar za proširenje Johannes Hahn, odgovorio je:
„Prvo mislim da je važno da dvije zemlje koje razgovaraju nađu rješenje, koje bi trebalo da fasilitira EU i podrži međunarodna zajednica, ali kada to kažem, mislim na činjenicu da šta god da je konačno rješenje ne treba ništa da isključimo, treba da imamo na umu ili da poštujemo da je naš sveobuhvatni cilj stabilnost u regionu i ovakvo rješenje ne bi trebalo da bude okidač bilo kakve dodatne ideje. Rad na rješenju uključuje takođe uvjeravanje međunarodne zajednice u to da je rješenje po mjeri, koje na kraju dana daje doprinos sveobuhvatnom cilju – veća stabilnost, mir, prosperitet u regionu. I ovo je ono na šta se računa, ali mislim da ne bi bilo pametno da se kao kvazi autsajderi u ovoj fazi razgovora miješamo na jedan ili drugi način. To bi trebalo da ostavimo njima, ali bi trebalo da damo bilo kakvu podršku, što znači da će nalaženje rješenja od nas da bude podržano ako je sveukupan ambijent u redu.“
Neke ideje deluju nevino na početku, ali kada izrastu, postanu monstruozne. Ideja o postavljanju granica po etničkim linijama je jedna od tih ideja
Pojedini beogradski mediji preneli su da je Čerimagić govorio o tome „kako su Srbi iz Doboja, njegovog rodnog grada, protjerali sve Bošnjake i Hrvate, zapalili sve džamije“ i da se založio protiv mijenjanja granica duž etničkih linija. Čerimagić je, međutim, o Doboju govorio u kontekstu njegovog rodnog grada, razaranja, ali i da je došlo do promjena, da je sada Doboj izgrađen, te da je gradonačelnik ovog grada Srbin i da njegovi sugrađani druge nacionalnosti nemaju problem sa tim i da su ga i ponovo izglasali. O granicama po etničkim linijama rekao je:
„Zato sam zabrinut danas, jer je ono što danas imamo u Doboju moguće zato što su međunarodna zajednica i njena politika bile uvijek jasne – ‘nema promjena granica po etničkim linijama’. Srbi bi trebalo da budu bezbjedni u centralnoj Bosni, isto koliko bi Hrvati trebalo da budu bezbjedni u Banja Luci i koliko bi Bošnjaci trebalo da budu bezbjedni u Doboju, ili Srebrenici. Neke ideje djeluju nevino na početku, ali kada izrastu, postanu monstruozne. Ideja o postavljanju granica po etničkim linijama je jedna od tih ideja. Zato molim balkanske političare, posebno ove koji danas sjede na panelu – da ne idu tim putem, takođe molim evropske političare, vidim mnoge od njih koji sjede ovdje i koji sjede u panelu – ako zaista žele to da urade, jasno im recite da ćete tome da se protivite. Naša generacija ima zadatak da balkanske granice pretvori u evropske granice, na način kako granice danas postoje između Tirola i Južnog Tirola. Ali da bi naše granice pretvorili u Evropske granice, treba da kreiramo i razvijemo naše institucije, treba da dovedemo vladavinu prava u naša društva, treba da prođemo kroz fundamentalne promjene u tome kako se organizujemo i kako radimo na Balkanu.“
Predsjednik Srbije je na Čerimagićevo izlaganje podsjetio na to da je sin izbjeglice, da mu je više rođaka ubijeno, a da su potom kuće Vučića zapaljene i u ratu u Bosni. Kazao je i da ne mogu svi da krive Srbiju za ono što se dešavalo u proteklih 20 godina.
Zato nam je potreban mir. Da se ne bi ponovila moja i Adnanova sudbina, kazao je Vučić.
I dok je Thaçi bio jasan u tome za šta se zalaže, još jednom ne obrazlažući šta konkretno podrazumijeva „korekcija granica“, osim da neće biti po „etničkim linijama“, srpski predsjednik svoju ideju o razgraničenju Srba i Albanaca nije pominjao, ali je pozvao međunarodnu zajednicu da dozvoli Srbima i Albancima da sami postignu dogovor.
Po prvi put i konkretna poruka iz EU o idejama za rješenje pitanja Kosova. Šta god da je konačno rješenje ne bi trebalo ništa da isključujemo, ali mora da se poštuje sveobuhvatni cilj – stabilnost u regionu; ovakvo rješenje ne bi trebalo da bude okidač bilo kakve dodatne ideje, kazao je evropski komesar za proširenje Johannes Hahn. Granicama po etničkim linijama najsnažnije se usprotivio Adnan Čerimagić – ekspert za Balkan Evropske inicijative.
