U Fondu PIO Srbije procenjuju da će za isplatu kosovskih penzija odlaziti oko 1,5 miliona eura mjesečno.
Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije, zaključno sa 20. aprilom, kada je istekao rok za podnošenje prijava za isplatu zaostalih penzija na Kosovu, dostavljeno je 8.585 zahtjeva, od čega je do sada obrađena polovina – oko 4.190. Nijedna od ovih prijava, međutim, nije kompletna da bi penzijski fond donio rješenje o nastavku njihove isplate, kazao je za beogradski list "Politika" Dragi Vidojević, državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike.
"Od 4.190 obrađenih zahtjeva, 2.018 odnosi se na isplatu starosnih, 1.196 invalidskih i 976 porodičnih penzija", kaže Vidojević i dodaje da je najveći broj zahtjeva stigao upravo s teritorije Kosova – 4.095, iz Srbije 113, s teritorija bivših jugoslovenskih republika 25 i jedan iz Evrope.
"Kako međunarodna zajednica ne bi imala primjedbe, Fond PIO će sve za koje utvrdi da nemaju kompletnu dokumentaciju, a procjenjuje se da mogu da ostvare pravo na penziju, obavijestiti da dopune dokumentaciju", kaže Vidojević.
Prema njegovim riječima Fond PIO pismeno o dopuni dokumentacije može da obavjesti oko 4.000 njih kojima je prestala isplata penzija 1999. godine, a koji smatraju da imaju pravo da nastave da je primaju, ali ne i ostatku, jer do njih ne stiže pošta, te je pitanje kako ih obavestiti o tome.
"Svi oni s teritorije Kosova, koji naknadno utvrde da imaju prava da nastave da primaju penzije obustavljene 1999. godine, treba, bez obzira što je istekao rok za dostavu prijava, da naknadno dostave papire penzijskom fondu", naglašava Vidojević.
Kako bi došli do svih onih koji bi morali da kompletiraju dokumentaciju Srbija je angažovala i Kancelariju Vlade za "Kosovo i Metohiju" da u saradnji s UNMIK-om dođe u vezu s podnosiocima ovih zahtjeva.
On podsjeća da je prije 14 godina obustavljena isplata penzija za oko 50.000 penzionera koji su to pravo po nekom osnovu stekli, a da je po odluci suda u Strazburu Srbija u obavezi da isplati zaostale penzije.
Računica pokazuje da će, ukoliko svi kompletiraju dokumentaciju i dobiju rješenja o nastavku isplate penzija, Srbiju to koštati oko 1,5 miliona eura mjesečno.
"Da bi neko ostvario pravo na penziju sa Kosova ne smije da prima penzije po dva osnova. Isključivo pravo da se javi nekoj od filijala penzijskog fonda, sa zahtjevom za isplatu, imaju oni koji nisu u međuvremenu primali penzije od 'privremenih institucija s Kosova'", kategoričan je Vidojević.
Zahtev za isplatu penzija može da podnese samo onaj ko priloži rješenje o penziji. Biće potrebna i potvrda identiteta, odnosno da se dođe lično i da se uz rješenje o penziji lice identifikuje. Potrebno je i uvjerenje o životu, pri čemu svi dokazi moraju da budu usaglašeni sa zakonodavstvom Srbije.
Vidojević napominje da će predstavnici Srbije učestvovati početkom juna na skupu u Strazburu gdje će predočiti akcioni plan vlade o pitanju penzija s Kosova.
Dodajmo i ovo da je Sud u Strazburu, na osnovu žalbe jednog građanina Kosova u februaru 2012. godine donio odluku da Srbija do oktobra te godine donese odluku o isplati penzija penzionerima sa Kosova. Ista odluka je donešena i 2005. godine od strane Ustavnog suda Srbije.
"Od 4.190 obrađenih zahtjeva, 2.018 odnosi se na isplatu starosnih, 1.196 invalidskih i 976 porodičnih penzija", kaže Vidojević i dodaje da je najveći broj zahtjeva stigao upravo s teritorije Kosova – 4.095, iz Srbije 113, s teritorija bivših jugoslovenskih republika 25 i jedan iz Evrope.
"Kako međunarodna zajednica ne bi imala primjedbe, Fond PIO će sve za koje utvrdi da nemaju kompletnu dokumentaciju, a procjenjuje se da mogu da ostvare pravo na penziju, obavijestiti da dopune dokumentaciju", kaže Vidojević.
Prema njegovim riječima Fond PIO pismeno o dopuni dokumentacije može da obavjesti oko 4.000 njih kojima je prestala isplata penzija 1999. godine, a koji smatraju da imaju pravo da nastave da je primaju, ali ne i ostatku, jer do njih ne stiže pošta, te je pitanje kako ih obavestiti o tome.
"Svi oni s teritorije Kosova, koji naknadno utvrde da imaju prava da nastave da primaju penzije obustavljene 1999. godine, treba, bez obzira što je istekao rok za dostavu prijava, da naknadno dostave papire penzijskom fondu", naglašava Vidojević.
Kako bi došli do svih onih koji bi morali da kompletiraju dokumentaciju Srbija je angažovala i Kancelariju Vlade za "Kosovo i Metohiju" da u saradnji s UNMIK-om dođe u vezu s podnosiocima ovih zahtjeva.
On podsjeća da je prije 14 godina obustavljena isplata penzija za oko 50.000 penzionera koji su to pravo po nekom osnovu stekli, a da je po odluci suda u Strazburu Srbija u obavezi da isplati zaostale penzije.
Računica pokazuje da će, ukoliko svi kompletiraju dokumentaciju i dobiju rješenja o nastavku isplate penzija, Srbiju to koštati oko 1,5 miliona eura mjesečno.
"Da bi neko ostvario pravo na penziju sa Kosova ne smije da prima penzije po dva osnova. Isključivo pravo da se javi nekoj od filijala penzijskog fonda, sa zahtjevom za isplatu, imaju oni koji nisu u međuvremenu primali penzije od 'privremenih institucija s Kosova'", kategoričan je Vidojević.
Zahtev za isplatu penzija može da podnese samo onaj ko priloži rješenje o penziji. Biće potrebna i potvrda identiteta, odnosno da se dođe lično i da se uz rješenje o penziji lice identifikuje. Potrebno je i uvjerenje o životu, pri čemu svi dokazi moraju da budu usaglašeni sa zakonodavstvom Srbije.
Vidojević napominje da će predstavnici Srbije učestvovati početkom juna na skupu u Strazburu gdje će predočiti akcioni plan vlade o pitanju penzija s Kosova.
Dodajmo i ovo da je Sud u Strazburu, na osnovu žalbe jednog građanina Kosova u februaru 2012. godine donio odluku da Srbija do oktobra te godine donese odluku o isplati penzija penzionerima sa Kosova. Ista odluka je donešena i 2005. godine od strane Ustavnog suda Srbije.
