Roditelji devetomjesečnog Faruka Šalake prvi su uspjeli da u matičnu knjigu rođenih svog sina upišu kao "Bosanca" i tako pobjede sistem koji insistira na strogim etničkim određenjima.
Mali Faruk Salaka srećom nije ni svijestan kakvu je raspravu u javnosti pokrenuo kada su njegovi roditelji izvojevali pobjedu nad etnički podijeljenim sistemom u Bosni i Hercegovini.
Kao prva beba upisana kao Bosanac, postavio je pravni presedan koji drugim roditeljima i njihovoj djeci omogućava da slijede isti primjer.
Ova vijest ne samo da je bila tema medijskih izvještaja u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta, uglavnom u rubrici "vjerovali ili ne".
"Prvi Bosanac rođen 22 godine od proglašenja nezavisnosti", piše u jednom tekstu francuske novinske agencije AFP.
Kada je u aprilu 2014. godine rođen Faruk, njegovi roditelji Kemal i Elvira Šalaka željeli su da u matičnoj knjizi rođenih on bude upisan kao Bosanac. Međutim, u zemlji čiji ustav priznaje samo tri konstitutivne etničke grupe, novorođenčad mogu biti upisana samo kao Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili "drugi".
Farukov otac, 39-godišnji Kemal Šalaka, kaže za BIRN da je ušao u tu pravnu bitku zato što je patriota.
Kaže da se sa 16 godina, početkom devedesetih kada je krenuo rat, prijavio kao dobrovoljac za Armiju BiH iz istog razloga, da spriječi etničku podjelu zemlje.
"Branio sam Bosnu i Hercegovinu od etničke ekskluzivnosti kada su to Srbi radili. Sada kada Bošnjaci rade to isto, ja moram da se borim protiv toga", kaže on.
"Da li je moguće da mi koji smo rođeni u Bosni nemamo ništa zajedničko?", pita se Kemal Šalaka.
Kemal i Elvira Šalaka u braku su više od 10 godina. Njihovo dvoje starije djece, sin Tarik, koji ima devet i ćerka Lamija, koja ima šest godina, nemaju upisanu nacionalnost, jer je to postala obaveza tek od 2012. godine.
Pošto je Faruk rođen prošle godine, porodica Šalaka je bila u obavezi da kao i drugi roditelji odu u opštinsku službu i upišu njegovo rođenje.
Tokom tog postupka, roditeljima se postavlja pitanje da li žele da navedu nacionalnost djeteta ili ne.
Kemal Šalaka je odgovorio da želi i u rubrici nacionalnost napisao je "Bosanac". Međutim, rečeno mu je da je to neprihvatljivo i da pravila zahtjevaju da mora da napiše Bošnjak, Hrvat, Srbin ili "drugi", što je kategorija koju obično koriste etničke manjine ili oni koji odbijaju da se izjasne o etničkoj pripadnosti.
On je, međutim, insistirao i zatražio je pomoć advokata specijalizovanog za ustavno pravo.
Konačno, krajem januara ove godine, sarajevska Opština Centar donijela je rješenje da ne postoje zakonska ograničenja koja bilo koga spriječavaju da bude upisan kao Bosanac.
Ova priča pokazuje kako su i 22 godine od kako je Bosna međunarodno priznata kao nezavisna država, mnogi ljudi u zemlji i dalje osjetljivi ili zbunjeni kada je riječ o nacionalnom, etničkom i religijskom identitetu.
Kemal Šalaka kaže da je proteklih mjeseci dobio na desetine mailova podrške, ali da je bilo i brojnih kritika.
"Bosance ne doživljavam kao naciju, već kao geografsku odrednicu", napisao je jedan čitalac u komentaru na tekst na sajtu Radija Slobodna Evropa.
Nakon što je njegov devetomjesečni sin upisan kao Bosanac, Šalaka je podneo zahtjev da i njegova nacionalnost bude zvanično promjenjena, a planira da podnese zahtjeve i za suprugu i drugo dvoje djece.
