Veselin Vlahović Batko je proglašen krivim po 66 tačaka optužnice za ubistva više desetina osoba, silovanje više žena, kao i premlaćivanje, maltretiranje i pljačkanje građana nesrpske nacionalnosti.
Sudsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine kojim je predsjedavao državni sudija Zoran Božić osudilo je danas ratnog zapovjednika paravojne jedinice srpskih snaga ''Bijeli anđeli'' Veselina Vlahovića Batka, poznatijeg kao ''Monstrum s Grbavice'', na 45 godina zatvora za ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima počinjene u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići 1992. godine, izvještava agencija Anadolija (AA).
Vlahović je proglašen krivim po 66 tačaka optužnice za ubistva 30 osoba, silovanje većeg broja žena bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, kao i premlaćivanje, maltretiranje i pljačkanje građana nesrpske nacionalnosti. Presuda je zbog obima Vlahovićevih nedjela čitana blizu dva sata.
Sudija Božić detaljno je opisao sva zlodjela Vlahovića za koja je proglašen krivim, od užasnih silovanja, mučenja, premlaćivanja do klanja i odsijecanja glava sabljom.
Među najužasnijim zlodjelima je slučaj silovanja jedne žene u sedmom mjesecu trudnoće. Ženu je, kako je opisao sudija Božić, silovao u kuhinji pred njenom maloljetnom kćerkom, držeći djevojčici, koja je vrištala, nož pod grlom. U jednom slučaju u više navrata je silovao majku i kćerku. Također, među brojnim djelima, izdvaja se tragedija porodice Pecar, koja je natjerana da ide kroz minsko polje. Tom prilikom stradali su šestogodišnja djevojčica Azra i njena nana Diša.
Navedeni su i detalji monstruoznog ubistva braće Emira i Amira Balvanovića, koji su zaklani pred majkom, a ona je kasnije, također, ubijena. Njihove supruge su potom silovane.
Sudija Božić opisano je kako je Vlahović od Bošnjaka i Hrvata otimao novac. A samo u jednom slučaju neimenovana žena je dala Vlahoviću 100.000 njemačkih maraka kako bi poštedio život njenog sina, kojeg je spomenuti namjeravao zaklati.
Vlahović je mirno, bez pokazivanja ikakvih emocija, pratio tok izricanja presude. Tek povremeno je uzdisao, prenosi agencije Anadolija.
Optužnica protiv Vlahovića je podignuta u februaru 2011. godine, a tri mjeseca kasnije Tužilaštvo BiH je podiglo dodatnu optužnicu s još 14 tačaka. Četiri tačke su u oktobru 2012. godine isključene iz optužnice.
Avdo Huseinović, publicista i istraživač, svjedok Suda BiH u postupku protiv Vlahovića upozorio je jučer u razgovoru za agenciju Anadolija kako bi Vlahović, sukladno dosadašnjoj praksi, kaznu mogao služiti u Foči gdje će, kako je istakao, biti dočekan kao heroj.
Behaija Krnjić, tužilac u slučaju "Vlahović" istaknuo je u završnoj riječi koncem decembra prošle godine da je provedenim dokazima na jasan i nedvosmislen način utvrđena odgovornost optuženog Vlahovića za zločine protiv čovječnosti, za koje se tereti izmijenjenom optužnicom, te da su potvrđeni svi relevantni elementi bića tog krivičnog djela.
Naglasio je da izrečenu ocjenu temelji na činjenicama do kojih se došlo tokom dokaznog postupka, odnosno na iskazima 112 saslušanih svjedoka, čitanju zapisnika o iskazima 16 svjedoka, koji iz objektivnih razloga nisu mogli biti saslušani neposredno, kao i na nalazima sudskih vještaka i materijalnim dokazima. Prezentirano je oko 300 dokaza.
Tužitelj Krnjić je naveo da su iskazi svjedoka autentični, vjerodostojni, podudarni i dosljedni, te da u potpunosti pružaju mogućnost Sudskom vijeću da donese na zakonu zasnovanu presudu.
U tom kontekstu, istakao je da pri ocjeni svjedočenja treba imati u vidu da se radi o žrtvama teških zločina, te činjenicu da ni odbrana nije osporavala okolnosti iz inkriminiranog perioda. U uvodnom dijelu tužitelj Krnjić se osvrnuo na opće elemente krivičnog djela za koje se Vlahović tereti, a što podrazumijeva postojanje širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civila nesrpske nacionalnosti i svjesno sudjelovanje optuženog u tom napadu, izvještava novinar agencije Anadolija.
U tom pogledu, podsjetio je na praksu Haškog tribunala (ICTY) i Suda BiH, te na dokaze koji su provedeni u ICTY, a koji se prihvataju kao utvrđene činjenice, posebno u pretresima protiv Stanislava Galića, Momčila Krajišnika i Dragomira Miloševića, a koji govore o širokom i sistematičnom napadu na civile u opkoljenom Sarajevu, uključujući kampanju snajperskog djelovanja i neselektivnog granatiranja civilnih ciljeva.
