Srbija treba da učini mnogo više kako bi bili ispunjeni legitimni zahtjevi Albanaca iz Preševske doline, poručuju iz Predsjedništva Kosova i dodaju kako nije isključena mogućnost da se pitanje Albanaca u tom kraju Srbije uključi i u briselski dijalog.
To su putem deklaracije usvojene prošle nedjelje zatražili od Beograda, Prištine i Brisela predstavnici Albanaca iz tri opštine na jugu Srbije, koji žele da se rješavanje statusa albanske nacionalne manjine iz opština Preševo, Bujanovac i Medveđe uvrsti u konačni dokument briselskog dogovora.
Šef kabineta predsednika Kosova Bekim Çollaku izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su institucije Republike Kosovo neprestano tražile od srpskih vlasti da poštuju prava Albanaca koji žive u Preševskoj dolini u skladu sa najvišim evropskim standardima. Srbija, ističe Çollaku, mora da učini mnogo više kako bi se ispunili njihovi legitimni zahtjevi, te dodaje da će institucije Kosova i dalje podržavati i štititi interese Albanaca u Srbiji, u svim demokratskim oblicima.
"Ovo, naravno, ne isključuje mogućnost rasprave o ovom pitanju na različitim međunarodnim nivoima, uključujući i dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije. Kosovo primjenjuje najviše standarde i predstavlja najbolji primjer, koji Srbija treba da usvoji, za poštivanje prava zajednica", izjavio je Çollaku.
Predsjednik Bujanovca Shaip Kamberi tvrdi da se tamošnje albansko stanovništvo suočava sa brojnim problemima i teškim kršenjima ljudskih prava.
"Ne može se postići dugoročni mir i stabilnost na Balkanu sve dok postoje izvori kriza, kao što su ovi u Preševskoj dolini. Ne mogu postojati dobrosusjedski odnosi Srbije i Kosova, čak i ukoliko se postigne jedan sporazum, sve dok se prava Albanaca ovde i dalje ugrožavaju", kazao je Kamberi u izjavi za RSE.
Shaip Kamberi je od predsjednika i premijera Kosova, te kosovske Skupštine zatražio da se više angažuju na ispunjenju zahtjeva Albanaca u tim opštinama, dodajući da se - dok Kosovo pruža maksimalne mogućnosti kosovskim Srbima - Albancima u Srbiji uskraćuju elementarna prava.
Jeta Krasniqi iz Kosovskog demokratskog instituta, koja prati proces dijaloga Kosova i Srbije, kaže da se pitanje Albanaca iz Preševske doline svakako mora naći za pregovaračkim stolom u Briselu, s obzirom da sam dijalog Kosova i Srbije teži poboljšanju života građana.
"Evropska unija (EU) treba da traži od Srbije da poštuje prava albanske zajednice u Srbiji, uslovljavajući tako put Srbije u EU i otvaranje novih poglavlja koja se tiču njihovih ljudskih, političkih i ekonomskih prava. Kosovski lideri su neprestano govorili da će biti reciprociteta sa srpskom stranom. Isto to traže i albanski građani u Preševskoj dolini", kazala je Jeta Krasniqi.
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić, komentarišući deklaraciju Albanaca, je upozorio albanske predstavnice u tom dijelu Srbije "da se ne igraju", rekavši da "svako strpljenje ima granice".
Albanci sa juga Srbije upravo su Dačiću 2013. kao premijeru uputili plan od sedam tačaka u kojem su pobrojani problemi te nacionalne zajednice. Plan se odnosi i na zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, ekonomski oporavak tri opštine, službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola, kao i na decentralizaciju pravosuđa.
Primjera radi, Albanci u Preševskoj dolini i dalje imaju problema u obrazovnom procesu - sa snabdjevanjem školskim udžbenicima sa Kosova, te nostrifikacijom diploma koje su stečene na Kosovu, iako je o tome postignut dogovor u Briselu.
Pored toga, u Preševu je ugašen Osnovni sud, Bujanovac nema tužilaštvo.
Predsjednici Kosova i Srbije dijalog u Briselu nastavljaju u sredu (18. juli). Kako je prethodno izjavio predsjednik Kosova, dijalog je sada ušao u konačnu fazu na kraju koje se očekuje postizanje konačnog sporazuma koji će dovesti i do recipročnog priznanja Kosova i Srbije.
U Brisel, pored predsjednika, putuju u premijer Kosova Ramush Haradinaj, predsjednik Skupštine Kadri Veseli, te zamenici premijera Behxheta Pacollija - Fatmir Limaj i Dardan Gashi.
