Rasprava o povećanom priljevu izbjeglica u Njemačku ne jenjava - njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se izjasnio za ubrzano vraćanje u zemlje porijekla izbjeglica s Balkana kojima je odbijen zahtjev za pružanjem političkog azila, a istodobno je kancelarka Angela Merkel izrazila potrebu za jedinstvenom izbjegličkom politikom na nivou Europske unije.
"Nalazimo se pred ogromnim izazovima kad je u pitanju politika prema izbjeglicama", rekla je Angela Merkel (CDU) u razgovoru za javni servis ZDF. Ona je istakla potrebu jasnog diferenciranja odnosa prema izbjeglicama koje u Njemačku dolaze zbog ekonosmkih razloga od onih koji ovdje traže utočište od progona i sukoba.
"Njemačka ne može svakom ko pomisli kako je ovdje ekonomska situacija bolja pružiti azil. U protivnom nećemo biti u stanju pružiti adekvatnu zaštitu onima koji kod nas traže zaštitu", rekla je Merkel.
Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier se založio za brže protjerivanje izbjeglica s Balkana i za ubrzavanje postupka provjere zahtjeva za azilom osoba koje dolaze iz balkanskih zemalja.
"Postupak mora biti ubrzan i nakon njegova okončanja mora uslijediti protjerivanje", rekao je Steinmeier u razgovoru za dnevnik Bild.
Steinmeier, koji je dosad kao i njegova Socijaldemokratska stranka Njemačke relativno suzdražano reagirao na povećani broj izbjeglica sa zapadanog Balkana, založio se i za to da se, nakon Srbije i Bosni i Hercegovine i ostale zemlje zapadnog Balkana poput Albanije, Kosova i Makedonije proglase sigurnima što bi moglo ubrzati odbijanje zahtjeva za azilom podnositelja koji dolaze iz ovih zemalja.
Od početka godine posebice je zabilježen povećani broj podnositelja zahtjeva za azilom s Kosova i iz Albanije.
Veliku pozornost medija je proteklog vikenda izazvao prijedlog njemačkog ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizierea da se izbjeglicama s Balkana uskrati novčana podrška nakon dolaska u Njemačku. Umjesto toga bi, kako je objasnio de Maiziere, izbjeglice primale hranu, odjeću ili namjenske bonove.
De Maizirev prijedlog je pozdravio i direketor Saveznog ureda za migracije Manfred Schmidt.
"Kad su u pitanju izbjeglice s Balkana moramo konzekventno primjenjivati princip materijalne umjesto novčane pomoći", rekao je Schmidt za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Schmidt i de Maiziere su dobili podršku Saveza njemačkih gradova na kojima leži i najveći teret materijalne brige izbjeglica.
"Treba preispitati nudi li sadašnji princip dodjele novca previše poticaja za dolazak u Njemačku", priopćio je Savez.
Izbjeglice odmah nakon podnošenja zahtjeva za azilom, osim smještaja, dobivaju prosječno oko 150 eura tzv. džeparca. Mnogi smatraju da je upravo ovaj novac poticaj mnogim siromašnim i mnogobrojnim porodicama s Balkana za dolazak u Njemačku.
Do kraja godine Njemačka očekuje rekordni broj izbjeglica, preko 600.000. Gotovo polovina izbjeglica dolazi iz zemalja zapadnog Balkana koji, u pravilu, nemaju izgleda za stjecanje prava na politički azil jer su zemlje njihovog porijekla okarakterizirane kao sigurne zemlje.
"Njemačka ne može svakom ko pomisli kako je ovdje ekonomska situacija bolja pružiti azil. U protivnom nećemo biti u stanju pružiti adekvatnu zaštitu onima koji kod nas traže zaštitu", rekla je Merkel.
Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier se založio za brže protjerivanje izbjeglica s Balkana i za ubrzavanje postupka provjere zahtjeva za azilom osoba koje dolaze iz balkanskih zemalja.
"Postupak mora biti ubrzan i nakon njegova okončanja mora uslijediti protjerivanje", rekao je Steinmeier u razgovoru za dnevnik Bild.
Steinmeier, koji je dosad kao i njegova Socijaldemokratska stranka Njemačke relativno suzdražano reagirao na povećani broj izbjeglica sa zapadanog Balkana, založio se i za to da se, nakon Srbije i Bosni i Hercegovine i ostale zemlje zapadnog Balkana poput Albanije, Kosova i Makedonije proglase sigurnima što bi moglo ubrzati odbijanje zahtjeva za azilom podnositelja koji dolaze iz ovih zemalja.
Od početka godine posebice je zabilježen povećani broj podnositelja zahtjeva za azilom s Kosova i iz Albanije.
Veliku pozornost medija je proteklog vikenda izazvao prijedlog njemačkog ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizierea da se izbjeglicama s Balkana uskrati novčana podrška nakon dolaska u Njemačku. Umjesto toga bi, kako je objasnio de Maiziere, izbjeglice primale hranu, odjeću ili namjenske bonove.
De Maizirev prijedlog je pozdravio i direketor Saveznog ureda za migracije Manfred Schmidt.
"Kad su u pitanju izbjeglice s Balkana moramo konzekventno primjenjivati princip materijalne umjesto novčane pomoći", rekao je Schmidt za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Schmidt i de Maiziere su dobili podršku Saveza njemačkih gradova na kojima leži i najveći teret materijalne brige izbjeglica.
"Treba preispitati nudi li sadašnji princip dodjele novca previše poticaja za dolazak u Njemačku", priopćio je Savez.
Izbjeglice odmah nakon podnošenja zahtjeva za azilom, osim smještaja, dobivaju prosječno oko 150 eura tzv. džeparca. Mnogi smatraju da je upravo ovaj novac poticaj mnogim siromašnim i mnogobrojnim porodicama s Balkana za dolazak u Njemačku.
Do kraja godine Njemačka očekuje rekordni broj izbjeglica, preko 600.000. Gotovo polovina izbjeglica dolazi iz zemalja zapadnog Balkana koji, u pravilu, nemaju izgleda za stjecanje prava na politički azil jer su zemlje njihovog porijekla okarakterizirane kao sigurne zemlje.
