Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju u jeku ogromnih vrućina upozorenje je na prirodne nepogode koje u našim krajevima možemo očekivati sve češće.
Sjeverna hemisfera u julu se prži na nesnosnim vrućinama, koje su u pojedinim zemljama oborile rekorde.
Temperature od najmanje 40, ali i do 50 stepeni, koliko je zabilježeno u zapadnim dijelovima Kine i u dijelovima SAD-a, uz popratne požare, prema mišljenju klimatologa i mnogobrojnih organizacija samo su još jedna okrutna najava problema čovječanstva zbog posljedica klimatskih promjena koji će u budućnosti biti sve izraženiji.
Peking je tako oborio rekord star 23 godine po broju uzastopnih dana sa temperaturom iznad 35 stepeni, u podnožju Pirineja u Francuskoj zabilježeno je rekordnih 40,6 stepeni, a na alpskom skijalištu Aple d'Huez živa se popela do 29,5 stepeni, što je za ovaj zimski centar nekada bilo nezamislivo. U Italiji, očekuje se da bude oboren dosadašnji evropski rekord od 48,8 stepeni, zabilježen na Siciliji 2021. godine.
NASA kaže da će ovaj juli biti najtopliji u „stotinama, a možda i hiljadama godina“.
Ipak, najnevjerovatniji podatak je da je termometar u kineskoj provinciji Xinjiang prije nekoliko dana izmjerio temperaturu tla od nevjerovatnih 80 stepeni.
“Ti će događaji nastaviti rasti u intenzitetu i svijet se mora pripremiti za intenzivnije toplinske valove”, rekao je u komentaru John Nairn, viši savjetnik za ekstremne vrućine pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).
Šta će se, dakle, dešavati na Balkanu? Suše, pustinske vrućine i slične pojave koje će nas, u najboljem slučaju, prisiliti da mijenjamo način života, ako ne i sopstveno, umjerenije stanište, pošto su neki stručnjaci proteklih dana konstatovali čak i to da “tiho umiremo”?
No, nije u pitanju samo vrućina, iako će, kako navode eksperti, biti jača. U najkraćem, kako tvrdi klimatolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH), ekstremno će biti sve, u šta se regija mogla uvjeriti prije nekoliko dana, kada je vrućina prekidana velikim nevremenom koje je izazvalo žrtve u nekoliko zemalja Balkana i veliku materijalnu štetu. Kako kaže, kretanje „od ekstrema do ekstrema“, bit će glavna karakteristika naše klimatske budućnosti.
„Klimatske promjene na našem području ne treba posmatrati samo u kontekstu sve većih vrućina. Nije da ćemo imati duga i suha ljeta koja će Balkan pretvoriti u pustinju i da više nećemo imati sva četiri godišnja doba“, objašnjava Krajinović. „Prema trenutnim klimatskim scenarijima, to se neće desiti do 2100. godine. I dalje ćemo imati sva četiri godišnja doba, no imat ćemo razne ekstreme. Tu mislim na velike vrućine, ekstremne zimske minuse, još učestalije poplave i mnogo više problema kada je riječ o klimi“.
Ova godina, prema podacima FHMZBiH, ali i onome čemu svjedočimo na ulicama bosanskohercegovačkih, ali i drugih gradova u regiji, dio je nastavka trenda toplih sezona, no ono na šta Krajinović ukazuje je i odstupanje u pogledu padavina, koje potvrđuje njegovu tezu o neobično ekstremnim pojavama koje su sve ozbiljnije.
„Količine padavina u maju i junu bila je ekstremno velika, sa popratnim bujicama. Ako govorimo o temperaturama, ova godina zasad je u prosjeku za stepen hladnija u poređenju sa prošlom, ali treba reći da je recimo u Zenici, izjednačen apsolutni maksimum od 41 stepena, kao i prošle godine“, priča Krajinović.
„Već nekoliko godina konstatujemo da ono što je nekada bilo neuobičajeno i čudno, u posljednih desetak godina poprima status normalnog. Klima se mijenja u tom pravcu da su ekstremi koji su se rijetko dešavali sada normalni.“
No, iz DHMZ-a podsjećaju na još nešto, a to su visoke temperature mora i okeana, koji su u međusobnoj interakciji sa atmosferom.
