Vlade zemalja zapadnog Balkana su 2013. učinile malo za rješavanje problema ljudskih prava, a posebno zabrinjava stanje u BiH, Srbiji i na Kosovu, saopštio Human Rights Watch.
U Svjetskom izvještaju za 2014. godinu organizacije za ljudska prava Human Rights Watch izražena je zabrinutost i za stanje u Hrvatskoj, koja je ukjučena u EU kao 28. članica.
Naime, ustanovljeno je da je u zemljama zapadnog Balkana ostvaren samo ograničen napredak u pogledu utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine, suzbijanja diskriminacije i kršenja ljudskih prava romske manjine, kao i maltretiranja i nasilja nad novinarima i LGBT zajednicama. Nedostaju trajna rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica.
Zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima, uključujući odgovornost za ratne zločine, postupanje prema manjinama i sistem azila, postoje i u najnovijoj državi članici EU, Hrvatskoj, navodi HRW u saopštenju svoje regionalne kancelarije.
"Zemlje zapadnog Balkana moraju više da rade na usklađivanju stanja ljudskih prava s evropskim i međunarodnim standardima", izjavila je Lydia Gall, istraživač za Balkan i istočnu Evropu pri organizaciji zaljudska prava.
"Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo moraće da prekinuti s tim teškim rješenjima ljudskih prava ako zaista žele da se približe Evropi", navodi se u saoopštenju.
Tužioci u Srbiji i Bosni i Hercegovini potpisali su 2013. sporazum o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, podsjetila je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava i napomenula da, uprkos određenom broju osuđujućih presuda, odgovornost za te zločine još nije utvrđena, a na sudovima u obje te zemlje vodi se mali broj postupaka.
Procesuiranje ratnih zločina na Kosovu i dalje se odvija sporo i otežano je zbog problema zaštite svjedoka, ocjenjeno je u izvještaju. Zaštita manjina i dalje je nedovoljna širom regiona, a to uključuje i zaštitu Roma koji su suočeni s raširenom diskriminacijom u pogledu pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i rješavanju stambenog pitanja, a ima i prisilnih deložacija.
Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu izmjenile ustavne odredbe kojima se Romi i druge nacionalne manjine isključuju iz učestvovanja u političkom životu, uprkos pritisku EU i presudi Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, kojom je utvrđeno da je ta praksa diskriminatorna.
Na Kosovu, diskriminacija Roma i drugih manjina poznatih pod nazivom Aškalije i Egipćani, pogoršana je kontinuiranim prisilnim deportacijama iz zapadne Evrope bez pružanja adekvatne pomoći za integraciju tih grupa među ostalo stanovništvo.
Novinari, kao i LGBT zajednice i aktivisti u regionu, suočeni su s neprijateljski nastrojenom sredinom, a ima pretnji i napada, navode u Human Rights Watch.
U 24. izdanju svog Svjetskog izvještaja za ovu godinu na 667 stranica, Organizacija za ljudska prava razmatra prakse po pitanju ljudskih prava u preko 90 zemalja.
Sveprisutno ubijanje civila u Siriji izazvalo je užasavanje, ali nije navelo i svjetske lidere da učine baš puno na njegovom zaustavljanju, kažu iz te organizacije.
Osnažena doktrina "odgovornosti za zaštitu" izgleda da je sprečila eventualne masovne strahote u Africi. Većine na vlasti u Egiptu i drugim zemljama radile su na suzbijanju disidencije i manjinskih prava. A otkrića Edvarda Snoudena o prislušnim programima SAD-a odjeknula su širom zemaljske kugle.
Naime, ustanovljeno je da je u zemljama zapadnog Balkana ostvaren samo ograničen napredak u pogledu utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine, suzbijanja diskriminacije i kršenja ljudskih prava romske manjine, kao i maltretiranja i nasilja nad novinarima i LGBT zajednicama. Nedostaju trajna rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica.
Zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima, uključujući odgovornost za ratne zločine, postupanje prema manjinama i sistem azila, postoje i u najnovijoj državi članici EU, Hrvatskoj, navodi HRW u saopštenju svoje regionalne kancelarije.
"Zemlje zapadnog Balkana moraju više da rade na usklađivanju stanja ljudskih prava s evropskim i međunarodnim standardima", izjavila je Lydia Gall, istraživač za Balkan i istočnu Evropu pri organizaciji zaljudska prava.
"Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo moraće da prekinuti s tim teškim rješenjima ljudskih prava ako zaista žele da se približe Evropi", navodi se u saoopštenju.
Tužioci u Srbiji i Bosni i Hercegovini potpisali su 2013. sporazum o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, podsjetila je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava i napomenula da, uprkos određenom broju osuđujućih presuda, odgovornost za te zločine još nije utvrđena, a na sudovima u obje te zemlje vodi se mali broj postupaka.
Procesuiranje ratnih zločina na Kosovu i dalje se odvija sporo i otežano je zbog problema zaštite svjedoka, ocjenjeno je u izvještaju. Zaštita manjina i dalje je nedovoljna širom regiona, a to uključuje i zaštitu Roma koji su suočeni s raširenom diskriminacijom u pogledu pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i rješavanju stambenog pitanja, a ima i prisilnih deložacija.
Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu izmjenile ustavne odredbe kojima se Romi i druge nacionalne manjine isključuju iz učestvovanja u političkom životu, uprkos pritisku EU i presudi Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, kojom je utvrđeno da je ta praksa diskriminatorna.
Na Kosovu, diskriminacija Roma i drugih manjina poznatih pod nazivom Aškalije i Egipćani, pogoršana je kontinuiranim prisilnim deportacijama iz zapadne Evrope bez pružanja adekvatne pomoći za integraciju tih grupa među ostalo stanovništvo.
Novinari, kao i LGBT zajednice i aktivisti u regionu, suočeni su s neprijateljski nastrojenom sredinom, a ima pretnji i napada, navode u Human Rights Watch.
U 24. izdanju svog Svjetskog izvještaja za ovu godinu na 667 stranica, Organizacija za ljudska prava razmatra prakse po pitanju ljudskih prava u preko 90 zemalja.
Sveprisutno ubijanje civila u Siriji izazvalo je užasavanje, ali nije navelo i svjetske lidere da učine baš puno na njegovom zaustavljanju, kažu iz te organizacije.
Osnažena doktrina "odgovornosti za zaštitu" izgleda da je sprečila eventualne masovne strahote u Africi. Većine na vlasti u Egiptu i drugim zemljama radile su na suzbijanju disidencije i manjinskih prava. A otkrića Edvarda Snoudena o prislušnim programima SAD-a odjeknula su širom zemaljske kugle.
