Saradnik centra za geopolitiku pri univerzitetu Kembridž Timothy Less izjavio je da u dijalogu Kosova i Srbije ništa nije zagarantovano, kao i da će diplomatama biti potrebni mjeseci da pomire suprotstavljene pozicije dvije strane, prenosi Blic.
Less je za Tanjug rekao da čak ni to možda nije moguće. Kako je pojasnio mnogi problemi "leže na putu", a dvije strane su daleko jedna od druge u pogledu detalja.
Objašnjava da Kosovo insistira na minimalističkoj viziji Zajednice srpskih opština, uslovljeno priznanjem Kosova od strane Srbije među mnogim drugim uslovima koji su Srbiji neprihvatljivi, dok Srbija "gura" maksimalističku viziju ZSO i odbija da prizna Kosovo što je za Albance neprihvatljivo.
"Takođe postoji snažno protivljenje dogovoru i u Srbiji i na Kosovu u širem smislu, što ograničava manevarski prostor dvije vlade za kompromis. U oba slučaja, mnogo društva se protivi dogovoru. Tako čini, uglavnom, i formalna politička opozicija. U slučaju Srbije to čini i SPS", rekao je Less.
Less je istakao da je iz drugih slučajeva širom svijeta, poput Bliskog istoka, poznato da napori diplomata da postignu dogovor između snažno podjeljenih grupa mogu biti blizu uspjeha, a zatim da na "posljednjoj prepreci" propadnu.
"Ponekad to može izazvati oštar preokret u politici, jer su pokušaji kompromisa praćeni slomom odnosa i naporima obe strane da svoje ciljeve ostvare nepregovaračkim sredstvima. U slučaju Kosova, moj lični stav je da je neuspjeh u ovom trenutku vjerovatan najmanje koliko i uspjeh, mada moram da naglasim da ne mogu da predvidim budućnost", rekao je Less.
On je dodao da nije ubeđen da je podsticaj za dogovor dovoljno jak u Srbiji jer je glavna korist, odnosno članstvo u EU, neuhvatljivo, a da "očigledne prijetnje, kao što je kraj EU finansiranje i suspenzija bezviznog pristupa Srbije šengenskoj zoni, nemaju kredibilitet s obzirom na potrebu dogovora svih članica EU.
Kako kaže ista logika važi i za kosovsku stranu.
"Ono što možemo reći je da su, pod intenzivnim diplomatskim pritiskom, obe strane prihvatile plan uz posredovanje EU kao osnovu za pregovore, a da Vlada Srbije ima podršku parlamenta da se nastavi. U načelu postoji dogovor koji treba da se sklopi", rekao je on.
Objašnjava da Kosovo insistira na minimalističkoj viziji Zajednice srpskih opština, uslovljeno priznanjem Kosova od strane Srbije među mnogim drugim uslovima koji su Srbiji neprihvatljivi, dok Srbija "gura" maksimalističku viziju ZSO i odbija da prizna Kosovo što je za Albance neprihvatljivo.
"Takođe postoji snažno protivljenje dogovoru i u Srbiji i na Kosovu u širem smislu, što ograničava manevarski prostor dvije vlade za kompromis. U oba slučaja, mnogo društva se protivi dogovoru. Tako čini, uglavnom, i formalna politička opozicija. U slučaju Srbije to čini i SPS", rekao je Less.
Less je istakao da je iz drugih slučajeva širom svijeta, poput Bliskog istoka, poznato da napori diplomata da postignu dogovor između snažno podjeljenih grupa mogu biti blizu uspjeha, a zatim da na "posljednjoj prepreci" propadnu.
"Ponekad to može izazvati oštar preokret u politici, jer su pokušaji kompromisa praćeni slomom odnosa i naporima obe strane da svoje ciljeve ostvare nepregovaračkim sredstvima. U slučaju Kosova, moj lični stav je da je neuspjeh u ovom trenutku vjerovatan najmanje koliko i uspjeh, mada moram da naglasim da ne mogu da predvidim budućnost", rekao je Less.
On je dodao da nije ubeđen da je podsticaj za dogovor dovoljno jak u Srbiji jer je glavna korist, odnosno članstvo u EU, neuhvatljivo, a da "očigledne prijetnje, kao što je kraj EU finansiranje i suspenzija bezviznog pristupa Srbije šengenskoj zoni, nemaju kredibilitet s obzirom na potrebu dogovora svih članica EU.
Kako kaže ista logika važi i za kosovsku stranu.
"Ono što možemo reći je da su, pod intenzivnim diplomatskim pritiskom, obe strane prihvatile plan uz posredovanje EU kao osnovu za pregovore, a da Vlada Srbije ima podršku parlamenta da se nastavi. U načelu postoji dogovor koji treba da se sklopi", rekao je on.
