Europska unija više nema strpljenja - Srbija "de facto" (pa kako god se to pravno tumačilo) mora priznati Kosovo, izričito je rekla šefica Europske komisije Ursula von der Leyen prilikom posjeta Prištini i Beogradu.
No, istina, šefica EU nije govorila o tome da treba priznati i "de jure" (dakle u skladu sa zakonom), ali to su sada već samo, čini se, nijanse, za koje će se Vučić hvatati u objašnjavanju svojoj javnosti.
De facto, prema Hrvatskoj enciklopediji, znači - "u stvari, stvarno, zapravo, faktično, po činjenicama, uzimajući u obzir samo činjenično stanje; u pravu se tim izrazom označuje činjenično stanje nekog odnosa, bez obzira na to je li ono u skladu s pravnim poretkom".
No, čak i ovo što je rekla Ursula von der Leyen, ponavljajući ono što su predstavnici Njemačke, Francuske i Italije prije nekoliko dana rekli Vučiću u Bruxellesu, zapravo određuje da Srbija mora "praktički pristati na neovisnost Kosova", premda ga ne mora formalno, odnosno "diplomatski" priznati ili, jednostavnije rečeno, priznati Kosovo, a da to ne izgovori.
Neka vrsta "ne priznajemo, ali u suštini potajice priznajemo". Donekle komplicirano, ali nije. Naime, Srbija ionako nema nikakve ingerencije nad Kosovom još od sredine 1999. godine, te bi prihvatila činjenicu da ne kontrolira i nema državnopravni suverenitet nad Kosovom te se ne bi protivila njegovu sudjelovanju u svim međunarodnim institucijama, uključujući i UN.
Osim toga, Srbija ne mora "otvarati" ambasadu u Prištini niti imati kosovsku u Beogradu, ali neku vrstu "diplomatske misije" bi trebali imati. Uz to bi se priznale međusobne osobne iskaznice, dokumenti, diplome, vlasnički listovi i slično.
"Posjet Ursule von der Leyen može se opisati slikovito kao ‘dobar policajac - loš policajac‘ - kaže za N1 potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji i potpredsjednik stranke Srbija centar, Duško Lopandić, a Igor Novaković iz Centra za međunarodne i sigurnosne poslove pojašnjava da "de facto priznanje Kosova" znači "prihvaćanje subjektiviteta Prištine i prihvaćanje njihovih institucija, dokumenata i simbola".
Kako pojašnjava Novaković, Bruxelleski sporazum iz 2023. godine podsjeća na sporazum između nekadašnje dvije Njemačke. Naime, obje su strane potpisale sporazum, ali to nije značilo da je Zapadna Njemačka prihvatila nezavisnost Istočne Njemačke. No Srbija, kako smo rekli, nema nad Kosovom nikakve ingerencije i praktički je prihvatila da se radi o drugoj državi, ako ni po čemu drugom onda po tome što, recimo, pregovori o ulasku u EU ne uključuju Kosovo, koliko god ono po ustavu bilo "srce Srbije".
Postoje granični prijelazi, kontrola dokumenata i carine između dviju država, koliko god to u Beogradu zvali "administrativnim prijelazima". Kosovo će svoje pregovore o članstvu voditi samo, a Srbija će, kada se to dogodi, biti učlanjena u EU bez Kosova, čak i da budu primljeni istog dana! Ursula von der Leyen došla je pred Vučića s "mrkvom i batinom" - praktički s ultimatumom, ali i podrškom za ulazak u EU (pohvalila je Srbiju u tome) te zamahala izdašnim sredstvima od nekoliko milijardi eura, u sklopu šest milijardi eura za privredni razvoj zapadnog Balkana koji još nije unutar Unije, prenosi Jutarnji list.
Podsjetimo da su Washington i EU nedavno Vučiću otvoreno rekli da do februara 2024. godine žele riješiti situaciju s normalizacijom odnosa Srbije i Kosova, koja znači ovo - "de facto" priznanje.
No, niti Priština nije bez svojih obveza - ona mora realizirati Zajednicu srpskih općina, prema prijedlogu Bruxellesa. Vučić kaže da je prijedlog "dobra osnova" za daljnje razgovore, ali smatra da se to neće ostvariti zbog, kako kaže, balkanskih manira Albina Kurtija.
Naime, Srbija bi da ZSO bude neka vrsta Republike Srpske, dok bi Kosovo, u strahu od takvog raspleta, dalo Srbima neku vrstu lokalne autonomije bez većih političkih ingerencija. Prijedlog EU je negdje na sredini - ni Republika Srpska, jer se i boji "bosnizacije" Kosova, niti bi ta autonomija bila samo formalna. Ursula von der Leyen pozvala je Srbiju da podrži bruxelleski prijedlog ZSO, a Prištinu da ga provede što prije. Europska šefica spomenula je Vučiću i to što nije uvela sankcije Rusiji, ali čini se da ovoga puta nije na toj temi inzistirala, jer joj je "de facto priznanje" Kosova bio prioritet.
Ursula von der Leyen upozorila je Vučića da neće trpjeti "incidente kakvi su se dogodili u Banjskoj" kada je, podsjetimo, paramilitarna skupina Srba pokušala "balvan-revoluciju" na sjeveru Kosova gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.
