Potpredsjednik crnogorskog parlamenta i funkcioner Bošnjačke stranke, koja participira u aktuelnoj vlasti, Suljo Mustafić izjavio je da mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnim simbolima, ali smatra da na tim simbolima svi narodi treba da imaju svoje prepoznatljivosti.
"I pripadnici islama su ovde autohtoni stanovnici, vjekovima su gradili Crnu Goru, oni su dio njene društvene stvarnosti i tražimo da se to iskaže i kroz simbole naše države", rekao je Mustafić.
Prema njegovim riječima, dvije trećine građana islamske vjere u Crnoj Gori prihvatilo je kao nacionalno ime naziv Bošnjak.
"Ustav Crne Gore sadrži oba imena - Bošnjak i Musliman, za pripadnike islamske vjere u toj državi", dodao je Mustafić.
On je rekao da mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnoj zastavi Crne Gore, ali je zatražio da se na zastavu unesu i "elementi islama".
Za to je, dodao je, potrebna samo politička volja, izmjena zakona, a onda stvar treba prepustii heraldičarima koji će simbolički prikazati stvarni društveni sadržaj naše države.
"Nemamo dileme da grb, zastava, himna, kakvi god da su, da li ih mi emotivno prihvatali ili ne ili imali rezervu prema njima, treba da budu poštovani sada i takvi kakvi jesu. Apsolutno se mi, a tako će biti i ubuduće, sa najvećim stepenom uvažavanja odnosimo prema tim simolima, jer to pokazuje naš odnos prema državi", rekao je Mustafić.
On smatra i da treba još mnogo raditi na unaprijeđenju položaja bošnjačko-muslimanskog naroda, kao i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Lider Bošnjačke stranke je ponovio stav da 13. novembar, dan rođenja Petra Petrovića Njegoša, ne može da bude proglašen za dan crnogorske kulture, jer su, kako je objasnio, neke ideje iz "Gorskog vijenca" inspirisale genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o Njegošu, on je istakao da su Bošnjaci, napuštanjem sjednice parlamenta, jasno pokazali da smatraju da dan njegovog rođenja ne treba proglašavati praznikom.
On tvrdi da se time nijednog trenutka nije željelo politizovanje tog pitanja, a još manje umanjiti dimenzija i značaj Njegoševog djela, već da je ta stranka očekivala da će obilježavanje dva vijeka od rođenja crnogorskog pjesnika biti dobar povod da se, sa kritičke distance, bez mitomanije i kompleksa, sagleda njegovo djelo i, kako je rekao, makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vrijeđaju muslimane i šalju poruke vjerske i etničke netrpeljivosti.
"Mislim da bi to bio veliki doprinos daljoj izgradnji međuvjerskog sklada", rekao je Mustafić.
Prema njegovim riječima, dvije trećine građana islamske vjere u Crnoj Gori prihvatilo je kao nacionalno ime naziv Bošnjak.
"Ustav Crne Gore sadrži oba imena - Bošnjak i Musliman, za pripadnike islamske vjere u toj državi", dodao je Mustafić.
On je rekao da mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnoj zastavi Crne Gore, ali je zatražio da se na zastavu unesu i "elementi islama".
Za to je, dodao je, potrebna samo politička volja, izmjena zakona, a onda stvar treba prepustii heraldičarima koji će simbolički prikazati stvarni društveni sadržaj naše države.
"Nemamo dileme da grb, zastava, himna, kakvi god da su, da li ih mi emotivno prihvatali ili ne ili imali rezervu prema njima, treba da budu poštovani sada i takvi kakvi jesu. Apsolutno se mi, a tako će biti i ubuduće, sa najvećim stepenom uvažavanja odnosimo prema tim simolima, jer to pokazuje naš odnos prema državi", rekao je Mustafić.
On smatra i da treba još mnogo raditi na unaprijeđenju položaja bošnjačko-muslimanskog naroda, kao i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Lider Bošnjačke stranke je ponovio stav da 13. novembar, dan rođenja Petra Petrovića Njegoša, ne može da bude proglašen za dan crnogorske kulture, jer su, kako je objasnio, neke ideje iz "Gorskog vijenca" inspirisale genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o Njegošu, on je istakao da su Bošnjaci, napuštanjem sjednice parlamenta, jasno pokazali da smatraju da dan njegovog rođenja ne treba proglašavati praznikom.
On tvrdi da se time nijednog trenutka nije željelo politizovanje tog pitanja, a još manje umanjiti dimenzija i značaj Njegoševog djela, već da je ta stranka očekivala da će obilježavanje dva vijeka od rođenja crnogorskog pjesnika biti dobar povod da se, sa kritičke distance, bez mitomanije i kompleksa, sagleda njegovo djelo i, kako je rekao, makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vrijeđaju muslimane i šalju poruke vjerske i etničke netrpeljivosti.
"Mislim da bi to bio veliki doprinos daljoj izgradnji međuvjerskog sklada", rekao je Mustafić.