„Kao da je njima stalo više nego nama“
„Vidim u posljednje vrijeme da svi brinu više o tome, nego Srbi i Albanci. Čujem više glasova iz Londona, kao da je njima stalo više nego nama, kao da su oni više zainteresovani za našu budućnost nego mi,“ kazao je predsjednik Srbije, govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, upitavši istovremeno šta su granice Srbije i Kosova.
Za zvanični Beograd Kosovo, prema Ustavu i Rezoluciji 1244 – dio je Srbije, sa druge strane, oni Kosovo smatraju nezavisnom državom, kazao je.
„Zašto vam je stalo šta radimo?“
„I sada kada smo najzad počeli da pričamo o suštinskom pitanju između Beograda i Prištine, ostali se pitaju ok ljudi, šta radite tamo? Zašto vam je stalo šta radimo? Radimo nešto za budućnost Srba i Albanaca i mi moramo da brinemo o sebi, ne čineći štetu nikom, ne utičući ni na šta u regionu“ – kazao je Vučić.
„Radim najbolje što mogu“
Ja sam samo običan čovjek koji pokušava da utiče na način na koji mogu i da pokušam da nađem mir i spokojstvo u regionu zajedno sa svim drugim ljudima.
Kaže i da radi najbolje što može da „pomogne Srbima da imaju svoju budućnost“:
„Ali takođe mislim da mi radimo nešto što je važno za Albance, jer se radi o Srbima i Albancima.“
Iako se zalaže za razgraničenje između Srba i Albanaca, kako je to ranije pred srpskom javnošću rekao, takođe je poručio:
„Mi moramo (Srbi i Albanci) da živimo zajedno u budućnost i to su dvije najveće nacije na Zapadnom Balkanu i tako će da bude u narednih 100 godina. I ko će da riješi taj problem ako mi ne možemo da ga rešimo?“
„Ja uvijek biram rješenje“
Mislite da je Thaçi bio ushićen da sjedim pored njega, mislite da sam ja bio? Ne. Da mu se sviđam? Ni meni se ne sviđa uopšte. Ali moramo da razgovaramo jedni sa drugima, da probamo da rješimo probleme koji ne traju dvije, ili dvadeset godina, već dvije stotine godina. I ako smo u stanju da postignemo kompromisno rješenje, bićemo u mogućnosti samo ako dobijemo podršku EU, bez toga nikada nećemo moći da ga postignemo i tada će svi da budu zadovoljni.
Ocjenio je i da bi postizanje rješenja između Beograda i Prištine bilo suštinski za Balkan, zatraživši takođe podršku za dijalog dvije strane.
„Ja uvijek biram rješenje iako to rješenje možda može da izazove mnoge loše konsekvence ne za mene politički, ali biće mnogo gore od toga,“ kazao je Vučić.
Vrijeme za sporazum je sada. „Naporno radim“
Identične poruke o potrebnoj podršci i rješenju uputio je prethodno i kosovski predsjednik Hashim Thaçi.
Thaçi: Nismo mi problematični momci, mi pokušavamo da napravimo dogovor
„Kosovo je posvećeno tome da postigne pravno obavezujući sporazum sa Srbijom. Vrijeme da to uradimo je sada i imamo malo mogućnosti. Nije lako uopšte. Veoma, veoma je teško. Zato svi moraju da stoje iza toga. Potrebna nam je podrška svih. Nije samo pitanje izgradnje internog konsenzusa u vezi sa ovim sporazumom, već nam je potrebna podrška od svih onih koji žele da vide Zapadni Balkan u EU,“ kazao je on.
Vrijeme je za nas da pravimo novu historiju
„Ja sam profesionalno historičar, ali ne želim da živim sa knjigama historije o Balkanu i moje zemlje, vrijeme je za nas da pravimo novu historiju. Aleksandar je rekao da se ne sviđamo jedan drugom, uvijek smo opozicija jedan drugom, ali imamo obavezu da sjednemo, da radim, da vodimo dijalog, pregovore. Jako je teško, ali pokušavamo da uradimo najbolje. Ako ne postignemo mirovni sporazum, šta onda?“ – upitao je takođe Thaçi, navodeći da bi „vakuum“ iskoristile „anti zapadne ideologije“.
„Voljan sam da to uradim i naporno radim da postignemo taj cilj. Zato smo odlučili da istražimo svaku moguću opciju. Razgovarali smo više od pet-šest godina sa Aleksandrom. I sada smo odlučili da istražimo svaku poziciju, opciju. I iz moje perspektive, to uključuje korekciju granica kako bi se načinili napori da se postigne dogovor,“ kazao je.
