Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, s Kosova, iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sada vrijedi na neograničeno vrijeme. Od juna 2024. godišnja će se kvota udvostručiti na 50.000 radnika
Od 18. novembra u Njemačkoj je na snazi zakon kojim se želi olakšati useljavanje stranih kvalificiranih radnika. Najvažniji element: uvođenje tzv. kartice mogućnosti (Chancenkarte) koja se temelji na bodovnom sistemu. Ona uključuje jednogodišnju boravišnu dozvolu. Za to vrijeme vlasnici kartice mogu početi tražiti posao. Uslovi za dobijanje su: poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo i lična veza s Njemačkom, piše Deutsche Welle.
Strani kvalificirani radnici ubuduće će morati ostvarivati minimalnu bruto plaću od oko 43.800 eura godišnje, umjesto dosadašnjih 58.400 eura. Tražitelji azila koji su u zemlju ušli prije 29. marta 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao trebali bi moći podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu kao kvalificirani radnici ako povuku svoj zahtjev za azil. Do sada su prvo morali napustiti zemlju, a zatim podnijeti zahtjev za radnu vizu iz inostranstva.
Ubuduće svako ko dolazi u Njemačku kao visokokvalificirani stručnjak iz neke zemlje izvan EU ne bi trebao sa sobom moći povesti samo supružnika i djecu već i roditelje. Međutim, preduslov je da je egzistencija članova porodice osigurana. Roditelji se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć.
Plava karta EU i Zapadnobalkansko pravilo
Nastavit će se proširivati postojeća regulativa za kvalificirane radnike s visokom stručnom spremom, poput plave karte EU, te proširiti popis tzv. deficitarnih zanimanja. Dok su to prije bili samo matematika, informatika, prirodne nauke, inženjerska zanimanja i medicina, sada se to odnosi i na farmaceute, odgajatelje i njegovatelje.
Ako poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU sklope tzv. ugovor o priznavanju kvalifikacije, strani radnici će moći od marta 2024. doći raditi u Njemačkoj dok proces priznavanja njihovih kvalifikacija još traje. Boravak se može produžiti do tri godine.
Ako žele dovesti i supružnike ili maloljetnu djecu, kvalificirani radnici moraju dokazati da se mogu sami uzdržavati, ali više ne moraju dokazivati da raspolažu s dovoljno stambenog prostora.
Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, s Kosova, iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sada vrijedi na neograničeno vrijeme. Od juna 2024. godišnja će se kvota udvostručiti na 50.000 radnika.
Više deportacija
“Konačno moramo masovno deportirati one koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj”, rekao je kancelar Olaf Scholz u intervjuu za magazin Der Spiegel, najavljujući oštriju politiku vlade. Prema službenim podacima, u prvoj polovini 2023. je iz zemlje deportirana 7861 osoba kojoj je odbijen zahtjev za dodjelom azila. Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o poticanju vraćanja.
Ubuduće se deportacije više ne bi trebale najavljivati unaprijed, maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportiraju bi se trebalo produžiti s deset na 28 dana, a policija dobiva šire ovlasti i pri pretresu izbjegličkih domova.
Osim toga se predviđaju strože kazne za krijumčare ljudima, mogućnost pretraživanja mobitela tražitelja azila i mogućnost deportacije osumnjičenih za članstvo u nekoj zločinačkoj organizaciji čak i ako nisu počinili krivično djelo. “To također uključuje dosljednije i brže protjerivanje i deportaciju kriminalaca i osoba koje se smatraju prijetnjom poretku”, rekla je Faeser.
No, glasanje o zakonskom paketu je sredinom decembra skinuto s dnevnog reda jer su Zeleni tražili izmjene. Očekuje se da će se o zakonu u Bundestagu glasati tokom januara te da bi on trebao stupiti na snagu krajem aprila 2024.
Više sporazuma o vraćanju migranata
Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima je posebni predstavnik Njemačke Joachim Stamp pregovarao o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom decembra. Njemačka želi vratiti u domovinu ljude bez prava na ostanak i, s druge strane, kao poticaj olakšati legalno useljavanje radnika i kvalificiranih radnika na njemačko tržište rada.
Osim toga, više bi zemalja trebalo klasificirati kao sigurne zemlje porijekla, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u novembru. Tamo je onda lakše vraćanje osoba kojima je odbijen zahtjev za azil. Vlada također želi reaktivirati sporazum EU i Turske o ponovnom prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske.
Brže odluke o azilu
Postupci o zahtjevu za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u prosjeku 26,6 mjeseci. Ubuduće bi to trebalo znatno ubrzati ujednačavanjem sudske prakse.
Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet posto trebali bi biti okončani za tri mjeseca. U svim ostalim slučajevima postupci odlučivanja o azilu bi trebali trajati maksimalno šest mjeseci.
