Richard Holbrooke, glavni medijator u pregovorima za završetak rata u Bosni i Hercegovini, u svojoj knjizi "Završiti rat (To End a War)" opisao je kako se pregovaralo o tome kakav će biti status Sarajeva poslije rata.
O budućnosti glavnog grada Bosne i Hercegovine razgovaralo se na susretima koji su prethodili pregovorima u američkoj zračnoj bazi "Wright-Patterson" u gradu Daytonu. Ti razgovori bili su teški i među tim razgovorima bio je onaj sa jednim od tadašnjih čelnika bosanskih Srba Momčilom Krajišnikom kojeg je Haški sud osudio na 20 godina zatvora.
Tvrdokorni Krajišnik i "crne šale"
Holbrooke je Krajišnika istakao kao osobom koja je bila posebno tvrda u svojim stavovima. Naveo je da je "eksplozivno odgovorio" na zahtjev predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića da Sarajevo ostane jedinstven grad.
"Krajišnik je bio vlasnik imanja veličine pet hektara na samom rubu Sarajeva, u području koje će vjerovatno vratiti Muslimanima u bilo kojem dogovoru, pa smo često pravili crne šale da se rat vodi oko 'Krajišnikovih pet hektara'. Pobjesnio je na ideju da Sarajevo bude jedinstveno", prisjetio se američki diplomata.
Opisao je ponašanje koje je doprinijelo odluci Amerikanaca da Krajišnika i ostale tadašnje političke predstavnike bosanskih Srba isključe iz pregovora u Daytonu.
"Krajišnik je ustao od stola i dugim korakom otišao do ogromne mape Sarajeva, postavljene na stalku ispred nas. 'Ovdje živim cijeli život', povikao je, udarajući pesnicom po mapi, 'i nikad se neću odreći. Ova zemlja je naša. Ne možemo je izgubiti'. Pomislili smo da je mapu udario na mjestu gdje je njegovo imanje, iako nismo bili sigurni", istakao je.
Kako je Holbrooke napisao u svojoj knjizi, bilo je očito da ne mogu napredovati na ovakvom forumu i više nikad nisu okupili toliko ljudi na jednom mjestu.
"Od tog trenutka Krajišnik i njegove kolege bosanski Srbi više nisu postojali u Daytonu", naglasio je.
"Preokret za Sarajevo"
Smatra da je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević u Daytonu prelomio u pregovorima o tome šta će biti sa Sarajevom. Milošević je tom prilikom odustao i od američkog prijedloga da grad ima "D.C." status, kakav ima Washington, odnosno da svi konstitutivni narodi imaju vlast u njemu. Holbrooke je Miloševićevu odluku opisao u poglavlju knjige koje je naslovio "Preokret za Sarajevo".
"'U redu, u redu', rekao je i sjeo. Dovraga s vašim D.C. modelom, to je prekomplikovano, neće uspjeti. Ja ću riješiti Sarajevo. Ali, još ne smijete razgovarati o mom prijedlogu ni sa kim iz srpske delegacije. Moram razraditi 'tehnologiju' kasnije, kada sve bude riješeno. 'Kažem vam', nastavio je, 'Izetbegović je zaradio Sarajevo, ne napuštajući ga. On je tvrd tip. To je njegovo'", zapisao je Holbrooke.
Prema njegovim riječima, nikada nisu u potpunosti razumjeli zašto je Milošević odlučio dati Sarajevo Muslimanima. Međutim, istakao je ono što smatra najboljim objašnjenjem.
"Ali, kada se osvrnem, najbolje objašnjenje da je možda bio sit bosanskih Srba i da je odlučio oslabiti njihovu bazu na Palama davanjem dijelova Sarajeva pod kontrolom Srba. Dajući Federaciji Bosne i Hercegovine cijeli glavni grad Bosne, možda je Milošević želio oslabiti (Radovana) Karadžića i ojačati Srbe u drugim dijelovima Bosne, posebno u Banjoj Luci", konstatovao je.
