Producent i glavna glumica filma "Tri prozora i vješanje", Shkumbim Istrefi i Irena Cohui, borave u Beogradu kao gosti festivala "Mirëdita, dobar dan".
Pomenuto ostvarenje reditelja Ise Qosje prikazano je u četvrtak uveče na otvaranju manifestacije koja ima za cilj da Beogradu i Srbiji predstavi kosovsku kulturnu scenu.
Film "Tri prozora i vješanje" priča o kosovskim ženama koje su silovali Srbi, a koje su se potom s nepremostivim problemima sudarile s reakcijama svoje okoline, patrijarhalne sredine.
- Trebalo mi je godinu dana da nađem ženu koja je proživjela to, koja hoće da razgovara o tome - kaže glavna glumica Irena Cohui i dodaje:
- Izvrsna je ideja da sarađujemo kroz kulturu, da se bolje upoznamo. Posljednji put sam bila u Beogradu prije 16 godina.
Producent Shkumbim Istrefi, govoreći o filmu je između ostalog rekao:
- Još uvijek se ne zna broj silovanih žena tokom rata ili konflikta devedesetih, kako god ga zvali. Osnovna ideja bavljenja filmom jeste bila pitanje kako se te žrtve rata mogu ili ne mogu vratiti u, nazovimo ga normalan život.
U neformalnom razgovoru nametnulo se pitanje jugonostalgije, o čemu je kazao:
- U političkom smislu nje među ljudima gotovo da nema, jer smo mi Albanci s Kosova u zajedničkoj državi bili marginalizovani. Ali ima, da ga tako nazovem, žala za uslovima života, mogućnostima zaposlenja, za socijalnom pravdom...
Film "Tri prozora i vješanje" priča o kosovskim ženama koje su silovali Srbi, a koje su se potom s nepremostivim problemima sudarile s reakcijama svoje okoline, patrijarhalne sredine.
- Trebalo mi je godinu dana da nađem ženu koja je proživjela to, koja hoće da razgovara o tome - kaže glavna glumica Irena Cohui i dodaje:
- Izvrsna je ideja da sarađujemo kroz kulturu, da se bolje upoznamo. Posljednji put sam bila u Beogradu prije 16 godina.
Producent Shkumbim Istrefi, govoreći o filmu je između ostalog rekao:
- Još uvijek se ne zna broj silovanih žena tokom rata ili konflikta devedesetih, kako god ga zvali. Osnovna ideja bavljenja filmom jeste bila pitanje kako se te žrtve rata mogu ili ne mogu vratiti u, nazovimo ga normalan život.
U neformalnom razgovoru nametnulo se pitanje jugonostalgije, o čemu je kazao:
- U političkom smislu nje među ljudima gotovo da nema, jer smo mi Albanci s Kosova u zajedničkoj državi bili marginalizovani. Ali ima, da ga tako nazovem, žala za uslovima života, mogućnostima zaposlenja, za socijalnom pravdom...
