Dugoročno rješenje za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine podrazumeva održivo i realistično rješenje zasnovano na međunarodnom pravu, kaže komesar za pregovore o proširenju Johannes Hahn.
"Sljedeći korak je, kaže, podizanje normalizacija na sveobuhvatni nivo, a na dvema stranama je da uz pomoć Federice Mogherini definišu sadržaj pravno obavezujućeg sporazuma".
Hahn ocjenjuje da je dosadašnji tok dijaloga Beograda i Prištine doveo do značajne normalzacije odnosa dve strane.
"Predsjednici Hashim Thaçi i Aleksandar Vučić su u julu 2017. godine kroz dijalog kome posreduje visoka predstavnica počeli rad na sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa u formi pravno-obavezujućeg sporazuma. Tokom godina dijalog je doveo do značajne normalizacije odnose između Beograda i Prištine, a sljedeći korak je da se ta normalizacija dovde na sveobuhvatni nivo. Na dvema stranama je da definišu sadržaj tog pravno-obavezujućeg sporazuma", objašava Johannes Hahn.
Razmjena teritorija
Hahn ponavlja da će od sveobuhvatne normalizacije odnosa dobrobit imati i Beograd i Priština, i da će to biti od vitalnog interesa za nastavak njihovog evropskog puta. Govoreći o razmjeni teritorija, on je ocjenio da ne vjeruje da strane u dijalogu žele da o svojoj pregovaračkoj strategiji diskutuju preko medija.
On kaže i da ono što EU sada očekuje u okviru dijaloga jeste da se dogovor o Zajednici srpskih opština (ZSO) u potpunosti primjeni bez odlaganja.
"Dogovor predviđa da se nacrt statuta ZSO izradi za četriri mjeseca od početka rada na nacrtu. Premijer Kosova dao je mandat upravljačkom timu da počne rad na nacrtu 4. aprila što znači rok do 4. avgusta", kaže komesar za proširenje. Međutim, Hahn nije odgovorio šta će biti ukoliko se zacratni rok za izradu statuta ZSO probije niti da li će takav čin obesmisliti cio tok dijaloga.
Kada je riječ o predstojećem samitu EU Zapadni Balkan koji se održava 17. maja u Sofiji, evropski komesar kaže da će to biti još jedna historijska odrednica u odnosima EU i Zapadnog Balkna. On je najavio da će tokom samita Evropska komisija predstaviti obiman finansijski paket koji će podržati ključne projekte u oblasti povezivanja na Zapadnom Balkanu, ojačati regionalnu saradnju i pomoći da se Zapadni Balkna još čvršće veže za EU.
Pored mnogih komentara da samit u Sofiji neće pružiti direktnu podršku procesu proširenja EU, kao i da novi nacrt budžeta EU do 2027. godine nije predvideo novac za eventualne buduće članice, komesar Hahn kaže da "proširenje ostaje ključuno u odnosima EU prema Zapadnom Balkanu" i da se to reflektuje i kroz Stregiju proširenja i novi budžet EU.
"Kao prvo, predložena nova konstrukcija diplomatskih instrumenta EU fokusira se na prioritete što uključuje i Zapadni Balkan i povećava fondove za taj region. Istovremeno član 19 predloženog budžeta crno na bijelo kaže da će biti prerađen ukoliko dođe do prijema novih članica. Tačno to se dogodilo i kada je Hrvatska 2013. godine ušla u EU", zaključio je komesar Hahn.
Hahn ocjenjuje da je dosadašnji tok dijaloga Beograda i Prištine doveo do značajne normalzacije odnosa dve strane.
"Predsjednici Hashim Thaçi i Aleksandar Vučić su u julu 2017. godine kroz dijalog kome posreduje visoka predstavnica počeli rad na sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa u formi pravno-obavezujućeg sporazuma. Tokom godina dijalog je doveo do značajne normalizacije odnose između Beograda i Prištine, a sljedeći korak je da se ta normalizacija dovde na sveobuhvatni nivo. Na dvema stranama je da definišu sadržaj tog pravno-obavezujućeg sporazuma", objašava Johannes Hahn.
Razmjena teritorija
Hahn ponavlja da će od sveobuhvatne normalizacije odnosa dobrobit imati i Beograd i Priština, i da će to biti od vitalnog interesa za nastavak njihovog evropskog puta. Govoreći o razmjeni teritorija, on je ocjenio da ne vjeruje da strane u dijalogu žele da o svojoj pregovaračkoj strategiji diskutuju preko medija.
On kaže i da ono što EU sada očekuje u okviru dijaloga jeste da se dogovor o Zajednici srpskih opština (ZSO) u potpunosti primjeni bez odlaganja.
"Dogovor predviđa da se nacrt statuta ZSO izradi za četriri mjeseca od početka rada na nacrtu. Premijer Kosova dao je mandat upravljačkom timu da počne rad na nacrtu 4. aprila što znači rok do 4. avgusta", kaže komesar za proširenje. Međutim, Hahn nije odgovorio šta će biti ukoliko se zacratni rok za izradu statuta ZSO probije niti da li će takav čin obesmisliti cio tok dijaloga.
Samit u SofijiOn my way to #WesternBalkanSummit in #Sofia. Looking forward to a historical meeting, strengthening the #EuropeanPerspective of our partners with concrete initiatives! Already today I am participating in a series of high-level #EPP events.
— Johannes Hahn (@JHahnEU) May 16, 2018
Kada je riječ o predstojećem samitu EU Zapadni Balkan koji se održava 17. maja u Sofiji, evropski komesar kaže da će to biti još jedna historijska odrednica u odnosima EU i Zapadnog Balkna. On je najavio da će tokom samita Evropska komisija predstaviti obiman finansijski paket koji će podržati ključne projekte u oblasti povezivanja na Zapadnom Balkanu, ojačati regionalnu saradnju i pomoći da se Zapadni Balkna još čvršće veže za EU.
Pored mnogih komentara da samit u Sofiji neće pružiti direktnu podršku procesu proširenja EU, kao i da novi nacrt budžeta EU do 2027. godine nije predvideo novac za eventualne buduće članice, komesar Hahn kaže da "proširenje ostaje ključuno u odnosima EU prema Zapadnom Balkanu" i da se to reflektuje i kroz Stregiju proširenja i novi budžet EU.
"Kao prvo, predložena nova konstrukcija diplomatskih instrumenta EU fokusira se na prioritete što uključuje i Zapadni Balkan i povećava fondove za taj region. Istovremeno član 19 predloženog budžeta crno na bijelo kaže da će biti prerađen ukoliko dođe do prijema novih članica. Tačno to se dogodilo i kada je Hrvatska 2013. godine ušla u EU", zaključio je komesar Hahn.
