Evropska komisija je objavila godišnji paket o proširenju, uključujući pojedinačne izvještaje za svaku zemlju koja ima za ambiciju da se priključi EU. U okviru paketa, Evropska komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom, ali i Makedonijom, koja takvu preporuku ima od 2009 godine.
Visoka predstavnica Evropske unije za zajedničku spoljnu poitiku i bezbjednost Frederica Mogherini je naglasila da se svaki partner u regionu procjenjuje na osnovu sopstvenih zasluga, te da je ovo trenutak kada se promjene u regionu prepoznaju i one čine nepovratnim kretanje svih zapadnobalkanskih država prema Evropskoj uniji.
"Rekla sam u više navrata, Zapadni Balkan je Evropa i biće dio Evropske unije, jače, stabilne i ujedinjene Evropske unije. U pitanju je zajednički interes i zajednička odgovornost sa zemljama regiona, u korist svih naših građana unutar i van Unije", izjavila je Mogherini.
Evropski komesar za proširenje Johanes Hahn je ponovio da je cilj Evropske unije "izvozi stabilnost a ne uvozi nestabilnost". Osvrćući se na najvažnije elemente sa paketa: preporuke o otvaranju pregovora za Albaniju i Makedoniju, Hahn je upozorio da ovo ne znači i kraj angažovanjima, kako u Skoplju tako i u Tirani.
"Ovo je dobro obavljen posao, ali, kao i uvijek, to nije vrijeme za samozadovoljstvo, pa čak i ako je najpopularnija riječ u regionu 'skoro', još uvijek nismo 'skoro tamo'. Daleko smo od 'skoro', ali smo na dobrom putu. Ali za neko vreme možemo govoriti da je 'skoro gotovo', ali još nije trenutak za to", kazao je Hahn.
Makedonski premijer je pozitivnu ocjenu za Makedoniju ocjenio kao korak više do članstva u Evropskoj uniji i postizanja evropskih standarda. Dodao je kako je da je u razgovorima sa Grčkom oko imena Makedonije načinjen "stvarni napredak.
"To mi daje snažnu volju i optimizam da nastavim i stvarno je moguće u nekoliko nedjelja koje dolaze pred nama da se pronađe rješenje. To može da znači i dvije i šest nedjelja. Činimo napore da to bude prije EU samita u junu, jer će se donositi odluka o datumu za pregovore, ali bi bili srećni da bude i ranije", rekao je Zaev.
U paketu proširenja se ponovo se naglašava da su bilateralni sporovi i dalje među glavnim preprekama u procesu evrointegracija, a u prethodnom periodu nije postignut ni jedan rezultat u rješavanju otvorenih pitanja među susjedima. S tim u vezi se podvlači neophodnost hitnog napretka u procesu dijaloga Beograda i Prištine koji bi se trebao okončati zakonski obavezujućim sporazumom o normalizaciji odnosa. Frederica Mogherini je izjavila da je "pozitivni optmista" oko sporazuma Srbije i Kosova.
"Ja sam više puta rekla da, čak i ako postoje napetosti i poteškoće koje stalno nastaju, možda čak i upravo zbog toga, postoji perspektiva i mogućnost napredovanja i postizanja dogovora. Ja snažno vjerujem da su postojeće rukovodstvo, ali i građani svijesni da je ovo trenutak da se odlučno krećemo naprijed, sa osećajem kompromisa i sa ciljem da imamo bolju situaciju kako za Prištinu tako i za Beograd", izjavila je Mogherini.
Ona je upozorila da obe strane imaju obavezu da sprovedu sve sporazume koji su postignuti u okviru dijaloga.
"Kredibilitet nove faze dijaloga treba da se izgradi na punoj implementaciji postignutih dogovora", poručila je Mogherini.
Zabrinjavajući pokušaji ukidanja Specijalnog suda
Kako Kosovu, tako i Srbiji, u Izvještaju se poručuje da put ka EU vodi preko dijaloga o normalizaciji odnosa.
Izvještaj o Kosovu utvrđuje da je u protekloj godini usporen reformski proces zbog odugovlačenog izbornog perioda. Od vlasti na Kosovu se traži ubrzanje implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i agende evropskih reformi, te konstatuje da su pokušaji da se ukine Specijalni sud za ratne zločine bili ozbiljno zabrinjavajući.
