U cilju sprječavanja čestih nestašica struje, Balkan bi se trebao fokusirati na zajedničke energetske projekte, kako kažu analitičari za energetiku.
Zemlje Balkana trebaju se fokusirati na zajedničke projekte kojima će se zauzdati vodni resursi u cilju unaprjeđivanja opskrbe energijom u regionu, kažu analitičari i eksperti.
Panzo Andonov, bivši direktor makedonske hidroelektrane Kozjak, naglasio je da se u studiji urađenoj uz pokroviteljstvo UN-a o energetskim potencijalima rijeke Vardar iz 1960. govori o zajedničkim naporima na obezbjeđivanju opskrbe na Balkanu.
"Ta studija još uvijek je osnova i za današnje projekte. Pošto voda teče preko nacionalnih granica, to omogućava zajedničke projekte. Na primjer, projekti za rijeku Vardar mogu se koristiti za zajedničke projekte s Grčkom, zajednički s rijekom Drim u Albaniji," izjavio je Andonov za SETimes.
Gligor Kanevče, profesor za održivu energiju na tehničkom fakultetu u Bitolju, slaže se da postoji potreba za dodatnim kapacitetima za proizvodnju energije, ali i za obnovom onih postojećih.
"Potrebna je i obnova postojećih pogona. U Makedoniji je završena jedna faza rekonstrukcije velikih hidroelektrana, a u toku je druga faza. Njihovom obnovom, efikasnost po pitanju energije neće biti poremećena," izjavio je Kanevče za SETimes.
Ivan Mikšić, direktor kompanije za energetsku opremu u Karlovcu u Hrvatskoj, izjavio je da bi zemlje u regionu trebale do maksimuma koristiti svoje energetske resurse i dogovarati zajedničke projekte u regionu.
"Hrvatska pregovara o izgradnji nekoliko zajedničkih energetskih objekata s Bosnom i Hercegovinom, i raspoložive mogućnosti bi se trebale iskoristiti do maksimuma. Trebamo udružiti snage kako bismo gradili veće elektrane, koje će pružiti mogućnost optimalne upotrebe," izjavio je Mikšić za SETimes.
Trenutno je najveći projekat u regionu izgradnja prekograničnih prijenosnih vodova za struju na visokonaponskoj mrežnoj konekciji.
"Tim projektom će se povezati prijenosni vodovi između Makedonije i Srbije, od Štipa do Niša, povezati prijenosni vodovi od Makedonije do Albanije, te popraviti vodovi za Kosovo. Očekujemo pogodnosti i za druge zemlje od hidroelektrana u Makedoniji," izjavio je za SETimes Vlatko Cingoski, bivši direktor elektrana ELEM u Makedoniji.
Projektom sliva rijeke Drim, koji obuhvaća Makedoniju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Grčku, utvrdit će se stvarni energetski kapaciteti rijeke Drim. Trenutno su u izgradnji dvije hidroelektrane u Makedoniji i jedna u Albaniji, izjavio je za SETimes Dejan Panovski, član Drim Kor grupe iz Makedonije.
"Hidropotencijali sliva rijeke Drim su nedovoljno iskorišteni i treba ih unaprjeđivati, ali oprezno, uz minimiziranje negativnih efekata i mogućeg uništenja eko-sistema sliva, što je glavni cilj projekta za Drim. Prvi rezultati ukazuju na potencijal za dodatno iskorištavanje voda za energiju," kaže Panovski.
"U regionu se koristi samo 40 posto vodenih potencijala," izjavio je za SETimes Zdenko Jugović, radnik elektrane u Hrvatskoj.
Panzo Andonov, bivši direktor makedonske hidroelektrane Kozjak, naglasio je da se u studiji urađenoj uz pokroviteljstvo UN-a o energetskim potencijalima rijeke Vardar iz 1960. govori o zajedničkim naporima na obezbjeđivanju opskrbe na Balkanu.
"Ta studija još uvijek je osnova i za današnje projekte. Pošto voda teče preko nacionalnih granica, to omogućava zajedničke projekte. Na primjer, projekti za rijeku Vardar mogu se koristiti za zajedničke projekte s Grčkom, zajednički s rijekom Drim u Albaniji," izjavio je Andonov za SETimes.
Gligor Kanevče, profesor za održivu energiju na tehničkom fakultetu u Bitolju, slaže se da postoji potreba za dodatnim kapacitetima za proizvodnju energije, ali i za obnovom onih postojećih.
"Potrebna je i obnova postojećih pogona. U Makedoniji je završena jedna faza rekonstrukcije velikih hidroelektrana, a u toku je druga faza. Njihovom obnovom, efikasnost po pitanju energije neće biti poremećena," izjavio je Kanevče za SETimes.
Ivan Mikšić, direktor kompanije za energetsku opremu u Karlovcu u Hrvatskoj, izjavio je da bi zemlje u regionu trebale do maksimuma koristiti svoje energetske resurse i dogovarati zajedničke projekte u regionu.
"Hrvatska pregovara o izgradnji nekoliko zajedničkih energetskih objekata s Bosnom i Hercegovinom, i raspoložive mogućnosti bi se trebale iskoristiti do maksimuma. Trebamo udružiti snage kako bismo gradili veće elektrane, koje će pružiti mogućnost optimalne upotrebe," izjavio je Mikšić za SETimes.
Trenutno je najveći projekat u regionu izgradnja prekograničnih prijenosnih vodova za struju na visokonaponskoj mrežnoj konekciji.
"Tim projektom će se povezati prijenosni vodovi između Makedonije i Srbije, od Štipa do Niša, povezati prijenosni vodovi od Makedonije do Albanije, te popraviti vodovi za Kosovo. Očekujemo pogodnosti i za druge zemlje od hidroelektrana u Makedoniji," izjavio je za SETimes Vlatko Cingoski, bivši direktor elektrana ELEM u Makedoniji.
Projektom sliva rijeke Drim, koji obuhvaća Makedoniju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Grčku, utvrdit će se stvarni energetski kapaciteti rijeke Drim. Trenutno su u izgradnji dvije hidroelektrane u Makedoniji i jedna u Albaniji, izjavio je za SETimes Dejan Panovski, član Drim Kor grupe iz Makedonije.
"Hidropotencijali sliva rijeke Drim su nedovoljno iskorišteni i treba ih unaprjeđivati, ali oprezno, uz minimiziranje negativnih efekata i mogućeg uništenja eko-sistema sliva, što je glavni cilj projekta za Drim. Prvi rezultati ukazuju na potencijal za dodatno iskorištavanje voda za energiju," kaže Panovski.
"U regionu se koristi samo 40 posto vodenih potencijala," izjavio je za SETimes Zdenko Jugović, radnik elektrane u Hrvatskoj.
