Njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock na turneji je po Zapadnom Balkanu, u Podgorici i Sarajevu. U ponedjeljak se u Podgorici sastala sa premijerom Milojkom Spajićem, a njenu posjetu list "Berliner Zeitung " iskoristio je za analizu puta Crne Gore u EU pod naslovom: "Crna Gora kao primer promašene spoljne politike EU“, prenosi Deutsche welle.
List navodi da je sredinom decembra za mnoge "Crnogorce eksplodirala bomba“.
"Zavist, ljubomora i frustracija zavladali su u toj maloj zapadnobalkanskoj zemlji na obali Jadranskog mora kada je Evropska unija otvorila put za pristupne pregovore Ukrajini i Moldaviji", navodi se u tekstu.
List podsjeća da "nije neuobičajeno da se u razgovorima sa ljudima sa Zapadnog Balkana čuje optužba za ’dvostruke standarde’.
"Kijev i Kišinjev dominiraju u briselskim debatama o pristupanju najmanje od početka ruskog agresorskog rata. Zapadni Balkan je, međutim, izgleda zaboravljen. Nezadovoljstvo raste, posebno u Crnoj Gori, a posjeta šefice njemačke diplomatije to neće promeniti“, ocjenjuje za "Berliner Zeitung" autor analize Nikolas Butilin.
Zapadni Balkan decenijama na "čekanju"
Ipak, sa druge strane, Baerbockova je u ponedjeljak u Podgorici poručila Spajiću da će "Crna Gora će imati punu podršku Njemačke u reformama koje će ubrzati evropski put“. Razgovarala je i sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, a on je nakon susreta izjavio: "Očekujem da će Crna Gora, kao lider u pregovaračkom procesu, do 2028. godine postati punopravna članica Evropske unije, što bi bio pozitivan signal i ostalim zemljama-kandidatima da se reforme isplate.“
Međutim, "Berliner Zeitung" u svojoj analizi podseća da države Zapadnog Balkana, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, "već decenijama čekaju da EU konačno zatvori ’bokove’ i primi te zemlje u evropsku porodicu“. Ali, kako se dodaje, "geopolitička realnost na terenu pokazuje da je EU u regionu u defanzivi.“
"Ruski narativi dominiraju srpskim diskursom, a sve više i u Sjevernoj Makedoniji. U Albaniji i na Kosovu više se vijore američke, nego zastave EU, a u Bosni i Hercegovini postoji podjela između entiteta: s jedne strane je prozapadna Federacija BiH, naseljena većinom muslimanskim Bošnjacima, a s druge Republika Srpska, naseljena bosanskim Srbima, koja je potpuno naklonjena Kremlju", navodi list.
Zašto Crna Gora još nije članica EU?
Za to vrijeme, "Crna Gora, mala država s 619.000 stanovnika, već godinama je jedan od lidera u procesu pridruživanja“, piše list. Citira i ocjenu njemačkog Ministarstva spoljnih poslova da je Crna Gora "ispred svih drugih zemalja koje žele da se pridruže“.
Istina je takođe, piše list iz Berlina, da se unutrašnja politička situacija u Crnoj Gori "posljednjih godina nije nužno popravila – tako bar pokazuju izvještaji iz Brisela.
"Zemlja trenutno ne ostvaruje napredak, posebno u oblasti vladavine prava i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Crna Gora samo tapka u mjestu, navele su diplomate EU za "Berliner Zeitung".
Da li ministarka shvata da sat otkucava?
Ministarka spoljnih poslova Baerbock nada se da će posjetom Zapadnom Balkanu doneti novi "zamah“ procesu pridruživanja, navodi se na sajtu Ministarstva. Međutim, od 33 pregovaračka poglavlja koja su neophodna za pristupanje EU, Crna Gora je zatvorila samo nekoliko. Stoga je suviše "ambiciozno“ prihvatiti Crnogorce što je prije moguće, ocjenjuje se u analizi.