„Posljednjih se godina, kada govorimo o toplinskim valovima, sve češće spominju i toplinski valovi u moru. Ovih dana Sjeverni Atlantik bilježi najviše površinske temperature izmjerene dosad. Kada uzmemo u obzir da je većina topline pohranjena u oceanima te da su more i atmosfera u međusobnoj interakciji, vjerojatno je da marinski toplinski valovi dodatno hrane ili barem podržavaju atmosferske“, navodi Kornelija Špoler Čanić, voditeljica Službe za informiranje i odnose sa javnošću DHMZ-a.
Na pitanje kakva ljeta očekuju Hrvatsku i našu regiju u budućnosti, tvrdi da su prilike kakve imamo sada „vrlo vjerojatne i u sljedećim godinama“.
„Uočen je veći broj dana iznad pojedinog temperaturnog praga, te porast na 2,8 upozorenja na toplinske valove godišnje, prema analizu za razdoblje od 1991. do 2022. Ovakve su prilike u skladu s onim uočenima u Sredozemlju. Kako se ovaj dio Europe zagrijava i brže od ostatka svijeta, vremenske prilike kojima svjedočimo ovih dana, vrlo su vjerojatne i u sljedećim godinama“, kaže.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije tvrde da je u toj zemlji od početka sistematskih meteoroloških mjerenja, od deset najtoplijh ljeta, devet zabilježeno poslije 2000. godine.
„To je očigledna posledica globalnog zagrevanja i promene klime u Evropi i Srbiji. Na globalnom nivou temperatura vazduha je porasla za 1,1, a okeana za 0,8 stepeni. Sve intenzivniji i duži toplotni talasi uzrokuju tako i pojave suše i šumskih pozara u Jugoistočnoj Evropi i na Mediteranu. Sa druge strane, topliji okean i povećano isparavanje povećali su sadržaj vodene pare u vazduhu, Što u nekim vremenskim situacijama pojačava oluje a time i količine padavina, pa je region izložen i češćim poplavama“, rečeno je Al Jazeeri iz RHMZ-a Srbije.
„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako“, pita Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adria.
„Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba. Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće“.
Na pitanje šta se može učiniti da se ublaže posljedice klimatskih promjena na Balkanu, Krajinović kaže da se društvo treba pripremiti na sve intenzivnije ekstreme, slično kao i u ostatku svijeta. Primjera radi, dok je na tlu pustinjskog dijela Kine ovog mjeseca izmjereno čak 80 stepeni, a Grčka i Španija se borile s požarima, nešto istočnije, deseci Južnokorejanaca ginuli su u obilnim kišama, u sasvim drugoj klimatskoj krajnosti na istom dijelu hemisfere.
„Moramo graditi društvo da se prilagodimo novim uslovima. Klimu u Bosni i Hercegovini ne možemo promijeniti. Svijet pokušava smanjiti emisije, no da ih danas smanjimo na nulu, ovaj trend nećemo moći promijeniti u narednih 30 godina, jer se klima ne može promijeniti tako brzo. Eventualne pozitivne promjene mogu osjetiti samo naša djeca. Pošto klimatske indikatore ne možemo vratiti u normalu, čekaju nas sve toplija ljeta, ekstremne elementarne nepogode, sve učestaliji toplotni valovi sa sušom, brze promjene na ekstremne i neravnomjerne količine padavina i poplave, nedostatak snijega zimi, pa onda njegove velike količine… Dakle, iz ekstrema u ekstrem“, kaže Krajinović.
„Neće to biti niti tornado, niti uragan, niti oluje kao u Skandinaviji. Ali bit će čestih i intenzivnijih nepogoda koje smo već viđali“, rekao je Krajinović.
U RHMZ-u Srbije smatraju da bi u cilju ublaženja posljedica klimatskih promjena bilo najbolje da se čovječanstvo drži Pariskog sporazuma te da do 2050. godine značajno smanji ili ukine emisiju plinova sa efektom staklene bašte, kako bi se klima „smirila do kraja veka“.
„Inače, po najgorem scenariju, praktično bez smanjenja emisije, predviđa se porast globalne temperature od dva stepena do 2065. i četiri stepena do kraja veka“, tvrde.
Temperature od najmanje 40, ali i do 50 stepeni, koliko je zabilježeno u zapadnim dijelovima Kine i u dijelovima SAD-a, uz popratne požare, prema mišljenju klimatologa i mnogobrojnih organizacija samo su još jedna okrutna najava problema čovječanstva zbog posljedica klimatskih promjena koji će u budućnosti biti sve izraženiji.
