Realno je očekivati da Simatović i Stanišić novo suđenje u Hagu dočekaju na slobodi, smatra Rasim Ljajić.
Predsjednik Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić smatra da je realno očekivati da će bivši šefovi Službe državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović biti pušteni na slobodu do početka ponovljenog suđenja u Hagu.
"Ne može se predvideti kada će novo suđenje početi, kao ni koliko će postupak trajati, ali je realno očekivati da Stanišić i Simatović budu pušteni na slobodu do početka suđenja", rekao je Ljajić za beogradski Danas.
Najavio je da će država Srbija, kada bude zakazano novo suđenje, pružiti garancije i Stanišiću i Simatoviću za odbranu sa slobode jer su se "oni dobrovoljno predali Tribunalu".
Istakao je da su se optuženi šefovi Službe državne bezbjednosti uvijek vraćali u Hag kada se od njih to tražilo i da su postupali prema nalozima suda.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala odlučilo je ranije da Stanišiću i Simatoviću ponovo bude suđeno po svim tačkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i da oni ostaju u pritvoru u Scheveningenu.
U obrazloženju je navedeno kako je na osnovu identificiranih pogrešaka u prethodnom postupku ustanovljeno dovoljno stavki za novi postupak.
Prvostepenom presudom izrečenom u maju 2013. godine Haški tribunal oslobodio je Stanišića i Simatovića krivice po svim tačkama optužnice.
Oslobođeni prvostepenom presudom
Stanišić i Simatović, koji su bili na privremenoj slobodi u Srbiji, u pritvor u Scheveningenu vratili su se u novembru, kako bi mjesec dana kasnije prisustvovali izricanju konačne presude.
Prvostepenom presudom, donesenom preglasavanjem sudija, Tribunal je utvrdio da Stanišić i Simatović nisu krivi za progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila.
Kao nedokazan, većina sudija odbacila je i navod optužnice da su Simatović i Stanišić bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrba s velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu.
Prema optužnici, na čelu tog zločinačkog poduhvata bio je tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Prvostepenom oslobađajućom presudom bilo je utvrđeno da su Stanišić i Simatović opremali, obučavali, finansirali, kontrolirali i na ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini slali "crvene beretke", koje su kasnije prerasle u Jedinicu za specijalne operacije SDB-a.
Ta jedinica je, zajedno sa Srpskom dobrovoljačkom gardom Željka Ražnatovića Arkana, milicijom samozvane SAO Krajina i drugim snagama "počinila zločine deportacije i prisilnog premještanja na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini", nalaz je presude.
Tvrde da nisu krivi
Na prvostepenu oslobađajuću presudu Tužilaštvo ICTY-a uložilo je žalbu 28. juna. 2013. godine, zahtijevajući da je Apelaciono vijeće u potpunosti preinači i da Stanišića i Simatovića proglasi krivim po svim tačkama optužnice.
Taj zahtjev tužioci su ponovili i tokom rasprave o njihovoj žalbi u julu ove godine.
Branioci Stanišića i Simatovića tada su od Apelacionog vijeća zatražili da odbaci žalbu i potvrdi oslobađajuću presudu.
Stanišića i Simatovića su uhapsile vlasti Srbije tokom operacije "Sablja", poslije ubistva premijera Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine u Beogradu.
Stanišić je prebačen u Hag 11. juna, a Simatović 30. maja te godine.
U prvom pojavljivanju pred sudijom obojica su izjavili da nisu krivi.
Suđenje je počelo, poslije jednog neuspješnog pokušaja, u junu 2009. godine, a izvođenje dokaza završeno je 17. septembra 2011. godine.
Tužioci su pred sudije izveli 62 svjedoka, a u odbranu optuženih iskaz su dala 33 svjedoka.
