Velika potražnja za električnom energijom na Kosovu mogla bi da ugrozi snabdjevanje strujom širom Evrope, upozorila je Evropska mreža operatera prenosnog sistema, prenosi Reuters.
Operatori prenosnog sistema u regionalnoj grupi za kontinentalnu Evropu pozvali su Operatera prenosnog sistema Kosova (KOSTT), da održi svoj sistem električne energije u ravnoteži, što je njihova ugovorna obaveza.
Zemlje širom Evrope, kako navode, suočavaju se sa rastućim cijenama gasa i struje djelimično zbog porasta potražnje usred ekonomskog oporavka zemalja od pandemije. Ovo je posebno izraženo na Kosovu, gdje je došlo do smanjene proizvodnje struje zbog tehničkih kvarova u sred zimske sezone. Sve to, kako navode, primorava Kosovo da uvozi mnogo više energije nego što je uobičajeno.
Navode primjer preduzetnika Xhelala Gashija koji razmišlja o zatvaranju svoje pekare u Prištini jer ne uspjeva da pokrije troškove goriva za generator.
"Obično plaćam oko 300 eura račun za struju, ali sada trošim 100-110 eura dnevno da kupim gorivo za agregat“, rekao je Gashi u čijoj pekare u kojoj radi 10 radnika.
Mnoga preduzeća i domaćinstva na Kosovu nabavila su prenosive generatore električne energije otkako su počele restrikcije struje.
Reuters navodi i da je Albin Kurti govorio o drastičnom porastu cijena struje na Kosovu, a navode i da građani Kosova plaćaju najjeftiniju struju u Evropi jer su tarife za domaćinstva u velikoj mjeri subvencionisane.
Kosovo proizvodi većinu svoje energije iz dve termoelektrane na ugalj, izvan Prištine, i obično uvozi od 10 do 15 odsto energije koju troše, ali tokom ove krize uvoz je skočio na 40 odsto.
"Kao rezultat toga, Kosovo uvozi energiju koja nije bila planirana na tržištima", navodi Reuters.
Podsjećaju i da elektrane Kosova rade na lignitu, mekom uglju koji proizvodi posebno toksično zagađenje prilikom sagorijevanja, a zvanični podaci pokazuju da Kosovo ima pete najveće svjetske rezerve lignita, između 12 i 14 milijardi tona.
Ali oslanjanje proizvodnje na prljavo gorivo, zajedno sa političkom nestabilnošću, odvraćaju strane investitore sa Kosova, što otežava modernizaciju energetske infrastrukture, navodi se u tekstu.
S obzirom da energetska kriza ne pokazuje znake prevazilaženja, Gani Fazlija koji popravlja agregate, ne može da sustigne tempo posla koji cvijeta.
„Dobijam najmanje 15 komada da popravim dnevno, ali to jedna osoba ne može da postigne. Mogu da popravim samo pet ili šest“, kaže Fazlija, dok dvije mušterije koje su donele svoje stare agregate na popravku čekaju ispred njegove radnje.
Izvor: Reuters.com/Kosovoonline
Zemlje širom Evrope, kako navode, suočavaju se sa rastućim cijenama gasa i struje djelimično zbog porasta potražnje usred ekonomskog oporavka zemalja od pandemije. Ovo je posebno izraženo na Kosovu, gdje je došlo do smanjene proizvodnje struje zbog tehničkih kvarova u sred zimske sezone. Sve to, kako navode, primorava Kosovo da uvozi mnogo više energije nego što je uobičajeno.
Navode primjer preduzetnika Xhelala Gashija koji razmišlja o zatvaranju svoje pekare u Prištini jer ne uspjeva da pokrije troškove goriva za generator.
"Obično plaćam oko 300 eura račun za struju, ali sada trošim 100-110 eura dnevno da kupim gorivo za agregat“, rekao je Gashi u čijoj pekare u kojoj radi 10 radnika.
Mnoga preduzeća i domaćinstva na Kosovu nabavila su prenosive generatore električne energije otkako su počele restrikcije struje.
Reuters navodi i da je Albin Kurti govorio o drastičnom porastu cijena struje na Kosovu, a navode i da građani Kosova plaćaju najjeftiniju struju u Evropi jer su tarife za domaćinstva u velikoj mjeri subvencionisane.
Kosovo proizvodi većinu svoje energije iz dve termoelektrane na ugalj, izvan Prištine, i obično uvozi od 10 do 15 odsto energije koju troše, ali tokom ove krize uvoz je skočio na 40 odsto.
"Kao rezultat toga, Kosovo uvozi energiju koja nije bila planirana na tržištima", navodi Reuters.
Podsjećaju i da elektrane Kosova rade na lignitu, mekom uglju koji proizvodi posebno toksično zagađenje prilikom sagorijevanja, a zvanični podaci pokazuju da Kosovo ima pete najveće svjetske rezerve lignita, između 12 i 14 milijardi tona.
Ali oslanjanje proizvodnje na prljavo gorivo, zajedno sa političkom nestabilnošću, odvraćaju strane investitore sa Kosova, što otežava modernizaciju energetske infrastrukture, navodi se u tekstu.
S obzirom da energetska kriza ne pokazuje znake prevazilaženja, Gani Fazlija koji popravlja agregate, ne može da sustigne tempo posla koji cvijeta.
„Dobijam najmanje 15 komada da popravim dnevno, ali to jedna osoba ne može da postigne. Mogu da popravim samo pet ili šest“, kaže Fazlija, dok dvije mušterije koje su donele svoje stare agregate na popravku čekaju ispred njegove radnje.
Izvor: Reuters.com/Kosovoonline
