Nastavak tehničkog dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u Briselu i dalje je neizvjestan, a dvije strane optužuju jedna drugu za nesprovođenje postignutih sporazuma.
I portparolka evropske komesarke Federice Mogherini, Maja Kocijančič, je rekla za Radio Slobodna Evropa (RSE) "da Brisel još nema datum za nastavak dijaloga".
Kosovo tvrdi da neće sjesti za sto ukoliko se ne bude razgovaralo o implementaciji svih postignutih sporazuma do sada, a ne samo, kako kaže kosovska strana, o Zajednici opština sa srpskom većinom.
Srpska strana odbacuje tvrdnje o nesprovođenju sporazuma, dodajući da Priština bježi od dijaloga.
U međuvremenu, delegacija Kosova na čelu sa šefom tima za tehnički dijalog Avnijom Arifijem u ponedjeljak na redovnom godišnjem sastanku predstavnicima država članica Evropske unije prezentuje rezultate dijaloga, ali i, kako je Arifi za RSE rekao, blokade sa kojima se Kosovo suočava u sprovođenju postignutih sporazuma. On je kazao da nema saznanja da li se u Briselu nalazi i srpska strana, ali je dodao da sastanci sa predstavnicima Srbije nisu predviđeni ovog puta.
Arifi je nedavno odbio poziv Brisela da prisustvuje sastanku 7. i 8. juna sa srpskom stranom, koji je trebalo da se fokusira na Zajednicu opština sa srpskom većinom. Kazao je da Kosovo neće učestvovati u dijalogu dok Srbija ne ispuni sve briselske dogovore.
Arifi je u ponedjeljak istakao da Kosovo i dalje čeka na poziv za nastavak dijaloga, na kojem prije svega treba da se razgovara o sporazumu o energetici.
"Imali smo ponudu da dođemo i da saslušamo dokle se stiglo sa izradom statuta o Zajednici opština sa srpskom većinom, ali nismo prihvatili jer postoje veći prioriteti. Za nas nema manje ili više ozbiljnih sporazuma, važni su svi podjednako", kazao je Arifi.
"Ovde nema nejasnoća. Srpska strana je blokirala niz sporazuma, zainteresovana je samo za Zajednicu. Sporazumi su postignuti da se provedu i treba da se provedu svi", dodao je Arifi.
On, međutim, nije mogao da predvidi kada će biti održana sljedeća runda dijaloga na tehničkom nivou, a još uvijek nije sigurno ni kada će se predsjednici dveju država sastati.
Na agendi jučerašnjeg sastanaka sa predstavnicima država članica EU je bilo izvještavanje o svakom sporazumu pojedinačno postignutom u Briselu, od prvog Briselskog sporazuma, sporazuma o izborima, Zajednici, policiji, pravosuđu, civilnoj zaštiti, energetici i telekomunikacijama, do onih o carini, integrisanom upravljanju, slobodi kretanja, mostu u Mitrovici, regionalnoj saradnji, univerzitetskim diplomama i katastru.
Zamjenik direktora takozvane kancelarije Vlade Srbije za Kosovo Dušan Kozarev, reagujući na Arifijevu izjavu, ocjenio je kao neistinu da Beograd ne sprovodi svoje obaveze iz Briselskog dijaloga, te ustvrdio "da Priština bježi od dijaloga i da je spremna da razgovara isključivo sama sa sobom".
"Iako Priština navodi da nastavak dijaloga nije koristan, Beograd naglašava da je dijalog, ne samo koristan, već i neophodan, jer sve drugo nas vodi korak unazad, u destabilizaciju i pogoršanje situacije na terenu", ocjenio je on u saopštenju.
Jeta Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova kaže da svi sporazumi iz ovog procesa trebaju da se sprovedu kako bi se rezultati videli na terenu. Ona dodaje, da je nemoguće da se dijalog okonča bez sprovođenja sporazuma.
"Postoje sporazumi koji su postignuti još 2011, a koji se i dalje ne sprovode, a to dosta košta Kosovo i njene građane, kao što je sporazum o energetici. Sada, pošto se dijalog privodi kraju, jako je važno da se svi sporazumi postignuti u ovom procesu sprovedu i Brisel to treba da traži od obje strane, ali i da sankcionišu one koji ne sprovode dogovoreno. To može da uradi tako što će da im uskrati sredstva koje dvije strane dobijaju u sklopu evrointegracija", ističe Krasniqi.
Vlada Kosova je 5. juna povukla sa skupštinskog dnevnog reda Nacrt državne platforme za okončanje dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, koja predviđa da tu fazu predvodi predsjednik Kosova Hashim Thaçi. Tome se protivi kosovska opozicija. Platforma je povučena kako bi se omogućilo postizanje što šireg nacionalnog konsenzusa.