Manja socijalna davanja
Do sada su tražitelji azila u postupku koji je bio u toku imali pravo na posebnu naknadu za izbjeglice, a nakon 18 mjeseci pravo na socijalnu pomoć, što je veći iznos. Ubuduće bi se manje naknade za tražitelje azila primale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci. Osim toga se, umjesto dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini, uvodi tzv. Socialcard – platna kartica za tražitelje azila. Njome se mogu u prodavnicama kupiti samo hrana i drugi proizvodi za dnevne potrebe. Time se žele ograničiti mogućnosti tražitelja azila da novac šalju rodbini u domovini.
Strani kvalificirani radnici ubuduće će morati ostvarivati minimalnu bruto plaću od oko 43.800 eura godišnje, umjesto dosadašnjih 58.400 eura. Tražitelji azila koji su u zemlju ušli prije 29. marta 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao trebali bi moći podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu kao kvalificirani radnici ako povuku svoj zahtjev za azil. Do sada su prvo morali napustiti zemlju, a zatim podnijeti zahtjev za radnu vizu iz inostranstva.
Ubuduće svako ko dolazi u Njemačku kao visokokvalificirani stručnjak iz neke zemlje izvan EU ne bi trebao sa sobom moći povesti samo supružnika i djecu već i roditelje. Međutim, preduslov je da je egzistencija članova porodice osigurana. Roditelji se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć.
Plava karta EU i Zapadnobalkansko pravilo
Nastavit će se proširivati postojeća regulativa za kvalificirane radnike s visokom stručnom spremom, poput plave karte EU, te proširiti popis tzv. deficitarnih zanimanja. Dok su to prije bili samo matematika, informatika, prirodne nauke, inženjerska zanimanja i medicina, sada se to odnosi i na farmaceute, odgajatelje i njegovatelje.
Ako poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU sklope tzv. ugovor o priznavanju kvalifikacije, strani radnici će moći od marta 2024. doći raditi u Njemačkoj dok proces priznavanja njihovih kvalifikacija još traje. Boravak se može produžiti do tri godine.
Ako žele dovesti i supružnike ili maloljetnu djecu, kvalificirani radnici moraju dokazati da se mogu sami uzdržavati, ali više ne moraju dokazivati da raspolažu s dovoljno stambenog prostora.
Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, s Kosova, iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sada vrijedi na neograničeno vrijeme. Od juna 2024. godišnja će se kvota udvostručiti na 50.000 radnika.
Više deportacija
“Konačno moramo masovno deportirati one koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj”, rekao je kancelar Olaf Scholz u intervjuu za magazin Der Spiegel, najavljujući oštriju politiku vlade. Prema službenim podacima, u prvoj polovini 2023. je iz zemlje deportirana 7861 osoba kojoj je odbijen zahtjev za dodjelom azila. Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o poticanju vraćanja.
Ubuduće se deportacije više ne bi trebale najavljivati unaprijed, maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportiraju bi se trebalo produžiti s deset na 28 dana, a policija dobiva šire ovlasti i pri pretresu izbjegličkih domova.
Osim toga se predviđaju strože kazne za krijumčare ljudima, mogućnost pretraživanja mobitela tražitelja azila i mogućnost deportacije osumnjičenih za članstvo u nekoj zločinačkoj organizaciji čak i ako nisu počinili krivično djelo. “To također uključuje dosljednije i brže protjerivanje i deportaciju kriminalaca i osoba koje se smatraju prijetnjom poretku”, rekla je Faeser.
No, glasanje o zakonskom paketu je sredinom decembra skinuto s dnevnog reda jer su Zeleni tražili izmjene. Očekuje se da će se o zakonu u Bundestagu glasati tokom januara te da bi on trebao stupiti na snagu krajem aprila 2024.
Više sporazuma o vraćanju migranata
Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima je posebni predstavnik Njemačke Joachim Stamp pregovarao o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom decembra. Njemačka želi vratiti u domovinu ljude bez prava na ostanak i, s druge strane, kao poticaj olakšati legalno useljavanje radnika i kvalificiranih radnika na njemačko tržište rada.
Osim toga, više bi zemalja trebalo klasificirati kao sigurne zemlje porijekla, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u novembru. Tamo je onda lakše vraćanje osoba kojima je odbijen zahtjev za azil. Vlada također želi reaktivirati sporazum EU i Turske o ponovnom prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske.
Brže odluke o azilu
Postupci o zahtjevu za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u prosjeku 26,6 mjeseci. Ubuduće bi to trebalo znatno ubrzati ujednačavanjem sudske prakse.
Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet posto trebali bi biti okončani za tri mjeseca. U svim ostalim slučajevima postupci odlučivanja o azilu bi trebali trajati maksimalno šest mjeseci.
Manja socijalna davanja
Do sada su tražitelji azila u postupku koji je bio u toku imali pravo na posebnu naknadu za izbjeglice, a nakon 18 mjeseci pravo na socijalnu pomoć, što je veći iznos. Ubuduće bi se manje naknade za tražitelje azila primale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci. Osim toga se, umjesto dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini, uvodi tzv. Socialcard – platna kartica za tražitelje azila. Njome se mogu u prodavnicama kupiti samo hrana i drugi proizvodi za dnevne potrebe. Time se žele ograničiti mogućnosti tražitelja azila da novac šalju rodbini u domovini.