Peking je tako oborio rekord star 23 godine po broju uzastopnih dana sa temperaturom iznad 35 stepeni, u podnožju Pirineja u Francuskoj zabilježeno je rekordnih 40,6 stepeni, a na alpskom skijalištu Aple d'Huez živa se popela do 29,5 stepeni, što je za ovaj zimski centar nekada bilo nezamislivo. U Italiji, očekuje se da bude oboren dosadašnji evropski rekord od 48,8 stepeni, zabilježen na Siciliji 2021. godine.
NASA kaže da će ovaj juli biti najtopliji u „stotinama, a možda i hiljadama godina“.
Ipak, najnevjerovatniji podatak je da je termometar u kineskoj provinciji Xinjiang prije nekoliko dana izmjerio temperaturu tla od nevjerovatnih 80 stepeni.
“Ti će događaji nastaviti rasti u intenzitetu i svijet se mora pripremiti za intenzivnije toplinske valove”, rekao je u komentaru John Nairn, viši savjetnik za ekstremne vrućine pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).
‘Sve će biti ekstremnije’
Ekstremnih vrućina nije pošteđen niti Balkan. Sve zemlje na području bivše Jugoslavije topile su se na vrelinama, koje će, kako vrijeme bude odmicalo, biti sve izraženije. Tako bar tvrde klimatolozi sa našeg područja, koje prognoziraju da će Balkan u godinama koje dolaze biti pogođen sve ekstremnijim vremenskim prilikama i pojavama, pošto ne postoji način da se sve ono što je čovječanstvo pokvarilo proteklih decenija bude popravljeno.Šta će se, dakle, dešavati na Balkanu? Suše, pustinske vrućine i slične pojave koje će nas, u najboljem slučaju, prisiliti da mijenjamo način života, ako ne i sopstveno, umjerenije stanište, pošto su neki stručnjaci proteklih dana konstatovali čak i to da “tiho umiremo”?
No, nije u pitanju samo vrućina, iako će, kako navode eksperti, biti jača. U najkraćem, kako tvrdi klimatolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH), ekstremno će biti sve, u šta se regija mogla uvjeriti prije nekoliko dana, kada je vrućina prekidana velikim nevremenom koje je izazvalo žrtve u nekoliko zemalja Balkana i veliku materijalnu štetu. Kako kaže, kretanje „od ekstrema do ekstrema“, bit će glavna karakteristika naše klimatske budućnosti.
„Klimatske promjene na našem području ne treba posmatrati samo u kontekstu sve većih vrućina. Nije da ćemo imati duga i suha ljeta koja će Balkan pretvoriti u pustinju i da više nećemo imati sva četiri godišnja doba“, objašnjava Krajinović. „Prema trenutnim klimatskim scenarijima, to se neće desiti do 2100. godine. I dalje ćemo imati sva četiri godišnja doba, no imat ćemo razne ekstreme. Tu mislim na velike vrućine, ekstremne zimske minuse, još učestalije poplave i mnogo više problema kada je riječ o klimi“.
Ova godina, prema podacima FHMZBiH, ali i onome čemu svjedočimo na ulicama bosanskohercegovačkih, ali i drugih gradova u regiji, dio je nastavka trenda toplih sezona, no ono na šta Krajinović ukazuje je i odstupanje u pogledu padavina, koje potvrđuje njegovu tezu o neobično ekstremnim pojavama koje su sve ozbiljnije.
„Količine padavina u maju i junu bila je ekstremno velika, sa popratnim bujicama. Ako govorimo o temperaturama, ova godina zasad je u prosjeku za stepen hladnija u poređenju sa prošlom, ali treba reći da je recimo u Zenici, izjednačen apsolutni maksimum od 41 stepena, kao i prošle godine“, priča Krajinović.
„Već nekoliko godina konstatujemo da ono što je nekada bilo neuobičajeno i čudno, u posljednih desetak godina poprima status normalnog. Klima se mijenja u tom pravcu da su ekstremi koji su se rijetko dešavali sada normalni.“
Visoke temperature mora i okeana
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ) tvrde da u toj zemlji ove godine zasad nije bilo temperaturnih rekorda.No, iz DHMZ-a podsjećaju na još nešto, a to su visoke temperature mora i okeana, koji su u međusobnoj interakciji sa atmosferom.