Kako je saopšteno iz Ureda premijera, oni će se sastati sa visokom predstavnicom EU Federicom Mogherini kojoj će preneti i zahtjeve da se u dijalog uključi i opozicija, odnosno da se formira sveobuhvatna ekipa za ovu fazu dijaloga.
Šef kabineta predsednika Kosova Bekim Çollaku izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su institucije Republike Kosovo neprestano tražile od srpskih vlasti da poštuju prava Albanaca koji žive u Preševskoj dolini u skladu sa najvišim evropskim standardima. Srbija, ističe Çollaku, mora da učini mnogo više kako bi se ispunili njihovi legitimni zahtjevi, te dodaje da će institucije Kosova i dalje podržavati i štititi interese Albanaca u Srbiji, u svim demokratskim oblicima.
"Ovo, naravno, ne isključuje mogućnost rasprave o ovom pitanju na različitim međunarodnim nivoima, uključujući i dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije. Kosovo primjenjuje najviše standarde i predstavlja najbolji primjer, koji Srbija treba da usvoji, za poštivanje prava zajednica", izjavio je Çollaku.
Predsjednik Bujanovca Shaip Kamberi tvrdi da se tamošnje albansko stanovništvo suočava sa brojnim problemima i teškim kršenjima ljudskih prava.
"Ne može se postići dugoročni mir i stabilnost na Balkanu sve dok postoje izvori kriza, kao što su ovi u Preševskoj dolini. Ne mogu postojati dobrosusjedski odnosi Srbije i Kosova, čak i ukoliko se postigne jedan sporazum, sve dok se prava Albanaca ovde i dalje ugrožavaju", kazao je Kamberi u izjavi za RSE.
Shaip Kamberi je od predsjednika i premijera Kosova, te kosovske Skupštine zatražio da se više angažuju na ispunjenju zahtjeva Albanaca u tim opštinama, dodajući da se - dok Kosovo pruža maksimalne mogućnosti kosovskim Srbima - Albancima u Srbiji uskraćuju elementarna prava.
Jeta Krasniqi iz Kosovskog demokratskog instituta, koja prati proces dijaloga Kosova i Srbije, kaže da se pitanje Albanaca iz Preševske doline svakako mora naći za pregovaračkim stolom u Briselu, s obzirom da sam dijalog Kosova i Srbije teži poboljšanju života građana.
"Evropska unija (EU) treba da traži od Srbije da poštuje prava albanske zajednice u Srbiji, uslovljavajući tako put Srbije u EU i otvaranje novih poglavlja koja se tiču njihovih ljudskih, političkih i ekonomskih prava. Kosovski lideri su neprestano govorili da će biti reciprociteta sa srpskom stranom. Isto to traže i albanski građani u Preševskoj dolini", kazala je Jeta Krasniqi.
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić, komentarišući deklaraciju Albanaca, je upozorio albanske predstavnice u tom dijelu Srbije "da se ne igraju", rekavši da "svako strpljenje ima granice".
Albanci sa juga Srbije upravo su Dačiću 2013. kao premijeru uputili plan od sedam tačaka u kojem su pobrojani problemi te nacionalne zajednice. Plan se odnosi i na zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, ekonomski oporavak tri opštine, službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola, kao i na decentralizaciju pravosuđa.
Primjera radi, Albanci u Preševskoj dolini i dalje imaju problema u obrazovnom procesu - sa snabdjevanjem školskim udžbenicima sa Kosova, te nostrifikacijom diploma koje su stečene na Kosovu, iako je o tome postignut dogovor u Briselu.
Pored toga, u Preševu je ugašen Osnovni sud, Bujanovac nema tužilaštvo.
Predsjednici Kosova i Srbije dijalog u Briselu nastavljaju u sredu (18. juli). Kako je prethodno izjavio predsjednik Kosova, dijalog je sada ušao u konačnu fazu na kraju koje se očekuje postizanje konačnog sporazuma koji će dovesti i do recipročnog priznanja Kosova i Srbije.
U Brisel, pored predsjednika, putuju u premijer Kosova Ramush Haradinaj, predsjednik Skupštine Kadri Veseli, te zamenici premijera Behxheta Pacollija - Fatmir Limaj i Dardan Gashi.
Kako je saopšteno iz Ureda premijera, oni će se sastati sa visokom predstavnicom EU Federicom Mogherini kojoj će preneti i zahtjeve da se u dijalog uključi i opozicija, odnosno da se formira sveobuhvatna ekipa za ovu fazu dijaloga.