Šefica kancelarije EU na Kosovu Natalija Apostolova je na konferenciji za novinare rekla je da ukidanje vizne liberalizacije ove godine zavisi kako od Kosova, tako i od država članica EU. Ona je takođe naglasila da je Kosovo prekršilo zakon prilikom hapšenja i deportacije šestoro turskih državljana koji su imali boravišnu dozvolu na Kosovu, te dodala da je to navedeno i u Izvještaju o napretku.
Predsjednik Kosova Hadhim Thaçi je nakon objave izvještaja rekao da Kosovo ostaje posvećeno sprovođenju evropskih reformi i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživaju sa EU, te dijalogu o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Naveo je da sve institucije, bez gubljenja vremena, trebaju da dobro razmotre sadržaj i nalaze izvještaja kako bi se radilo na rješavanju pomenutih problema i izazova.
U izvještaju o Srbiji se beogradskih vlasti traži da ojača napore i pokaže konkretne rezultate, naročito u smislu "stvaranja i omogućavanja klime" za slobodu izražavanja, u jačanju i efikasnosti nezavisnog sudskog sistema, kao i postizanju održivog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Evropska komisija ocjenila je da je Bosna i Hercegovina bila veoma spora u protekloj godini u postizanju rezultata u prioritetima koji proizilaze iz reformskog procesa. U izvještaju o BiH se navodi da zemlja mora da ubrza reforme koje su orijentisane ka EU, kako bi se rješili i duboko ukorenjeni strukturalni problemi koji su bili prepreka za napredak zemlje. EK potvrđuje da radi na mišljenju o sarajevskoj aplikaciji za status kandidata za punopravno članstvo u EU.
Evropska komisija je svojevremeno promjenila prioritete za BiH, te je sa "teških" političkih tema - kao što su promjene Ustava, oko kojih nije postojala saglasnost, pažnju usmjerila na ekonomska i socijalna pitanja. Tako je nastala reformska agenda, čiji značaj je naglašen i u Izvještaju o napretku.
U izvještaju o Crnoj Gori stoji da nema vidljivog i značajnog praktičnog uticaja reformi u polju vladavine prava, iako je zemlja napredovala u legalnom i institucionalom okviru. Ovaj dokument ocjenjuje da nema napretka o pitanju slobode izražavanja.
U prvim reakcijama na predstavljeni Izvještaj, u Crnoj Gori se naglašava da ozbiljan izazov predstavlja - borba protiv korupcije, sprovođenje finansijskih istraga i borba za slobodu govora, o čemu je Evropska komisija izrazila zabrinutost.
"Rekla sam u više navrata, Zapadni Balkan je Evropa i biće dio Evropske unije, jače, stabilne i ujedinjene Evropske unije. U pitanju je zajednički interes i zajednička odgovornost sa zemljama regiona, u korist svih naših građana unutar i van Unije", izjavila je Mogherini.
Evropski komesar za proširenje Johanes Hahn je ponovio da je cilj Evropske unije "izvozi stabilnost a ne uvozi nestabilnost". Osvrćući se na najvažnije elemente sa paketa: preporuke o otvaranju pregovora za Albaniju i Makedoniju, Hahn je upozorio da ovo ne znači i kraj angažovanjima, kako u Skoplju tako i u Tirani.
"Ovo je dobro obavljen posao, ali, kao i uvijek, to nije vrijeme za samozadovoljstvo, pa čak i ako je najpopularnija riječ u regionu 'skoro', još uvijek nismo 'skoro tamo'. Daleko smo od 'skoro', ali smo na dobrom putu. Ali za neko vreme možemo govoriti da je 'skoro gotovo', ali još nije trenutak za to", kazao je Hahn.
Makedonski premijer je pozitivnu ocjenu za Makedoniju ocjenio kao korak više do članstva u Evropskoj uniji i postizanja evropskih standarda. Dodao je kako je da je u razgovorima sa Grčkom oko imena Makedonije načinjen "stvarni napredak.
"To mi daje snažnu volju i optimizam da nastavim i stvarno je moguće u nekoliko nedjelja koje dolaze pred nama da se pronađe rješenje. To može da znači i dvije i šest nedjelja. Činimo napore da to bude prije EU samita u junu, jer će se donositi odluka o datumu za pregovore, ali bi bili srećni da bude i ranije", rekao je Zaev.
