.jpg)
U zemljama Balkana milioni komada ilegalnog oružja i dalje se nalaze u rukama građana, a najčešće je u pitanju zaostavština iz ratova u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, izvještavaju crnogorski mediji.
Vlade zemalja bivše SFRJ pokušavaju da preko akcija legalizacije oružja riješe taj problem, prenosi portal RTCG.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u toj državi je registrovano oko 87 hiljada komada oružja.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za upravne unutrašnje poslove MUP Crne Gore Abida Crnovršanina, broj ilegalnog oružja je nepoznanica.
U novembru 2014. godine MUP Crne Gore, UNDP, OEBS i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju "Poštuj život, vrati oružje" kako bi informisali građane o štetnim posljedicama nelegalnog držanja oružja.
Zakon o oružju, koji je na snagu stupio 19. marta ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu oružje da predaju policiji bez trajnih posljedica, ukoliko to učine dobrovoljno, u protivnom zaprećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Bosna i Hercegovina je opterećena istim problemom, a u posjedu građana, prema nezvaničnim podacima, nalazi se blizu 750.000 komada ilegalnog oružja, što znači da svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.
Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) iz 2010, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje.
Iz UNDP navode kako je taj broj vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može da posjeduje jedan ili više komada vatrenog oružja.
U Hrvatskoj, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoodbranu, na terenu su i dalje veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz rata.
Od 2007. pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.
Građani Hrvatske na kraju 2014, prema evidenciji MUP te zemlje, posjedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja.
Od početka akcije legalizacije oružja koje posjeduju građani od 4. do 26. marta ove godine u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna "zolja", 137 bombi i minsko eksplozivnih sredstava, a podneto je i 385 zahtjeva za registraciju oružja.
Procene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900.000.
Vjeruje se da i dalje veliki broj građana na Kosovu posjeduje ilegalno oružje, koje je ostalo od rata 1999, a prema nekim procjenama, na Kosovu se oko 80 posto oružja posjeduje bez dozvole, navodi crnogorska televizija.
Što se tiče Srbije, procjene su da je u Srbiji od 200 do 900.000 komada oružja u ilegalnom posjedu, prenijela je ranije Al Jazeera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije pokrenulo je početkom marta proces zakonske legalizacije oružja koja će trajati tri mjeseca.
Vlasnici oružja u pomenutom roku mogu da predaju sve vrste oružja i municije najbližoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici bez dokazivanja porijekla oružja i municije i neće odgovarati za neovlašćeno nabavljanje i držanje oružja, navodi Al Jazeera.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u toj državi je registrovano oko 87 hiljada komada oružja.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za upravne unutrašnje poslove MUP Crne Gore Abida Crnovršanina, broj ilegalnog oružja je nepoznanica.
U novembru 2014. godine MUP Crne Gore, UNDP, OEBS i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju "Poštuj život, vrati oružje" kako bi informisali građane o štetnim posljedicama nelegalnog držanja oružja.
Zakon o oružju, koji je na snagu stupio 19. marta ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu oružje da predaju policiji bez trajnih posljedica, ukoliko to učine dobrovoljno, u protivnom zaprećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Bosna i Hercegovina je opterećena istim problemom, a u posjedu građana, prema nezvaničnim podacima, nalazi se blizu 750.000 komada ilegalnog oružja, što znači da svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.
Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) iz 2010, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje.
Iz UNDP navode kako je taj broj vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može da posjeduje jedan ili više komada vatrenog oružja.
U Hrvatskoj, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoodbranu, na terenu su i dalje veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz rata.
Od 2007. pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.
Građani Hrvatske na kraju 2014, prema evidenciji MUP te zemlje, posjedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja.
Od početka akcije legalizacije oružja koje posjeduju građani od 4. do 26. marta ove godine u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna "zolja", 137 bombi i minsko eksplozivnih sredstava, a podneto je i 385 zahtjeva za registraciju oružja.
Procene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900.000.
Vjeruje se da i dalje veliki broj građana na Kosovu posjeduje ilegalno oružje, koje je ostalo od rata 1999, a prema nekim procjenama, na Kosovu se oko 80 posto oružja posjeduje bez dozvole, navodi crnogorska televizija.
Što se tiče Srbije, procjene su da je u Srbiji od 200 do 900.000 komada oružja u ilegalnom posjedu, prenijela je ranije Al Jazeera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije pokrenulo je početkom marta proces zakonske legalizacije oružja koja će trajati tri mjeseca.
Vlasnici oružja u pomenutom roku mogu da predaju sve vrste oružja i municije najbližoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici bez dokazivanja porijekla oružja i municije i neće odgovarati za neovlašćeno nabavljanje i držanje oružja, navodi Al Jazeera.
