Glavni fokus Samita NATO-a, koji je počeo u Litvaniji, biće podrška Ukrajini, ali i pitanje Kosova i bezbjednosti na Balkanu biće tema razgovora, preneo je Deutsce welle, pozivajući se na neimenovanog visokog zvaničnika njemačke vlade.
"Vjerujem da je ovaj Samit dobra prilika da se svi sete geopolitičke situacije: Rusija je vratila rat Evropi i zato se NATO povećava. Ono što nam trenutno zaista nije potrebno jeste da u ovoj veoma napetoj geopolitičkoj situaciji imamo takve tenzije na Balkanu za koje vjerujemo da se mogu izbeći", rekao je ovaj njemački zvaničnik.
Uoči Samita, iz Berlina istakli značaj deeskalacije između Kosova i Srbije, kao i to da razmatraju mogućnost mjera protiv Beograda.
Tokom sastanka sa novinarima u glavnom gradu Njemačke, u susret NATO Samitu, visoki zvaničnik njemačke vlade rekao je za Deutsche welle i da bi Kosovo i Srbija trebalo da se vrate za pregovarački sto:
"Naš fokus je da obe strane sprovedu ono što su obećale, posebno u Beogradu, ali i na Kosovu", rekao je zvaničnik, misleći na francusko-njemački plan i sporazum o njemu u februaru i martu ove godine.
Sljedeći korak je da obe strane budu prisutne u razgovorima koje vodi EU i da potom konstruktivno pregovaraju za Zajednicu opština sjevera Kosova.
Njemačka je prošle nedjelje pojačala pritisak na Kosovo time što je privremeno ukinula prva tri projekta saradnje, u skladu sa odlukom Savjeta EU o kaznenim mjerama, a iz njemačkog Ministarstva spoljnih poslova za Deutsche welle su rekli da je riječ o tri projekta koja još nisu počela.
"To su konsultacije i formati saradnje u oblastima bezbjednosne saradnje i saradnje za razvoj", saopštilo je njemačko Ministarstvo i dodalo da kazne ne utiču na "projekte sa sektorom civilnog društva, kao ni projekte koji su već počeli da se realizuju".
"Svi pogođeni projekti mogu se ponovo pokrenuti u bilo kom trenutku. Preduslov za to je sprovođenje neophodnih mjera za stabilizaciju situacije u sjevernim opštinama", naveli su iz Berlina.
Na pitanje da li Njemačka namjerava da preduzme kaznene mjere protiv Srbije, u odgovoru Ministarstva se navodi da "kao i Kosovo, očekuju da Srbija aktivno doprinese deeskalaciji situacije".
"Srbija mora jasno da se posveti primjeni Ohridskog sporazuma, na koji je pristala na početku ove godine i više ne bi trebalo da dovodi u pitanje njenu valjanost i obavezujuću prirodu. S obzirom na napetu situaciju – kao što smo uradili sa Kosovom – ispitujemo, dakle, ne samo unutar EU, već i na bilateralnom planu, koje mjere se mogu preduzeti prema Srbiji, na primjer obustavljanjem projekata i formata saradnje", saopštilo je njemačko Ministarstvo spoljnih poslova.
Bivši nemački diplomata i stručnjak za Balkan Wolfgang Ischinger je na sastanku sa akreditovanim stranim novinarima u Berlinu izrazio skepsu prema ovoj metodi.
"Nisam za takve kaznene akcije. Mislim da EU treba da vodi računa da naše odluke o sankcijama, kao što je to ranije rađeno protiv Poljske ili Mađarske, ne budu kontraproduktivne", rekao je Ischinger i dodao da bi to moglo da unese nepotreban antagonizam u saradnju sa EU.
Rekao je da je i sam za nagradu, umjesto za kaznu, zbog čega predlaže Josepu Borrellu ili Miroslavu Lajčaku da naprave "spisak nagrada" za one koji sarađuju, a da oni koji ne sarađuju ne dobijaju ništa".
Wolfgang Ischinger je rekao i da zemlje Zapadnog Balkana treba da uđu u EU prije Ukrajine.