Smatra da je ovo objašnjenje bilo u skladu s jednom od Miloševićevih glavnih tema u Daytonu, a to je da je "vodstvo bosanskih Srba postalo smetnja, iako je ranije s njima imao zajednički tal. Milošević je često govorio o jačanju 'intelektualaca' i biznismena u Banjoj Luci kako bi se oslabile Pale. Sada je izgledalo da svoju teoriju pretvara u praksu".
Inače, ove godine se navršava 28 godina od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je potpisan u Parizu.
Tvrdokorni Krajišnik i "crne šale"
Holbrooke je Krajišnika istakao kao osobom koja je bila posebno tvrda u svojim stavovima. Naveo je da je "eksplozivno odgovorio" na zahtjev predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića da Sarajevo ostane jedinstven grad.
"Krajišnik je bio vlasnik imanja veličine pet hektara na samom rubu Sarajeva, u području koje će vjerovatno vratiti Muslimanima u bilo kojem dogovoru, pa smo često pravili crne šale da se rat vodi oko 'Krajišnikovih pet hektara'. Pobjesnio je na ideju da Sarajevo bude jedinstveno", prisjetio se američki diplomata.
Opisao je ponašanje koje je doprinijelo odluci Amerikanaca da Krajišnika i ostale tadašnje političke predstavnike bosanskih Srba isključe iz pregovora u Daytonu.
"Krajišnik je ustao od stola i dugim korakom otišao do ogromne mape Sarajeva, postavljene na stalku ispred nas. 'Ovdje živim cijeli život', povikao je, udarajući pesnicom po mapi, 'i nikad se neću odreći. Ova zemlja je naša. Ne možemo je izgubiti'. Pomislili smo da je mapu udario na mjestu gdje je njegovo imanje, iako nismo bili sigurni", istakao je.
Kako je Holbrooke napisao u svojoj knjizi, bilo je očito da ne mogu napredovati na ovakvom forumu i više nikad nisu okupili toliko ljudi na jednom mjestu.
"Od tog trenutka Krajišnik i njegove kolege bosanski Srbi više nisu postojali u Daytonu", naglasio je.
"Preokret za Sarajevo"
Smatra da je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević u Daytonu prelomio u pregovorima o tome šta će biti sa Sarajevom. Milošević je tom prilikom odustao i od američkog prijedloga da grad ima "D.C." status, kakav ima Washington, odnosno da svi konstitutivni narodi imaju vlast u njemu. Holbrooke je Miloševićevu odluku opisao u poglavlju knjige koje je naslovio "Preokret za Sarajevo".
"'U redu, u redu', rekao je i sjeo. Dovraga s vašim D.C. modelom, to je prekomplikovano, neće uspjeti. Ja ću riješiti Sarajevo. Ali, još ne smijete razgovarati o mom prijedlogu ni sa kim iz srpske delegacije. Moram razraditi 'tehnologiju' kasnije, kada sve bude riješeno. 'Kažem vam', nastavio je, 'Izetbegović je zaradio Sarajevo, ne napuštajući ga. On je tvrd tip. To je njegovo'", zapisao je Holbrooke.
Prema njegovim riječima, nikada nisu u potpunosti razumjeli zašto je Milošević odlučio dati Sarajevo Muslimanima. Međutim, istakao je ono što smatra najboljim objašnjenjem.
"Ali, kada se osvrnem, najbolje objašnjenje da je možda bio sit bosanskih Srba i da je odlučio oslabiti njihovu bazu na Palama davanjem dijelova Sarajeva pod kontrolom Srba. Dajući Federaciji Bosne i Hercegovine cijeli glavni grad Bosne, možda je Milošević želio oslabiti (Radovana) Karadžića i ojačati Srbe u drugim dijelovima Bosne, posebno u Banjoj Luci", konstatovao je.
Smatra da je ovo objašnjenje bilo u skladu s jednom od Miloševićevih glavnih tema u Daytonu, a to je da je "vodstvo bosanskih Srba postalo smetnja, iako je ranije s njima imao zajednički tal. Milošević je često govorio o jačanju 'intelektualaca' i biznismena u Banjoj Luci kako bi se oslabile Pale. Sada je izgledalo da svoju teoriju pretvara u praksu".
Inače, ove godine se navršava 28 godina od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je potpisan u Parizu.