U paketu proširenja se ponovo se naglašava da su bilateralni sporovi i dalje među glavnim preprekama u procesu evrointegracija, a u prethodnom periodu nije postignut ni jedan rezultat u rješavanju otvorenih pitanja među susjedima. S tim u vezi se podvlači neophodnost hitnog napretka u procesu dijaloga Beograda i Prištine koji bi se trebao okončati zakonski obavezujućim sporazumom o normalizaciji odnosa. Frederica Mogherini je izjavila da je "pozitivni optmista" oko sporazuma Srbije i Kosova.
"Ja sam više puta rekla da, čak i ako postoje napetosti i poteškoće koje stalno nastaju, možda čak i upravo zbog toga, postoji perspektiva i mogućnost napredovanja i postizanja dogovora. Ja snažno vjerujem da su postojeće rukovodstvo, ali i građani svijesni da je ovo trenutak da se odlučno krećemo naprijed, sa osećajem kompromisa i sa ciljem da imamo bolju situaciju kako za Prištinu tako i za Beograd", izjavila je Mogherini.
Ona je upozorila da obe strane imaju obavezu da sprovedu sve sporazume koji su postignuti u okviru dijaloga.
"Kredibilitet nove faze dijaloga treba da se izgradi na punoj implementaciji postignutih dogovora", poručila je Mogherini.
Zabrinjavajući pokušaji ukidanja Specijalnog suda
Kako Kosovu, tako i Srbiji, u Izvještaju se poručuje da put ka EU vodi preko dijaloga o normalizaciji odnosa.
Izvještaj o Kosovu utvrđuje da je u protekloj godini usporen reformski proces zbog odugovlačenog izbornog perioda. Od vlasti na Kosovu se traži ubrzanje implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i agende evropskih reformi, te konstatuje da su pokušaji da se ukine Specijalni sud za ratne zločine bili ozbiljno zabrinjavajući.
Šefica kancelarije EU na Kosovu Natalija Apostolova je na konferenciji za novinare rekla je da ukidanje vizne liberalizacije ove godine zavisi kako od Kosova, tako i od država članica EU. Ona je takođe naglasila da je Kosovo prekršilo zakon prilikom hapšenja i deportacije šestoro turskih državljana koji su imali boravišnu dozvolu na Kosovu, te dodala da je to navedeno i u Izvještaju o napretku.
Predsjednik Kosova Hadhim Thaçi je nakon objave izvještaja rekao da Kosovo ostaje posvećeno sprovođenju evropskih reformi i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživaju sa EU, te dijalogu o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Naveo je da sve institucije, bez gubljenja vremena, trebaju da dobro razmotre sadržaj i nalaze izvještaja kako bi se radilo na rješavanju pomenutih problema i izazova.
U izvještaju o Srbiji se beogradskih vlasti traži da ojača napore i pokaže konkretne rezultate, naročito u smislu "stvaranja i omogućavanja klime" za slobodu izražavanja, u jačanju i efikasnosti nezavisnog sudskog sistema, kao i postizanju održivog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Evropska komisija ocjenila je da je Bosna i Hercegovina bila veoma spora u protekloj godini u postizanju rezultata u prioritetima koji proizilaze iz reformskog procesa. U izvještaju o BiH se navodi da zemlja mora da ubrza reforme koje su orijentisane ka EU, kako bi se rješili i duboko ukorenjeni strukturalni problemi koji su bili prepreka za napredak zemlje. EK potvrđuje da radi na mišljenju o sarajevskoj aplikaciji za status kandidata za punopravno članstvo u EU.
Evropska komisija je svojevremeno promjenila prioritete za BiH, te je sa "teških" političkih tema - kao što su promjene Ustava, oko kojih nije postojala saglasnost, pažnju usmjerila na ekonomska i socijalna pitanja. Tako je nastala reformska agenda, čiji značaj je naglašen i u Izvještaju o napretku.
U izvještaju o Crnoj Gori stoji da nema vidljivog i značajnog praktičnog uticaja reformi u polju vladavine prava, iako je zemlja napredovala u legalnom i institucionalom okviru. Ovaj dokument ocjenjuje da nema napretka o pitanju slobode izražavanja.
U prvim reakcijama na predstavljeni Izvještaj, u Crnoj Gori se naglašava da ozbiljan izazov predstavlja - borba protiv korupcije, sprovođenje finansijskih istraga i borba za slobodu govora, o čemu je Evropska komisija izrazila zabrinutost.