Ističe da je bio u pravu što se borio protiv sistema zasnovanog na etničkim podjelama.
"Oni [vlasti] su se dogovorili da podjele našu zemlju i misle da smo svi mi budale i da to ne vidimo", rekao je on.
Kao prva beba upisana kao Bosanac, postavio je pravni presedan koji drugim roditeljima i njihovoj djeci omogućava da slijede isti primjer.
Ova vijest ne samo da je bila tema medijskih izvještaja u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta, uglavnom u rubrici "vjerovali ili ne".
"Prvi Bosanac rođen 22 godine od proglašenja nezavisnosti", piše u jednom tekstu francuske novinske agencije AFP.
Kada je u aprilu 2014. godine rođen Faruk, njegovi roditelji Kemal i Elvira Šalaka željeli su da u matičnoj knjizi rođenih on bude upisan kao Bosanac. Međutim, u zemlji čiji ustav priznaje samo tri konstitutivne etničke grupe, novorođenčad mogu biti upisana samo kao Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili "drugi".
Farukov otac, 39-godišnji Kemal Šalaka, kaže za BIRN da je ušao u tu pravnu bitku zato što je patriota.
Kaže da se sa 16 godina, početkom devedesetih kada je krenuo rat, prijavio kao dobrovoljac za Armiju BiH iz istog razloga, da spriječi etničku podjelu zemlje.
"Branio sam Bosnu i Hercegovinu od etničke ekskluzivnosti kada su to Srbi radili. Sada kada Bošnjaci rade to isto, ja moram da se borim protiv toga", kaže on.
"Da li je moguće da mi koji smo rođeni u Bosni nemamo ništa zajedničko?", pita se Kemal Šalaka.
Kemal i Elvira Šalaka u braku su više od 10 godina. Njihovo dvoje starije djece, sin Tarik, koji ima devet i ćerka Lamija, koja ima šest godina, nemaju upisanu nacionalnost, jer je to postala obaveza tek od 2012. godine.
Pošto je Faruk rođen prošle godine, porodica Šalaka je bila u obavezi da kao i drugi roditelji odu u opštinsku službu i upišu njegovo rođenje.
Tokom tog postupka, roditeljima se postavlja pitanje da li žele da navedu nacionalnost djeteta ili ne.
Kemal Šalaka je odgovorio da želi i u rubrici nacionalnost napisao je "Bosanac". Međutim, rečeno mu je da je to neprihvatljivo i da pravila zahtjevaju da mora da napiše Bošnjak, Hrvat, Srbin ili "drugi", što je kategorija koju obično koriste etničke manjine ili oni koji odbijaju da se izjasne o etničkoj pripadnosti.
On je, međutim, insistirao i zatražio je pomoć advokata specijalizovanog za ustavno pravo.
Konačno, krajem januara ove godine, sarajevska Opština Centar donijela je rješenje da ne postoje zakonska ograničenja koja bilo koga spriječavaju da bude upisan kao Bosanac.
Ova priča pokazuje kako su i 22 godine od kako je Bosna međunarodno priznata kao nezavisna država, mnogi ljudi u zemlji i dalje osjetljivi ili zbunjeni kada je riječ o nacionalnom, etničkom i religijskom identitetu.
Kemal Šalaka kaže da je proteklih mjeseci dobio na desetine mailova podrške, ali da je bilo i brojnih kritika.
"Bosance ne doživljavam kao naciju, već kao geografsku odrednicu", napisao je jedan čitalac u komentaru na tekst na sajtu Radija Slobodna Evropa.
Nakon što je njegov devetomjesečni sin upisan kao Bosanac, Šalaka je podneo zahtjev da i njegova nacionalnost bude zvanično promjenjena, a planira da podnese zahtjeve i za suprugu i drugo dvoje djece.
Ističe da je bio u pravu što se borio protiv sistema zasnovanog na etničkim podjelama.
"Oni [vlasti] su se dogovorili da podjele našu zemlju i misle da smo svi mi budale i da to ne vidimo", rekao je on.
