Naziv "Republika Kosovo" ne navodi se u sporazumu o energetici, koji su nedavno potpisali predstavnici Beograda i Prištine u Briselu, ali piše u takozvanom "disklejmeru", odnosno izjavi o odricanju od odgovornosti koja se nalazi u okviru osnovnog teksta sporazuma. U tom djelu se navode viđenja obje strane o pitanju imovine na Kosovu. Imovina je, naime, bila kočnica u potpisivanju sporazuma, pa je, kako saznaje list "Danas" od izvora u Vladi Srbije, taj dio naveden na insistiranje EU kako bi to bilo predmet daljih razgovora. Zbog toga se pitanje imovine (Gazivode, Valač) ne dotiče u ovom sporazumu.
Prema saznanjima lista, svaka strana je u tom "disklejmeru" iznela svoje viđenje pitanja imovine i dogovoreno je da to bude predmet daljih razgovora. Priština je konstantno zahtjevala da se pitanje imovine ubaci u razgovore o energetici, što po prvom Briselskom sporazumu nije predviđeno, dodaje izvor u Vladi.
"Kosovo smatra da je, u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova i međunarodnim pravom, odnosno Rezolucijom SBUN 1244 i relevantnim Uredbama UNMIK-a, imovina na teritoriji Kosova u vlasništvu Republike Kosovo. Srbija smatra da je, u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom, odnosno Rezolucijom SBUN 1244, imovina na teritoriji Kosova u vlasništvu Srbije, prema posebnom pokrajinskom uređenju i u potpunosti u saglasnosti sa Ustavom Srbije", navodi se u izjavi o odricanju odgovornosti uz sporazum o energetici koji je objavljen na sajtu Kancelarije za Kosovo.
Podsjetimo, kosovska ministarka za dijalog sa Beogradom Edita Tahiri izjavila je da je Srbija u sporazumu o energetici priznala naziv "Republika Kosovo", na šta je vladina Kancelarija za Kosovo rekla da to nije tačno i da "ko gubi ima pravo da se ljuti, ali nema pravo da izmišlja". U kabinetu premijera Srbije, takođe, rečeno je listu da "nigdje ne piše Republike Kosovo". Tahiri je takođe u kratkom izvještaju o tome šta je nedavno dogovoreno u Briselu navela i da je Srbija u sporazumu koji je potpisao premijer Aleksandar Vučić o energetici odustala od insistiranja na korišćenju fusnote, čime je na neki način priznata nezavisnost Kosova. Njen izvještaj objavljen je na sajtu Vlade Kosovo na albanskom i engleskom jeziku.
U Kancelariji za Kosovo u Vladi Srbije navode za list "Danas" da su briselski pregovori statusno neutralni, kao i svaki sporazum koji proističe iz tog procesa. Takođe, i posrednik u tom dijalogu je statusno neutralan.
"A to što Priština pokušava da iz svega izvuče priču o statusu, dokaz je nekonstruktivnog pristupa dijalogu te strane i da je u korijenu problema nezrelost i nespremnost kosovske političke elite za istinsku normalizaciju odnosa na Kosovo", ističu u Kancelariji za Kosovo povodom izvještaja kosovske ministarke.
U Kancelariji za Kosovo navode da je cilj Srbije u briselskim pregovorima da se postignu dogovori koji bi omogućili da svi građani na Kosovu žive bolje uz poštovanje teritorijalnog integriteta Srbije. Ako u svakom zarezu tražimo statusno pitanje, kao što to Priština konstantno radi, dodaje se u odgovoru, nećemo daleko odmaći u pomirenju i normalizaciji odnosa.
"Uzgred, ako pogledate, prištinska štampa i razni kosovski analitičari i intelektualci danima 'razapinju' svoju vlast zbog gubljenja/slabljenja kosovske državnosti zbog nedavno potpisanih sporazuma. Vjerovatno zbog toga i pojačana potreba prištinskih vlasti za ovakvim tumačenjem tih sporazuma. Nikome koristi od dijaloga nema ako sve svodimo na priču o statusu, jer ćemo se oko toga teško ikada složiti. Moramo da razgovaramo o zajedničkim interesima oko kojih je moguće naći dogovor, o interesima koji će poboljšati život i standard svih građana na Kosovu i obezbjedi uslove za održivi suživot na tom prostoru", napominju u Kancelariji za Kosovo.
"Kosovo smatra da je, u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova i međunarodnim pravom, odnosno Rezolucijom SBUN 1244 i relevantnim Uredbama UNMIK-a, imovina na teritoriji Kosova u vlasništvu Republike Kosovo. Srbija smatra da je, u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom, odnosno Rezolucijom SBUN 1244, imovina na teritoriji Kosova u vlasništvu Srbije, prema posebnom pokrajinskom uređenju i u potpunosti u saglasnosti sa Ustavom Srbije", navodi se u izjavi o odricanju odgovornosti uz sporazum o energetici koji je objavljen na sajtu Kancelarije za Kosovo.
Podsjetimo, kosovska ministarka za dijalog sa Beogradom Edita Tahiri izjavila je da je Srbija u sporazumu o energetici priznala naziv "Republika Kosovo", na šta je vladina Kancelarija za Kosovo rekla da to nije tačno i da "ko gubi ima pravo da se ljuti, ali nema pravo da izmišlja". U kabinetu premijera Srbije, takođe, rečeno je listu da "nigdje ne piše Republike Kosovo". Tahiri je takođe u kratkom izvještaju o tome šta je nedavno dogovoreno u Briselu navela i da je Srbija u sporazumu koji je potpisao premijer Aleksandar Vučić o energetici odustala od insistiranja na korišćenju fusnote, čime je na neki način priznata nezavisnost Kosova. Njen izvještaj objavljen je na sajtu Vlade Kosovo na albanskom i engleskom jeziku.
U Kancelariji za Kosovo u Vladi Srbije navode za list "Danas" da su briselski pregovori statusno neutralni, kao i svaki sporazum koji proističe iz tog procesa. Takođe, i posrednik u tom dijalogu je statusno neutralan.
"A to što Priština pokušava da iz svega izvuče priču o statusu, dokaz je nekonstruktivnog pristupa dijalogu te strane i da je u korijenu problema nezrelost i nespremnost kosovske političke elite za istinsku normalizaciju odnosa na Kosovo", ističu u Kancelariji za Kosovo povodom izvještaja kosovske ministarke.
U Kancelariji za Kosovo navode da je cilj Srbije u briselskim pregovorima da se postignu dogovori koji bi omogućili da svi građani na Kosovu žive bolje uz poštovanje teritorijalnog integriteta Srbije. Ako u svakom zarezu tražimo statusno pitanje, kao što to Priština konstantno radi, dodaje se u odgovoru, nećemo daleko odmaći u pomirenju i normalizaciji odnosa.
"Uzgred, ako pogledate, prištinska štampa i razni kosovski analitičari i intelektualci danima 'razapinju' svoju vlast zbog gubljenja/slabljenja kosovske državnosti zbog nedavno potpisanih sporazuma. Vjerovatno zbog toga i pojačana potreba prištinskih vlasti za ovakvim tumačenjem tih sporazuma. Nikome koristi od dijaloga nema ako sve svodimo na priču o statusu, jer ćemo se oko toga teško ikada složiti. Moramo da razgovaramo o zajedničkim interesima oko kojih je moguće naći dogovor, o interesima koji će poboljšati život i standard svih građana na Kosovu i obezbjedi uslove za održivi suživot na tom prostoru", napominju u Kancelariji za Kosovo.
