Britanski ambasador u Srbiji Denis Keefe rekao je da ideja o podjeli Kosova ili razmjeni teritorija ima rizik i cijenu.
Velika Britanija smatra da rasprava o mogućoj podjeli ili promjeni granica Kosova, razgraničenju ili razmjeni teritorija između Kosova i Srbije, mora uzimati u obzir sva pitanja, rizike i cijenu, koje te teme otvaraju, navodi britanski ambasador u Beogradu Denis Keefe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Upitan da li treba očekivati da bi britanska premijerka Theresa May mogla učiniti nešto slično njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja se nedvosmisleno izjasnila protiv novih granica na Balkanu, Keefe kaže:
"Kancelarka govori u ime Njemačke. Naš stav je da, kada pogledamo ove ideje, jer mi i dalje nemamo prijedlog ili plan, već samo ideje, mi vidimo pitanja, rizik i cijenu. Mislimo da to mora da se uzme u obzir."
Keefe precizira da bilo koja ideja koja proiziđe iz dijaloga Beograda i Prištine mora biti realna i dostižna.
"Morate se zapitati kako će ona doprineti unaprijeđenju života ljudi na terenu, kako će doprineti napretku u regionu, kako će se uklopiti u dešavanja na međunarodnoj sceni", navodi ambasador Keefe, te dodaje da su stabilnost, bezbjednost i prosperitet u svačijem interesu.
On je dodao da su stabilnost, bezbjednost i prosperitet u svačijem interesu.
Na konstataciju RSE da "niko u Srbiji nije očekivao da bi baš ideja o podjeli Kosova mogla biti neka vrsta posljedice unutrašnjeg dijaloga", Keefe je odgovorio da je "to upravo ono što želi da kaže" i da "bilo koja ideja koja proiziđe iz dijaloga mora biti realna, mora biti dostižna".
"Morate se zapitati kako će ona doprineti unaprijeđenju života ljudi na terenu, kako će doprineti napretku u regionu, kako će se uklopiti u dešavanja na međunarodnoj sceni. Kada posmatramo ideje koje proizilaze iz diskusije, o razmjeni teritorija ili o promjeni granica, mi vidimo rizik i cijenu koju ta ideja nosi sa sobom i smatramo da se to mora razumijeti i da se mora razgovarati o tome. Pitanja, da li će to funkcionisati, da li će to doneti napredak, su zaista važna", ocjenio je britanski ambasador.
On je naveo da "ono što u Velikoj Britaniji žele da vide i što svi u EU žele i ono čemu su Srbija i Kosovo posvećeni jeste normalizacija odnosa, koja će biti utkana u međunarodni sporazum, što će doprineti bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu za sve".
"To ne ide lako. Dijalog do sada nije doneo prijedlog ili plan kojim se to može postići. Ono što ćemo svi morati da uradimo jeste da podržimo dijalog kako bi on stigao do te tačke. Takođe, moramo da damo svoj doprinos tako što ćemo postavljati prava pitanja, kako bismo pomogli da se postigne sporazum koji je realan i koji rješava probleme na duži rok, koji unaprijeđuje svakodnevni život ljudi u tom području i uopšte u regionu", rekao je britanski ambasador.
Na pitanje RSE šta je njegov šta je njegov kontraargument na to što se, kad je riječ o pitanju refleksija promjene granica po regionalnu stabilnost, u Srbiji često ponavlja da vodeće svjetske sile nisu to pitanje postavljale kada je donošena odluka o podršci potezu Kosova iz 2008. godine, i proglašenju nezavisnosti", Keefe je naveo da se tu "govori u stvari o dva različita pitanja".
"Pitanje nezavisnosti Kosova je tada bilo odlučeno, mi smo doneli odluku da ga priznamo, na kraju dugog procesa i nakon što se ukazala potreba za međunarodnom akcijom koja bi se bavila zločinima koje je počinio režim Slobodana Miloševića. To je bilo tada. Ono čime se bavimo danas jeste kako da se postigne napredak. Razmišljamo o budućnosti. Razmišljamo kako da zemlje u regionu, naročito Srbija i Kosovo, krenu naprijed, kako da unaprijede život svojih građana, kako da nastave sa neophodnim reformama kako bi se pridružili EU", poručio je Keefe.
On je dodao da je "upravo zbog toga fokus sada na dijalogu".