„Posljednjih se godina, kada govorimo o toplinskim valovima, sve češće spominju i toplinski valovi u moru. Ovih dana Sjeverni Atlantik bilježi najviše površinske temperature izmjerene dosad. Kada uzmemo u obzir da je većina topline pohranjena u oceanima te da su more i atmosfera u međusobnoj interakciji, vjerojatno je da marinski toplinski valovi dodatno hrane ili barem podržavaju atmosferske“, navodi Kornelija Špoler Čanić, voditeljica Službe za informiranje i odnose sa javnošću DHMZ-a.
Na pitanje kakva ljeta očekuju Hrvatsku i našu regiju u budućnosti, tvrdi da su prilike kakve imamo sada „vrlo vjerojatne i u sljedećim godinama“.
„Uočen je veći broj dana iznad pojedinog temperaturnog praga, te porast na 2,8 upozorenja na toplinske valove godišnje, prema analizu za razdoblje od 1991. do 2022. Ovakve su prilike u skladu s onim uočenima u Sredozemlju. Kako se ovaj dio Europe zagrijava i brže od ostatka svijeta, vremenske prilike kojima svjedočimo ovih dana, vrlo su vjerojatne i u sljedećim godinama“, kaže.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije tvrde da je u toj zemlji od početka sistematskih meteoroloških mjerenja, od deset najtoplijh ljeta, devet zabilježeno poslije 2000. godine.
„To je očigledna posledica globalnog zagrevanja i promene klime u Evropi i Srbiji. Na globalnom nivou temperatura vazduha je porasla za 1,1, a okeana za 0,8 stepeni. Sve intenzivniji i duži toplotni talasi uzrokuju tako i pojave suše i šumskih pozara u Jugoistočnoj Evropi i na Mediteranu. Sa druge strane, topliji okean i povećano isparavanje povećali su sadržaj vodene pare u vazduhu, Što u nekim vremenskim situacijama pojačava oluje a time i količine padavina, pa je region izložen i češćim poplavama“, rečeno je Al Jazeeri iz RHMZ-a Srbije.
‘Upozorenja na nužnost promjene načina života’
Iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) Adria, tvrde da su dešavanja kojima smo svjedočili u proteklim sedmicama samo još jedno upozorenje da je nužna promjena načina života.„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako“, pita Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adria.
„Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba. Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće“.
Na pitanje šta se može učiniti da se ublaže posljedice klimatskih promjena na Balkanu, Krajinović kaže da se društvo treba pripremiti na sve intenzivnije ekstreme, slično kao i u ostatku svijeta. Primjera radi, dok je na tlu pustinjskog dijela Kine ovog mjeseca izmjereno čak 80 stepeni, a Grčka i Španija se borile s požarima, nešto istočnije, deseci Južnokorejanaca ginuli su u obilnim kišama, u sasvim drugoj klimatskoj krajnosti na istom dijelu hemisfere.
„Moramo graditi društvo da se prilagodimo novim uslovima. Klimu u Bosni i Hercegovini ne možemo promijeniti. Svijet pokušava smanjiti emisije, no da ih danas smanjimo na nulu, ovaj trend nećemo moći promijeniti u narednih 30 godina, jer se klima ne može promijeniti tako brzo. Eventualne pozitivne promjene mogu osjetiti samo naša djeca. Pošto klimatske indikatore ne možemo vratiti u normalu, čekaju nas sve toplija ljeta, ekstremne elementarne nepogode, sve učestaliji toplotni valovi sa sušom, brze promjene na ekstremne i neravnomjerne količine padavina i poplave, nedostatak snijega zimi, pa onda njegove velike količine… Dakle, iz ekstrema u ekstrem“, kaže Krajinović.
Moguć porast temperature i za četiri stepena
Mišljenja je da u narednom godinama, možda i decenijama, na naše prostore neće doći ništa što već nije viđeno u 135 godina hidrometeorološke službe u Bosni i Hercegovini.„Neće to biti niti tornado, niti uragan, niti oluje kao u Skandinaviji. Ali bit će čestih i intenzivnijih nepogoda koje smo već viđali“, rekao je Krajinović.
U RHMZ-u Srbije smatraju da bi u cilju ublaženja posljedica klimatskih promjena bilo najbolje da se čovječanstvo drži Pariskog sporazuma te da do 2050. godine značajno smanji ili ukine emisiju plinova sa efektom staklene bašte, kako bi se klima „smirila do kraja veka“.
„Inače, po najgorem scenariju, praktično bez smanjenja emisije, predviđa se porast globalne temperature od dva stepena do 2065. i četiri stepena do kraja veka“, tvrde.
