Iako, prema istraživanju Eurostata za posljednji kvartal 2022. godine, Albanci nisu na vrhu liste za povratak iz zemalja EU u zemlju porekla, stvarni povratci pokazuju da je u Albaniju vraćeno devet odsto Albanaca, odnosno 2.365 ljudi, prenosi Albanian post.
Prethodna, 2022. godina bila je naporna za evropske vlasti, zbog sve većeg broja ilegalnih imigranata i onih koji traže azil u zapadnim zemljama.
Sama Evropska unija od mnogih imigranata, koji kucaju na vrata zemalja članica, traži da se vrate u svoje zemlje, a takva je situacija bila i prošle godine, sa 422.000 naloga protiv osoba iz trećih zemalja.
Francuska je najviše njih uputila u zemlje porekla, 135.000. Slična situacija je u Hrvatskoj i Grčkoj, koje imaju stroge politike za zahtjeve za azil.
Suprotno očekivanjima, s obzirom na to da ljudi albanskog porijekla nisu malobrojni na rang listi zahtjeva za azil, broj onih koji moraju da budu vraćeni nije među najvećim.
To se ogleda u najnovijem izvještaju Eurostata, sindikalnog tijela u pogledu statistike, koji je za posljednji kvartal 2022. godine pokazao da je najviše naređeno da se vrate državljani Afganistana, čak 11 odsto svih imigranata.
Zatim, Marokanci čine osam odsto ukupnog broja, i Alžirci sedam odsto, dok su ostale zemlje rangirane mnogo niže na listi.
Uprkos tome, stvarni povratci odražavaju druge podatke, pa je tako devet odsto Albanaca dobilo nalog za povratak u Albaniju.
U slučaju Francuske najviše građana kojima je naređeno da se vrate bili su Alžirci, sa 35 odsto od ukupno 135.000 ljudi.
Ali, onih koji su se zapravo vratili najviše su Albanci sa 2.365 ljudi, odnosno za pet odsto više od Alžiraca.
Osim blizine zemalja, ključnu ulogu u tome ima i rigorozno sprovođenje politike repatrijacije, pri čemu je Albanija sklopila sporazume sa mnogim zemljama.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Sama Evropska unija od mnogih imigranata, koji kucaju na vrata zemalja članica, traži da se vrate u svoje zemlje, a takva je situacija bila i prošle godine, sa 422.000 naloga protiv osoba iz trećih zemalja.
Francuska je najviše njih uputila u zemlje porekla, 135.000. Slična situacija je u Hrvatskoj i Grčkoj, koje imaju stroge politike za zahtjeve za azil.
Suprotno očekivanjima, s obzirom na to da ljudi albanskog porijekla nisu malobrojni na rang listi zahtjeva za azil, broj onih koji moraju da budu vraćeni nije među najvećim.
To se ogleda u najnovijem izvještaju Eurostata, sindikalnog tijela u pogledu statistike, koji je za posljednji kvartal 2022. godine pokazao da je najviše naređeno da se vrate državljani Afganistana, čak 11 odsto svih imigranata.
Zatim, Marokanci čine osam odsto ukupnog broja, i Alžirci sedam odsto, dok su ostale zemlje rangirane mnogo niže na listi.
Uprkos tome, stvarni povratci odražavaju druge podatke, pa je tako devet odsto Albanaca dobilo nalog za povratak u Albaniju.
U slučaju Francuske najviše građana kojima je naređeno da se vrate bili su Alžirci, sa 35 odsto od ukupno 135.000 ljudi.
Ali, onih koji su se zapravo vratili najviše su Albanci sa 2.365 ljudi, odnosno za pet odsto više od Alžiraca.
Osim blizine zemalja, ključnu ulogu u tome ima i rigorozno sprovođenje politike repatrijacije, pri čemu je Albanija sklopila sporazume sa mnogim zemljama.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