"Format tog dijaloga je dogovoren, dijalog se odvija između dvije strane, njime posreduje Evropska unija i njegov cilj je da dovede do normalizacije odnosa, što će značiti da možemo nastaviti dalje.
Čuo sam već te argumente, ali ja tu ne vidim vezu", naveo je ambasador Velike Britanije u Srbiji.
Upitan da li treba očekivati da bi britanska premijerka Theresa May mogla učiniti nešto slično njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja se nedvosmisleno izjasnila protiv novih granica na Balkanu, Keefe kaže:
"Kancelarka govori u ime Njemačke. Naš stav je da, kada pogledamo ove ideje, jer mi i dalje nemamo prijedlog ili plan, već samo ideje, mi vidimo pitanja, rizik i cijenu. Mislimo da to mora da se uzme u obzir."
Keefe precizira da bilo koja ideja koja proiziđe iz dijaloga Beograda i Prištine mora biti realna i dostižna.
"Morate se zapitati kako će ona doprineti unaprijeđenju života ljudi na terenu, kako će doprineti napretku u regionu, kako će se uklopiti u dešavanja na međunarodnoj sceni", navodi ambasador Keefe, te dodaje da su stabilnost, bezbjednost i prosperitet u svačijem interesu.
On je dodao da su stabilnost, bezbjednost i prosperitet u svačijem interesu.
Na konstataciju RSE da "niko u Srbiji nije očekivao da bi baš ideja o podjeli Kosova mogla biti neka vrsta posljedice unutrašnjeg dijaloga", Keefe je odgovorio da je "to upravo ono što želi da kaže" i da "bilo koja ideja koja proiziđe iz dijaloga mora biti realna, mora biti dostižna".
"Morate se zapitati kako će ona doprineti unaprijeđenju života ljudi na terenu, kako će doprineti napretku u regionu, kako će se uklopiti u dešavanja na međunarodnoj sceni. Kada posmatramo ideje koje proizilaze iz diskusije, o razmjeni teritorija ili o promjeni granica, mi vidimo rizik i cijenu koju ta ideja nosi sa sobom i smatramo da se to mora razumijeti i da se mora razgovarati o tome. Pitanja, da li će to funkcionisati, da li će to doneti napredak, su zaista važna", ocjenio je britanski ambasador.
On je naveo da "ono što u Velikoj Britaniji žele da vide i što svi u EU žele i ono čemu su Srbija i Kosovo posvećeni jeste normalizacija odnosa, koja će biti utkana u međunarodni sporazum, što će doprineti bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu za sve".
"To ne ide lako. Dijalog do sada nije doneo prijedlog ili plan kojim se to može postići. Ono što ćemo svi morati da uradimo jeste da podržimo dijalog kako bi on stigao do te tačke. Takođe, moramo da damo svoj doprinos tako što ćemo postavljati prava pitanja, kako bismo pomogli da se postigne sporazum koji je realan i koji rješava probleme na duži rok, koji unaprijeđuje svakodnevni život ljudi u tom području i uopšte u regionu", rekao je britanski ambasador.
Na pitanje RSE šta je njegov šta je njegov kontraargument na to što se, kad je riječ o pitanju refleksija promjene granica po regionalnu stabilnost, u Srbiji često ponavlja da vodeće svjetske sile nisu to pitanje postavljale kada je donošena odluka o podršci potezu Kosova iz 2008. godine, i proglašenju nezavisnosti", Keefe je naveo da se tu "govori u stvari o dva različita pitanja".
"Pitanje nezavisnosti Kosova je tada bilo odlučeno, mi smo doneli odluku da ga priznamo, na kraju dugog procesa i nakon što se ukazala potreba za međunarodnom akcijom koja bi se bavila zločinima koje je počinio režim Slobodana Miloševića. To je bilo tada. Ono čime se bavimo danas jeste kako da se postigne napredak. Razmišljamo o budućnosti. Razmišljamo kako da zemlje u regionu, naročito Srbija i Kosovo, krenu naprijed, kako da unaprijede život svojih građana, kako da nastave sa neophodnim reformama kako bi se pridružili EU", poručio je Keefe.
On je dodao da je "upravo zbog toga fokus sada na dijalogu".
"Format tog dijaloga je dogovoren, dijalog se odvija između dvije strane, njime posreduje Evropska unija i njegov cilj je da dovede do normalizacije odnosa, što će značiti da možemo nastaviti dalje.
Čuo sam već te argumente, ali ja tu ne vidim vezu", naveo je ambasador Velike Britanije u Srbiji.