Vučić je proglasio da će se 17. decembra održati prijevremeni izbori, kako bi preduhitrio tu sudbonosni februar 2024. godine, dokad de facto mora sve de facto biti gotovo. Bruxelles je na rubu i želi kosovski problem staviti ad acta prije novih europskih izbora u svibnju te američkih u novembru 2024. godine, a pogotovo dok kriza na Bliskom istoku traje, kao i rat Rusije i Ukrajine.
De facto, prema Hrvatskoj enciklopediji, znači - "u stvari, stvarno, zapravo, faktično, po činjenicama, uzimajući u obzir samo činjenično stanje; u pravu se tim izrazom označuje činjenično stanje nekog odnosa, bez obzira na to je li ono u skladu s pravnim poretkom".
No, čak i ovo što je rekla Ursula von der Leyen, ponavljajući ono što su predstavnici Njemačke, Francuske i Italije prije nekoliko dana rekli Vučiću u Bruxellesu, zapravo određuje da Srbija mora "praktički pristati na neovisnost Kosova", premda ga ne mora formalno, odnosno "diplomatski" priznati ili, jednostavnije rečeno, priznati Kosovo, a da to ne izgovori.
Neka vrsta "ne priznajemo, ali u suštini potajice priznajemo". Donekle komplicirano, ali nije. Naime, Srbija ionako nema nikakve ingerencije nad Kosovom još od sredine 1999. godine, te bi prihvatila činjenicu da ne kontrolira i nema državnopravni suverenitet nad Kosovom te se ne bi protivila njegovu sudjelovanju u svim međunarodnim institucijama, uključujući i UN.
Osim toga, Srbija ne mora "otvarati" ambasadu u Prištini niti imati kosovsku u Beogradu, ali neku vrstu "diplomatske misije" bi trebali imati. Uz to bi se priznale međusobne osobne iskaznice, dokumenti, diplome, vlasnički listovi i slično.
"Posjet Ursule von der Leyen može se opisati slikovito kao ‘dobar policajac - loš policajac‘ - kaže za N1 potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji i potpredsjednik stranke Srbija centar, Duško Lopandić, a Igor Novaković iz Centra za međunarodne i sigurnosne poslove pojašnjava da "de facto priznanje Kosova" znači "prihvaćanje subjektiviteta Prištine i prihvaćanje njihovih institucija, dokumenata i simbola".
Kako pojašnjava Novaković, Bruxelleski sporazum iz 2023. godine podsjeća na sporazum između nekadašnje dvije Njemačke. Naime, obje su strane potpisale sporazum, ali to nije značilo da je Zapadna Njemačka prihvatila nezavisnost Istočne Njemačke. No Srbija, kako smo rekli, nema nad Kosovom nikakve ingerencije i praktički je prihvatila da se radi o drugoj državi, ako ni po čemu drugom onda po tome što, recimo, pregovori o ulasku u EU ne uključuju Kosovo, koliko god ono po ustavu bilo "srce Srbije".
Postoje granični prijelazi, kontrola dokumenata i carine između dviju država, koliko god to u Beogradu zvali "administrativnim prijelazima". Kosovo će svoje pregovore o članstvu voditi samo, a Srbija će, kada se to dogodi, biti učlanjena u EU bez Kosova, čak i da budu primljeni istog dana! Ursula von der Leyen došla je pred Vučića s "mrkvom i batinom" - praktički s ultimatumom, ali i podrškom za ulazak u EU (pohvalila je Srbiju u tome) te zamahala izdašnim sredstvima od nekoliko milijardi eura, u sklopu šest milijardi eura za privredni razvoj zapadnog Balkana koji još nije unutar Unije, prenosi Jutarnji list.
Podsjetimo da su Washington i EU nedavno Vučiću otvoreno rekli da do februara 2024. godine žele riješiti situaciju s normalizacijom odnosa Srbije i Kosova, koja znači ovo - "de facto" priznanje.
No, niti Priština nije bez svojih obveza - ona mora realizirati Zajednicu srpskih općina, prema prijedlogu Bruxellesa. Vučić kaže da je prijedlog "dobra osnova" za daljnje razgovore, ali smatra da se to neće ostvariti zbog, kako kaže, balkanskih manira Albina Kurtija.
Naime, Srbija bi da ZSO bude neka vrsta Republike Srpske, dok bi Kosovo, u strahu od takvog raspleta, dalo Srbima neku vrstu lokalne autonomije bez većih političkih ingerencija. Prijedlog EU je negdje na sredini - ni Republika Srpska, jer se i boji "bosnizacije" Kosova, niti bi ta autonomija bila samo formalna. Ursula von der Leyen pozvala je Srbiju da podrži bruxelleski prijedlog ZSO, a Prištinu da ga provede što prije. Europska šefica spomenula je Vučiću i to što nije uvela sankcije Rusiji, ali čini se da ovoga puta nije na toj temi inzistirala, jer joj je "de facto priznanje" Kosova bio prioritet.
Ursula von der Leyen upozorila je Vučića da neće trpjeti "incidente kakvi su se dogodili u Banjskoj" kada je, podsjetimo, paramilitarna skupina Srba pokušala "balvan-revoluciju" na sjeveru Kosova gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.
Vučić je proglasio da će se 17. decembra održati prijevremeni izbori, kako bi preduhitrio tu sudbonosni februar 2024. godine, dokad de facto mora sve de facto biti gotovo. Bruxelles je na rubu i želi kosovski problem staviti ad acta prije novih europskih izbora u svibnju te američkih u novembru 2024. godine, a pogotovo dok kriza na Bliskom istoku traje, kao i rat Rusije i Ukrajine.