"Ne možemo dalje da narušavamo kredibilitet (koji je već narušen) regiona prema Evropskoj uniji", rekao je Ischinger, koji je podsjetio da je prije tačno 20 godina za šest zemalja Zapadnog Balkana rečeno da pripadaju EU.
"Sada im je prošlo 20 godina, a ništa se nije desilo. Razočarenje je veliko", rekao je Wolfgang Ischinger za Deutsche welle.
Izvor: Kosovo online/DW
Uoči Samita, iz Berlina istakli značaj deeskalacije između Kosova i Srbije, kao i to da razmatraju mogućnost mjera protiv Beograda.
Tokom sastanka sa novinarima u glavnom gradu Njemačke, u susret NATO Samitu, visoki zvaničnik njemačke vlade rekao je za Deutsche welle i da bi Kosovo i Srbija trebalo da se vrate za pregovarački sto:
"Naš fokus je da obe strane sprovedu ono što su obećale, posebno u Beogradu, ali i na Kosovu", rekao je zvaničnik, misleći na francusko-njemački plan i sporazum o njemu u februaru i martu ove godine.
Sljedeći korak je da obe strane budu prisutne u razgovorima koje vodi EU i da potom konstruktivno pregovaraju za Zajednicu opština sjevera Kosova.
Njemačka je prošle nedjelje pojačala pritisak na Kosovo time što je privremeno ukinula prva tri projekta saradnje, u skladu sa odlukom Savjeta EU o kaznenim mjerama, a iz njemačkog Ministarstva spoljnih poslova za Deutsche welle su rekli da je riječ o tri projekta koja još nisu počela.
"To su konsultacije i formati saradnje u oblastima bezbjednosne saradnje i saradnje za razvoj", saopštilo je njemačko Ministarstvo i dodalo da kazne ne utiču na "projekte sa sektorom civilnog društva, kao ni projekte koji su već počeli da se realizuju".
"Svi pogođeni projekti mogu se ponovo pokrenuti u bilo kom trenutku. Preduslov za to je sprovođenje neophodnih mjera za stabilizaciju situacije u sjevernim opštinama", naveli su iz Berlina.
Na pitanje da li Njemačka namjerava da preduzme kaznene mjere protiv Srbije, u odgovoru Ministarstva se navodi da "kao i Kosovo, očekuju da Srbija aktivno doprinese deeskalaciji situacije".
"Srbija mora jasno da se posveti primjeni Ohridskog sporazuma, na koji je pristala na početku ove godine i više ne bi trebalo da dovodi u pitanje njenu valjanost i obavezujuću prirodu. S obzirom na napetu situaciju – kao što smo uradili sa Kosovom – ispitujemo, dakle, ne samo unutar EU, već i na bilateralnom planu, koje mjere se mogu preduzeti prema Srbiji, na primjer obustavljanjem projekata i formata saradnje", saopštilo je njemačko Ministarstvo spoljnih poslova.
Bivši nemački diplomata i stručnjak za Balkan Wolfgang Ischinger je na sastanku sa akreditovanim stranim novinarima u Berlinu izrazio skepsu prema ovoj metodi.
"Nisam za takve kaznene akcije. Mislim da EU treba da vodi računa da naše odluke o sankcijama, kao što je to ranije rađeno protiv Poljske ili Mađarske, ne budu kontraproduktivne", rekao je Ischinger i dodao da bi to moglo da unese nepotreban antagonizam u saradnju sa EU.
Rekao je da je i sam za nagradu, umjesto za kaznu, zbog čega predlaže Josepu Borrellu ili Miroslavu Lajčaku da naprave "spisak nagrada" za one koji sarađuju, a da oni koji ne sarađuju ne dobijaju ništa".
Wolfgang Ischinger je rekao i da zemlje Zapadnog Balkana treba da uđu u EU prije Ukrajine.
"Ne možemo dalje da narušavamo kredibilitet (koji je već narušen) regiona prema Evropskoj uniji", rekao je Ischinger, koji je podsjetio da je prije tačno 20 godina za šest zemalja Zapadnog Balkana rečeno da pripadaju EU.
"Sada im je prošlo 20 godina, a ništa se nije desilo. Razočarenje je veliko", rekao je Wolfgang Ischinger za Deutsche welle.
Izvor: Kosovo online/DW