Sud BiH potvrdio je 24. februara 2011. godine optužnicu u slučaju ''Vlahović'' Vlahović koja ga tereti za krivično djelo - zločini protiv čovječnosti.
Vlahović je isporučen pravosudnim organima BiH u martu 2010. godine, nakon što je 8. marta iste godine uhapšen u Španiji.
Suđenje Vlahoviću počelo je 29. aprila 2011. godine.
Vlahović je proglašen krivim po 66 tačaka optužnice za ubistva 30 osoba, silovanje većeg broja žena bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, kao i premlaćivanje, maltretiranje i pljačkanje građana nesrpske nacionalnosti. Presuda je zbog obima Vlahovićevih nedjela čitana blizu dva sata.
Sudija Božić detaljno je opisao sva zlodjela Vlahovića za koja je proglašen krivim, od užasnih silovanja, mučenja, premlaćivanja do klanja i odsijecanja glava sabljom.
Među najužasnijim zlodjelima je slučaj silovanja jedne žene u sedmom mjesecu trudnoće. Ženu je, kako je opisao sudija Božić, silovao u kuhinji pred njenom maloljetnom kćerkom, držeći djevojčici, koja je vrištala, nož pod grlom. U jednom slučaju u više navrata je silovao majku i kćerku. Također, među brojnim djelima, izdvaja se tragedija porodice Pecar, koja je natjerana da ide kroz minsko polje. Tom prilikom stradali su šestogodišnja djevojčica Azra i njena nana Diša.
Navedeni su i detalji monstruoznog ubistva braće Emira i Amira Balvanovića, koji su zaklani pred majkom, a ona je kasnije, također, ubijena. Njihove supruge su potom silovane.
Sudija Božić opisano je kako je Vlahović od Bošnjaka i Hrvata otimao novac. A samo u jednom slučaju neimenovana žena je dala Vlahoviću 100.000 njemačkih maraka kako bi poštedio život njenog sina, kojeg je spomenuti namjeravao zaklati.
Vlahović je mirno, bez pokazivanja ikakvih emocija, pratio tok izricanja presude. Tek povremeno je uzdisao, prenosi agencije Anadolija.
Optužnica protiv Vlahovića je podignuta u februaru 2011. godine, a tri mjeseca kasnije Tužilaštvo BiH je podiglo dodatnu optužnicu s još 14 tačaka. Četiri tačke su u oktobru 2012. godine isključene iz optužnice.
Avdo Huseinović, publicista i istraživač, svjedok Suda BiH u postupku protiv Vlahovića upozorio je jučer u razgovoru za agenciju Anadolija kako bi Vlahović, sukladno dosadašnjoj praksi, kaznu mogao služiti u Foči gdje će, kako je istakao, biti dočekan kao heroj.
Behaija Krnjić, tužilac u slučaju "Vlahović" istaknuo je u završnoj riječi koncem decembra prošle godine da je provedenim dokazima na jasan i nedvosmislen način utvrđena odgovornost optuženog Vlahovića za zločine protiv čovječnosti, za koje se tereti izmijenjenom optužnicom, te da su potvrđeni svi relevantni elementi bića tog krivičnog djela.
Naglasio je da izrečenu ocjenu temelji na činjenicama do kojih se došlo tokom dokaznog postupka, odnosno na iskazima 112 saslušanih svjedoka, čitanju zapisnika o iskazima 16 svjedoka, koji iz objektivnih razloga nisu mogli biti saslušani neposredno, kao i na nalazima sudskih vještaka i materijalnim dokazima. Prezentirano je oko 300 dokaza.
Tužitelj Krnjić je naveo da su iskazi svjedoka autentični, vjerodostojni, podudarni i dosljedni, te da u potpunosti pružaju mogućnost Sudskom vijeću da donese na zakonu zasnovanu presudu.
U tom kontekstu, istakao je da pri ocjeni svjedočenja treba imati u vidu da se radi o žrtvama teških zločina, te činjenicu da ni odbrana nije osporavala okolnosti iz inkriminiranog perioda. U uvodnom dijelu tužitelj Krnjić se osvrnuo na opće elemente krivičnog djela za koje se Vlahović tereti, a što podrazumijeva postojanje širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civila nesrpske nacionalnosti i svjesno sudjelovanje optuženog u tom napadu, izvještava novinar agencije Anadolija.
U tom pogledu, podsjetio je na praksu Haškog tribunala (ICTY) i Suda BiH, te na dokaze koji su provedeni u ICTY, a koji se prihvataju kao utvrđene činjenice, posebno u pretresima protiv Stanislava Galića, Momčila Krajišnika i Dragomira Miloševića, a koji govore o širokom i sistematičnom napadu na civile u opkoljenom Sarajevu, uključujući kampanju snajperskog djelovanja i neselektivnog granatiranja civilnih ciljeva.
Sud BiH potvrdio je 24. februara 2011. godine optužnicu u slučaju ''Vlahović'' Vlahović koja ga tereti za krivično djelo - zločini protiv čovječnosti.
Vlahović je isporučen pravosudnim organima BiH u martu 2010. godine, nakon što je 8. marta iste godine uhapšen u Španiji.
Suđenje Vlahoviću počelo je 29. aprila 2011. godine.