Kosovo tvrdi da neće sjesti za sto ukoliko se ne bude razgovaralo o implementaciji svih postignutih sporazuma do sada, a ne samo, kako kaže kosovska strana, o Zajednici opština sa srpskom većinom.
Srpska strana odbacuje tvrdnje o nesprovođenju sporazuma, dodajući da Priština bježi od dijaloga.
U međuvremenu, delegacija Kosova na čelu sa šefom tima za tehnički dijalog Avnijom Arifijem u ponedjeljak na redovnom godišnjem sastanku predstavnicima država članica Evropske unije prezentuje rezultate dijaloga, ali i, kako je Arifi za RSE rekao, blokade sa kojima se Kosovo suočava u sprovođenju postignutih sporazuma. On je kazao da nema saznanja da li se u Briselu nalazi i srpska strana, ali je dodao da sastanci sa predstavnicima Srbije nisu predviđeni ovog puta.
Arifi je nedavno odbio poziv Brisela da prisustvuje sastanku 7. i 8. juna sa srpskom stranom, koji je trebalo da se fokusira na Zajednicu opština sa srpskom većinom. Kazao je da Kosovo neće učestvovati u dijalogu dok Srbija ne ispuni sve briselske dogovore.
Arifi je u ponedjeljak istakao da Kosovo i dalje čeka na poziv za nastavak dijaloga, na kojem prije svega treba da se razgovara o sporazumu o energetici.
"Imali smo ponudu da dođemo i da saslušamo dokle se stiglo sa izradom statuta o Zajednici opština sa srpskom većinom, ali nismo prihvatili jer postoje veći prioriteti. Za nas nema manje ili više ozbiljnih sporazuma, važni su svi podjednako", kazao je Arifi.
"Ovde nema nejasnoća. Srpska strana je blokirala niz sporazuma, zainteresovana je samo za Zajednicu. Sporazumi su postignuti da se provedu i treba da se provedu svi", dodao je Arifi.
On, međutim, nije mogao da predvidi kada će biti održana sljedeća runda dijaloga na tehničkom nivou, a još uvijek nije sigurno ni kada će se predsjednici dveju država sastati.
Na agendi jučerašnjeg sastanaka sa predstavnicima država članica EU je bilo izvještavanje o svakom sporazumu pojedinačno postignutom u Briselu, od prvog Briselskog sporazuma, sporazuma o izborima, Zajednici, policiji, pravosuđu, civilnoj zaštiti, energetici i telekomunikacijama, do onih o carini, integrisanom upravljanju, slobodi kretanja, mostu u Mitrovici, regionalnoj saradnji, univerzitetskim diplomama i katastru.
Zamjenik direktora takozvane kancelarije Vlade Srbije za Kosovo Dušan Kozarev, reagujući na Arifijevu izjavu, ocjenio je kao neistinu da Beograd ne sprovodi svoje obaveze iz Briselskog dijaloga, te ustvrdio "da Priština bježi od dijaloga i da je spremna da razgovara isključivo sama sa sobom".
"Iako Priština navodi da nastavak dijaloga nije koristan, Beograd naglašava da je dijalog, ne samo koristan, već i neophodan, jer sve drugo nas vodi korak unazad, u destabilizaciju i pogoršanje situacije na terenu", ocjenio je on u saopštenju.
Jeta Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova kaže da svi sporazumi iz ovog procesa trebaju da se sprovedu kako bi se rezultati videli na terenu. Ona dodaje, da je nemoguće da se dijalog okonča bez sprovođenja sporazuma.
"Postoje sporazumi koji su postignuti još 2011, a koji se i dalje ne sprovode, a to dosta košta Kosovo i njene građane, kao što je sporazum o energetici. Sada, pošto se dijalog privodi kraju, jako je važno da se svi sporazumi postignuti u ovom procesu sprovedu i Brisel to treba da traži od obje strane, ali i da sankcionišu one koji ne sprovode dogovoreno. To može da uradi tako što će da im uskrati sredstva koje dvije strane dobijaju u sklopu evrointegracija", ističe Krasniqi.
Vlada Kosova je 5. juna povukla sa skupštinskog dnevnog reda Nacrt državne platforme za okončanje dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, koja predviđa da tu fazu predvodi predsjednik Kosova Hashim Thaçi. Tome se protivi kosovska opozicija. Platforma je povučena kako bi se omogućilo postizanje što šireg nacionalnog konsenzusa.