Kaže i da zemlje regiona, članice EU ili bilo koja zemlja na svijetu ne bi trebalo da se „protive ili da se plaše potencijalnog mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije“, čak i ako takav sporazum „može da implicira korekciju granica“.
„Ne duž etničkih linija“
„Ja uvjeravam sve da potencijalni sporazum između Kosova i Srbije u okviru ovog scenarija neće biti duž etničkih linija. Kosovo će ostati multietničko društvo i nastaviće da podržava najaviše standarde u smislu zaštite prava zajednica. Isti princip važiće za Srbiju takođe, jer bi se mirovni sporazum između Kosova i Srbije i obostrano priznanje pozitivno reflektovalo na cio region i preko,“ dodao je.
Thaçi je na kraju zaključio da je „ovaj mirovni sporazum možda, jedini, najveći doprinos za agendu evropskog proširenja za Zapadni Balkan“.
Na pitanje da li granice treba da ostanu kakve su na Zapadnom Balkanu ili da li ipak postoji šansa da one budu promjenjene, evropski komesar za proširenje Johannes Hahn, odgovorio je:
„Prvo mislim da je važno da dvije zemlje koje razgovaraju nađu rješenje, koje bi trebalo da fasilitira EU i podrži međunarodna zajednica, ali kada to kažem, mislim na činjenicu da šta god da je konačno rješenje ne treba ništa da isključimo, treba da imamo na umu ili da poštujemo da je naš sveobuhvatni cilj stabilnost u regionu i ovakvo rješenje ne bi trebalo da bude okidač bilo kakve dodatne ideje. Rad na rješenju uključuje takođe uvjeravanje međunarodne zajednice u to da je rješenje po mjeri, koje na kraju dana daje doprinos sveobuhvatnom cilju – veća stabilnost, mir, prosperitet u regionu. I ovo je ono na šta se računa, ali mislim da ne bi bilo pametno da se kao kvazi autsajderi u ovoj fazi razgovora miješamo na jedan ili drugi način. To bi trebalo da ostavimo njima, ali bi trebalo da damo bilo kakvu podršku, što znači da će nalaženje rješenja od nas da bude podržano ako je sveukupan ambijent u redu.“
Neke ideje deluju nevino na početku, ali kada izrastu, postanu monstruozne. Ideja o postavljanju granica po etničkim linijama je jedna od tih ideja
Pojedini beogradski mediji preneli su da je Čerimagić govorio o tome „kako su Srbi iz Doboja, njegovog rodnog grada, protjerali sve Bošnjake i Hrvate, zapalili sve džamije“ i da se založio protiv mijenjanja granica duž etničkih linija. Čerimagić je, međutim, o Doboju govorio u kontekstu njegovog rodnog grada, razaranja, ali i da je došlo do promjena, da je sada Doboj izgrađen, te da je gradonačelnik ovog grada Srbin i da njegovi sugrađani druge nacionalnosti nemaju problem sa tim i da su ga i ponovo izglasali. O granicama po etničkim linijama rekao je:
„Zato sam zabrinut danas, jer je ono što danas imamo u Doboju moguće zato što su međunarodna zajednica i njena politika bile uvijek jasne – ‘nema promjena granica po etničkim linijama’. Srbi bi trebalo da budu bezbjedni u centralnoj Bosni, isto koliko bi Hrvati trebalo da budu bezbjedni u Banja Luci i koliko bi Bošnjaci trebalo da budu bezbjedni u Doboju, ili Srebrenici. Neke ideje djeluju nevino na početku, ali kada izrastu, postanu monstruozne. Ideja o postavljanju granica po etničkim linijama je jedna od tih ideja. Zato molim balkanske političare, posebno ove koji danas sjede na panelu – da ne idu tim putem, takođe molim evropske političare, vidim mnoge od njih koji sjede ovdje i koji sjede u panelu – ako zaista žele to da urade, jasno im recite da ćete tome da se protivite. Naša generacija ima zadatak da balkanske granice pretvori u evropske granice, na način kako granice danas postoje između Tirola i Južnog Tirola. Ali da bi naše granice pretvorili u Evropske granice, treba da kreiramo i razvijemo naše institucije, treba da dovedemo vladavinu prava u naša društva, treba da prođemo kroz fundamentalne promjene u tome kako se organizujemo i kako radimo na Balkanu.“
Predsjednik Srbije je na Čerimagićevo izlaganje podsjetio na to da je sin izbjeglice, da mu je više rođaka ubijeno, a da su potom kuće Vučića zapaljene i u ratu u Bosni. Kazao je i da ne mogu svi da krive Srbiju za ono što se dešavalo u proteklih 20 godina.
Zato nam je potreban mir. Da se ne bi ponovila moja i Adnanova sudbina, kazao je Vučić.
