Blizu 60 evakuiranih porodica iz albanskog mjesta Marinza u Fieru još uvijek se ne može vratiti svojim kućama jer su prošlosedmične erupcije gasa izazvale curenja naftnog mulja na brojnim lokacijama u naselju i zaprijetile ekološkom katastrofom, a na nekoliko mjesta mulj i dalje izvire iz zemlje, javlja Anadolu Agency (AA).
Reporterska ekipa AA posjetila je mjesto Marinzu na zapadu Albanije, selo u kojem se već nekoliko godina rade naftne bušotine, a u kojem je 1. aprila došlo do podzemnih eksplozija gasa, a potom i do izlijevanja ogromnih količina natfnog mulja na brojnim lokacijama u naselju, od kojih na nekim i dalje izvire tečni mulj.
U razgovoru sa novinarom AA, stanovnici sela izrazili su zabrinutost i strah od samog povratka svojim kućama, a dodali su da ovo nije prvi put da dolazi do erupcija gasa i izlijevanja mulja.
Ukazujući na štete izazvane poplavom mulja, jedan od stanovnika sela Marinza, Sabri Karamani je kazao da je život u selu nemoguć.
"Prvo smo čuli veliku buku, a onda smo primjetili i curenje nafte. Bilo nas je strah pa smo porodično napustili dom i otišli kod rođaka na sigurnije mjesto. Ne mogu se uskoro vratiti kući jer je sad tamo nemoguće živjeti. Pola sela je osjetilo posljedice eksplozije. Šteta je vidljiva na zgradama ali sada se pojavljuju i drugi problemi", kazao je Karamani.
Još jedan mještanin sela, 61-godišnji Kozma Kaceli tvrdi kako to nije prvi put da se takve stari dešavaju, te dodaje da je takvih slučajeva bilo i u periodu komunističke vlasti.
"Štete su ogromne i na njivama, voćnjacima, ali žrtve ove katastrofe su i pčele, ptice i druge životinje. Štete su velike, nesagledive", kazao je Kaceli.
Albanski ministar zdravstva Ilir Begaj, posjetio je ambulantu u pogođenom području kako bi dobio informacije o zdravlju stanovnika ovog sela. Begaj je izjavio kako će u mjestu biti stalno angažirane ljekarske ekipe i raditi i kućne posjete s ciljem prevencije.
Policija i nadležne ekipe su na terenu i rade na sanaciji šteta i spriječavanju ekološke katastrofe.
Ministarstvo energetike i industrije je formiralo ekspertni tim koji na ovom području provodi istrage. Resorni ministar Damian Gjiknuri je prilikom posjete ovom području istakao da su ovakve stvari moguće, ali da je najvažnije da vlasti i naftne kompanije rade svoj dio posla i pomognu ugroženom stanovništvu.
Iz kompanije Bankers Petroleum, koja radi naftne bušotine u ovom mjestu, tvrde da nisu izazvali ove erupcije i da je izlijevanje tečnih materija skoro u potpunosti stavljeno pod kontrolu.
Peta nesreća od 1957. godine
Prema službenim podacima Agencije za prirodne resurse Albanije, istraživanja izvora plina i nafte počela su u periodu od 1903. do 1913. godine. Prve bušotine rađene su u mjestu Drasovice u Avolonji 1918. godine, prilikom čega je otkrivena nafta na 200 metara dubine. Nesreća, slična aktuelvnoj, desila se i prilikom bušenja 1957. godine.
Do eksplozije je došlo i 2009. godine, kada su odobrena nova istraživanja. Podrhtavanja tla su zabilježena i 2011. i 2012. godine, kada su mještani održali i niz masovnih protesta, ali lokalne vlasti nisu učinile mnogo, jer je resor energetike u nadležnosti državne vlasti.
U razgovoru sa novinarom AA, stanovnici sela izrazili su zabrinutost i strah od samog povratka svojim kućama, a dodali su da ovo nije prvi put da dolazi do erupcija gasa i izlijevanja mulja.
Ukazujući na štete izazvane poplavom mulja, jedan od stanovnika sela Marinza, Sabri Karamani je kazao da je život u selu nemoguć.
"Prvo smo čuli veliku buku, a onda smo primjetili i curenje nafte. Bilo nas je strah pa smo porodično napustili dom i otišli kod rođaka na sigurnije mjesto. Ne mogu se uskoro vratiti kući jer je sad tamo nemoguće živjeti. Pola sela je osjetilo posljedice eksplozije. Šteta je vidljiva na zgradama ali sada se pojavljuju i drugi problemi", kazao je Karamani.
Još jedan mještanin sela, 61-godišnji Kozma Kaceli tvrdi kako to nije prvi put da se takve stari dešavaju, te dodaje da je takvih slučajeva bilo i u periodu komunističke vlasti.
"Štete su ogromne i na njivama, voćnjacima, ali žrtve ove katastrofe su i pčele, ptice i druge životinje. Štete su velike, nesagledive", kazao je Kaceli.
Albanski ministar zdravstva Ilir Begaj, posjetio je ambulantu u pogođenom području kako bi dobio informacije o zdravlju stanovnika ovog sela. Begaj je izjavio kako će u mjestu biti stalno angažirane ljekarske ekipe i raditi i kućne posjete s ciljem prevencije.
Policija i nadležne ekipe su na terenu i rade na sanaciji šteta i spriječavanju ekološke katastrofe.
Ministarstvo energetike i industrije je formiralo ekspertni tim koji na ovom području provodi istrage. Resorni ministar Damian Gjiknuri je prilikom posjete ovom području istakao da su ovakve stvari moguće, ali da je najvažnije da vlasti i naftne kompanije rade svoj dio posla i pomognu ugroženom stanovništvu.
Iz kompanije Bankers Petroleum, koja radi naftne bušotine u ovom mjestu, tvrde da nisu izazvali ove erupcije i da je izlijevanje tečnih materija skoro u potpunosti stavljeno pod kontrolu.
Peta nesreća od 1957. godine
Prema službenim podacima Agencije za prirodne resurse Albanije, istraživanja izvora plina i nafte počela su u periodu od 1903. do 1913. godine. Prve bušotine rađene su u mjestu Drasovice u Avolonji 1918. godine, prilikom čega je otkrivena nafta na 200 metara dubine. Nesreća, slična aktuelvnoj, desila se i prilikom bušenja 1957. godine.
Do eksplozije je došlo i 2009. godine, kada su odobrena nova istraživanja. Podrhtavanja tla su zabilježena i 2011. i 2012. godine, kada su mještani održali i niz masovnih protesta, ali lokalne vlasti nisu učinile mnogo, jer je resor energetike u nadležnosti državne vlasti.