"I dok spoljnopolitički imidž EU poslednjih mjeseci slabi, a i podeljena je oko geopolitičkih pitanja, na Zapadnom Balkanu sve više se šire srpski i ruski narativi. Zbog slabosti zapadnog rukovodstva, drugi akteri vide svoju šansu, a za Evropsku uniju je na Balkanu pet bez dvanaest“, piše "Berliner Zeitung" i svoju analizu zaključuje pitanjem: "Da li gospođa Baerbock shvata da Evropa trči iza geopolitičkog časovnika?“
Izvor: Kosovo Online/DW
"Zavist, ljubomora i frustracija zavladali su u toj maloj zapadnobalkanskoj zemlji na obali Jadranskog mora kada je Evropska unija otvorila put za pristupne pregovore Ukrajini i Moldaviji", navodi se u tekstu.
List podsjeća da "nije neuobičajeno da se u razgovorima sa ljudima sa Zapadnog Balkana čuje optužba za ’dvostruke standarde’.
"Kijev i Kišinjev dominiraju u briselskim debatama o pristupanju najmanje od početka ruskog agresorskog rata. Zapadni Balkan je, međutim, izgleda zaboravljen. Nezadovoljstvo raste, posebno u Crnoj Gori, a posjeta šefice njemačke diplomatije to neće promeniti“, ocjenjuje za "Berliner Zeitung" autor analize Nikolas Butilin.
Zapadni Balkan decenijama na "čekanju"
Ipak, sa druge strane, Baerbockova je u ponedjeljak u Podgorici poručila Spajiću da će "Crna Gora će imati punu podršku Njemačke u reformama koje će ubrzati evropski put“. Razgovarala je i sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, a on je nakon susreta izjavio: "Očekujem da će Crna Gora, kao lider u pregovaračkom procesu, do 2028. godine postati punopravna članica Evropske unije, što bi bio pozitivan signal i ostalim zemljama-kandidatima da se reforme isplate.“
Međutim, "Berliner Zeitung" u svojoj analizi podseća da države Zapadnog Balkana, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, "već decenijama čekaju da EU konačno zatvori ’bokove’ i primi te zemlje u evropsku porodicu“. Ali, kako se dodaje, "geopolitička realnost na terenu pokazuje da je EU u regionu u defanzivi.“
"Ruski narativi dominiraju srpskim diskursom, a sve više i u Sjevernoj Makedoniji. U Albaniji i na Kosovu više se vijore američke, nego zastave EU, a u Bosni i Hercegovini postoji podjela između entiteta: s jedne strane je prozapadna Federacija BiH, naseljena većinom muslimanskim Bošnjacima, a s druge Republika Srpska, naseljena bosanskim Srbima, koja je potpuno naklonjena Kremlju", navodi list.
Zašto Crna Gora još nije članica EU?
Za to vrijeme, "Crna Gora, mala država s 619.000 stanovnika, već godinama je jedan od lidera u procesu pridruživanja“, piše list. Citira i ocjenu njemačkog Ministarstva spoljnih poslova da je Crna Gora "ispred svih drugih zemalja koje žele da se pridruže“.
Istina je takođe, piše list iz Berlina, da se unutrašnja politička situacija u Crnoj Gori "posljednjih godina nije nužno popravila – tako bar pokazuju izvještaji iz Brisela.
"Zemlja trenutno ne ostvaruje napredak, posebno u oblasti vladavine prava i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Crna Gora samo tapka u mjestu, navele su diplomate EU za "Berliner Zeitung".
Da li ministarka shvata da sat otkucava?
Ministarka spoljnih poslova Baerbock nada se da će posjetom Zapadnom Balkanu doneti novi "zamah“ procesu pridruživanja, navodi se na sajtu Ministarstva. Međutim, od 33 pregovaračka poglavlja koja su neophodna za pristupanje EU, Crna Gora je zatvorila samo nekoliko. Stoga je suviše "ambiciozno“ prihvatiti Crnogorce što je prije moguće, ocjenjuje se u analizi.
"I dok spoljnopolitički imidž EU poslednjih mjeseci slabi, a i podeljena je oko geopolitičkih pitanja, na Zapadnom Balkanu sve više se šire srpski i ruski narativi. Zbog slabosti zapadnog rukovodstva, drugi akteri vide svoju šansu, a za Evropsku uniju je na Balkanu pet bez dvanaest“, piše "Berliner Zeitung" i svoju analizu zaključuje pitanjem: "Da li gospođa Baerbock shvata da Evropa trči iza geopolitičkog časovnika?“
Izvor: Kosovo Online/DW
